Nakon što je krajem prošle godine APN objavio Javni poziv za vlasnike nekorištenih stambenih nekretnina koji žele sudjelovati u Programu priuštivog najma, zaprimljeno je 943 zahtjeva. Ne računa li se Zagreb, na koji otpada gotovo trećina stambenih jedinica, najviše vlasnika nekorištenih nekretnina javilo se iz Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjske, Zagrebačke i Karlovačke županije. U njih će se uz povoljan najam moći useliti mlade obitelji, osobe s invaliditetom ili deficitarni kadar, ovisno o potrebama koje će davati pojedini gradovi ili općine.
Jedan od uvjeta za vlasnike nekretnina koji su se javili na Javni poziv bio je da su nekretnine nekorištene tijekom protekle dvije godine i bez oštećenja. Ugovor između APN-a i vlasnika nekretnina se sklapa na razdoblje od tri do deset godina. Vlasnici nekretnina će od APN-a dobiti naknadu koja odgovara medijalnoj cijeni najma stambene nekretnine, i to na način da će 60 posto iznosa cjelokupnog ugovornog razdoblja dobiti na početku, a ostatak od 40 posto nakon polovice isteka ugovora. Građani koji ne mogu riješiti svoje stambeno pitanje imali bi priliku za priuštivi, odnosno povoljniji najam. Razliku između priuštivog najma i tržišne cijene snosila bi država, koja u stvari preko APN-a preuzima upravljanje privatnim stanovima.
Nakon što su se javili vlasnici stambenih nekretnina, u sljedećem koraku otvara se Javni poziv za zainteresirane najmoprimce. Prednost imaju obitelji koje nemaju riješeno stambeno pitanje niti posjeduju vlastitu nekretninu, oni s minimalnim do prosječnih prihoda, mlade obitelji i obitelji s više djece, osobe s invaliditetom te osobe čija su zanimanja na popisu deficitarnih.
Gradovi i općine će APN-u dostaviti podatke o potrebama na svom području i popise deficitarnih zanimanja, a na temelju čega će APN objavljivati javne pozive za vlasnike praznih stanova i zainteresirane najmoprimce.
Jedna je to od mjera Nacionalnog plana stambene politike Republike Hrvatske do 2030. godine.
Prema podacima koje nam je dostavio APN najviše zahtjeva vlasnika nekorištenih nekretnina došlo je iz Grada Zagreba – 354 nekretnine, od toga 272 stana, 47 kuća i 29 stanova u kući. Najveći broj zahtjeva odnosi se na petogodišnji najam (106), zatim slijede trogodišnji (90) i desetogodišnji (76).
Slijede zahtjevi vlasnika nekretnina iz Primorsko-goranske županije – 71 nekretnina. Neki od gradova u kojima se nalaze nekretnine su Rijeka (36), Crikvenica (7), Novi Vinodolski (3), Opatija (2). Najveći broj nekretnina u ovoj Županiji su stanovi (53), dok je osam stanova u kući i 7 kuća. Vlasnici nekretnina odlučili su se u najvećem broju za petogodišnji najam (26), desetogodišnji (20) i trogodišnji (3). Iz Sisačko-moslavačke županije stiglo je 65 zahtjeva vlasnika nekorištenih nekretnina. Neki od gradova su: Sisak (20), Petrinja (13), Kutina (8), Glina (4). Od 65 nekretnina, 35 je kuća, 20 stanova i 5 stanova u kući. Najveći broj zahtjeva odnosi se na desetogodišnji najam (22), pa petogodišnji (17) i trogodišnji (10). Iz Osječko-baranjske županije zahtjevi su stigli od vlasnika 63 nekretnine. Gradovi u kojima se nalaze: Osijek (38), Donji Miholjac (4), Našice (4), Đakovo (3)… Od 63 nekretnine, 31 je stan, 26 kuća i 6 stanova u kući. Vlasnici su najčešće birali desetogodišnji najam (30), petogodišnji (5) i trogodišnji (10). Iz Zagrebačke županije javili su se vlasnici 47 nekretnina. Neki od gradova u kojima se nalaze ponuđene nekretnine su: Velika Gorica (9), Samobor (8), Zaprešić (6), Dugo Selo (5), Ivanić Grad (4). U ovoj županiji najviše je kuća (27), stanova je 13, a stanova u kući 5. Vlasnici su birali desetogodišnji (13), petogodišnji (11) i trogodišnji najam (10). Vlasnici 46 nekretnina javili su se iz Karlovačke županije, a najviše ih se nalazi u gradovima: Karlovac (35), Ogulin (5), Slunj (2) itd. 28 je stanova, 14 kuća i 3 su stana u kući. Najveći broj se odnosi na stanove (28), kuće (14) i stanove u kući (3). Vlasnici su birali petogodišnji najam (njih 13), desetogodišnji najam (11), trogodišnji najam (8).
Nadalje, iz Splitsko-dalmatinske županije javili su se vlasnici 36 nekretnina, a najviše iz Splita, Trogira i Makarske, iz Istarske županije vlasnici 35 nekretnina, a najviše iz Pule, Poreča, Rovinja…, iz Vukovarsko-srijemske vlasnici 34 nekretnina, a najviše iz Vukovara i Vinkovaca, iz Krapinsko-zagorske vlasnici 23 nekretnine, najviše iz Zaboka, Stubičkih Toplica i Donje Stubice, isti broj vlasnika nekretnina podnio je zahtjev iz Bjelovarsko-bilogorske županija, najviše iz Bjelovara, iz Zadarske županije vlasnici 22 nekretnine, a najviše iz Zadra i Škabrnje, iz Varaždinske 19 zahtjeva, od čega najviše iz Varaždina, Varaždinskih Toplica i Ivanca, isti broj zahtjeva zaprimljen je iz Požeško-slavonske županije, najviše iz Požege te iz Virovitičko-podravske, a najviše iz Slatine. Po 17 zahtjeva primljeno je iz Brodsko-posavske županije i Koprivničko-križevačke, odnosno gradova Slavonskog Broda, Križevaca i Koprivnice. Iz Međimurske je došlo 16 zahtjeva vlasnika nekretnina, a najviše iz Čakovca, iz Dubrovačko-neretvanske 14, najviše iz Dubrovnika, iz Ličko-senjske županije 11, najviše iz Senja, te 8 zahtjeva iz Šibensko-kninske županije, a najviše iz Šibenika. (L.K.)
