Sve veća globalna nesigurnost opet otvara pitanje energetske samodostatnosti i pojačava potrebu jačanja obnovljivih izvora energije. Prepoznali su to posljednjih godina poduzetnici, ali i sve veći broj kućanstava, koji za ugradnju obnovljivih izvora energije dobivaju državne, ali i potpore od pojedinih županija i gradova. U ovoj analizi pozabavili smo se temom solara postavljenih na krovove hala ili kuća i njihove zastupljenosti po županijama.
Prve solarne elektrane u Hrvatskoj počele su s instaliranjem nakon 2010. godine, no njihov broj i snaga relativno su slabo rasli. No u posljednje četiri godine, otkako je Fond za zaštitu okoliša počeo sa direktnim sufinanciranjem i potporama za ugradnju obnovljivih izvora energije, broj sunčanih elektrana u sustavu porastao je za više od deset puta. Godine 2021. bilo je blizu 4 tisuće solara, na kraju 2024. godine blizu 20 tisuća, a sada ta brojka prelazi 43 tisuće. Raste paralelno i priključna snaga i snaga proizvedene struje. S obzirom na sve veća dostupna bespovratna sredstva koja i građani i poduzetnici mogu ostvariti za ugradnju solara, ovaj trend očekuje se i u narednim godinama. Fond za zaštitu okoliša upravo je ovih dana najavio novih 10 milijuna eura potpora za ugradnju dizalica topline i fotonaponskih elektrana, ali i dodatnih 10 milijuna eura za baterijske sustave za koje će se moći prijaviti i građani koji već imaju ugrađenu solarnu elektranu.
Naime, u nekim dijelovima zemlje tj. sredinama s relativno malom potrošnjom više se i ne može priključivati nove proizvođače električne energije bez prethodnog stvaranja tehničkih uvjeta u mreži. Zastarjela HEP-ova mreža ne može primiti viškove zato i je rješenje ugradnja baterija, odnosno sustava za skladištenje baterija.
No i broj elektrana i snaga proizvedene struje u Hrvatskoj još su uvijek puno manji od samog potencijala, tim više što je trenutačno 45 velikih projekata u blokadi – snaga svakoga je veća od 10 MW. Trenutačno je takvih, s jačinom većom od 10 MW, pet, spojenih preko HOPS-a (Hrvatski operator prijenosnog sustava), a jedan je samo preko HEP ODS-a, HEP-ova sunčana elektrana u Dugopolju.
No, broj malih se zato, kao što smo rekli, povećava. Na dan 31. siječnja 2026. godine, na distribucijsku mrežu HEP ODS-a bila je priključena ukupno 43.371 sunčana elektrana ukupne priključne snage proizvodnje 1.177 MW. Od navedenog broja, u kategoriji kućanstvo nalazilo se 35.345 sunčanih elektrana, ukupne snage 275 MW (od čega njih 35.120, snage 273 MW u sustavu samoopskrbe). Tri sunčane elektrane, ukupne snage 0,04 MW, imaju status proizvođača električne energije. U kategoriji poduzetništvo nalazilo se 8.026 elektrana, snage 902,8 MW (od čega njih 492, snage 19,45 MW, u sustavu samoopskrbe). Status proizvođača ima 2.588 sunčanih elektrana ukupne snage 441 MW.
Po broju obračunskih mjesta više je onih priključenih u kategoriji kućanstva, no priključna snaga je tri puta veća kod poduzetnika.
Prema podacima HEP-a, najveći broj solarnih elektrana (obračunskih mjernih mjesta čiji su solari priključeni na distribucijsku mrežu) u Hrvatskoj nalazi se u Zagrebačkoj županiji, Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj i Istarskoj županiji, a najveća snaga proizvodnje priključenih na distribucijsku mrežu je u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najveći broj poduzetnika čiji su solari priključeni na distribucijsku mrežu, kao i najveća snaga proizvodnje priključenih je u Osječko-baranjskoj županiji, dok, kada je riječ o kućanstvima, predvodi Zagrebačka županija.
Kao što smo već pisali, neke županije, poput Istarske, Zagrebačke i Karlovačke, daju potpore poduzetnicima za ugradnju obnovljivih izvora energije. Uz poticaje od države, odnosno Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, sve veći broj županija i gradova potpore za ugradnju obnovljivih izvora energije dijeli i građanima. Tako danas u Hrvatskoj ima preko 35 tisuća malih solarnih elektrana na obiteljskim kućama.
Zagrebačka županija lani je uvela mjeru za poduzetnike vrijednu 500 tisuća eura s kojom mogu ostvariti do 15 tisuća eura bespovratnih sredstava za nabavu i ugradnju fotonaponskih ćelija za proizvodnju električne energije. ‘Potrošnja električne energije itekako je važna stavka u poslovanju poduzetnika, a ovom novom mjerom želimo ih potaknuti na korištenje obnovljivih izvora energije i istovremeno postizanje ušteda’, rekao je nedavno župan Stjepan Kožić. Županija od 2022. godine već sufinancira postavljanje solara na zgradama poljoprivredne namjene.
Za Javni poziv za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u obiteljskim kućama, koji je otvoren 9. ožujka 2026. godine, Istarska županija je osigurala ukupno 300.000 eura bespovratnih sredstava. Početkom ožujka Županija je objavila i Javni poziv za sufinanciranje korištenja obnovljivih izvora energije u prerađivačkoj industriji za što je osigurano 100.000 eura. ‘Naš je cilj graditi Istru 5.0 – održivu, zelenu i gospodarski snažnu regiju koja će znati iskoristiti prilike koje donose nove tehnologije i obnovljivi izvori energije. U ovoj godini dodatno ćemo se fokusirati na digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju te pozivamo građane i poduzetnike da iskoriste dostupne mjere kako bismo zajedno nastavili graditi tehnološki naprednu, energetski odgovornu i uspješnu Istru’, komentira istarski župan Boris Miletić.
Karlovačka županija je kroz tri godine osigurala 300.000 eura za poduzetnike, odnosno ugradnju obnovljivih izvora energije.
Varaždinska županija je osigurala ove godine za kućanstva 250.000 eura, Međimurska isto toliko, Koprivničko-križevačka je lani osigurala preko 400 tisuća, Zadarska 100 tisuća…
A evo kako, temeljem podataka HEP-a, izgleda analiza po županijama.
Broj obračunskih mjernih mjesta, zajedno kućanstava i poduzetništva, čiji su solari priključeni na distribucijsku mrežu, najveći je u Zagrebačkoj županiji (4.173), Gradu Zagrebu (4.090), Splitsko-dalmatinskoj županiji (3.747), Primorsko-goranskoj (3.452), Osječko-baranjskoj (3.093) i Istarskoj (3.056). Najveća snaga priključenih kućanstava i poduzetništva zajedno na distribucijsku mrežu je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (109,8 MW), Zagrebačkoj (108 MW), Osječko-baranjskoj županiji (107,5 MW), Varaždinskoj (100,9 MW) i Zadarskoj županiji (90,1 MW).
Priključak solarnih elektrana kućanstava i poduzetnika na distribucijsku mrežu HEP-ODS (poredak prema OMM)
Priključak solarnih elektrana kućanstava i poduzetnika na distribucijsku mrežu HEP-ODS (poredak prema priključnoj snazi)
Najveća snaga priključenih solarnih elektrana poduzetnika je u Osječko-baranjskoj županiji (94,2 MW), Varaždinskoj (84,8 MW), Splitsko-dalmatinskoj (82,5 MW), Zagrebačkoj (79,5 MW) i Zadarskoj županiji (74,8 MW). Što se tiče obračunskih mjernih mjesta, najveći broj poduzetnika čiji su solari priključeni na distribucijsku mrežu je također iz Osječko-baranjske županije (1.265), Grada Zagreba (647), Zagrebačke županije (624), Varaždinske županije (600), Splitsko-dalmatinske (539) i Istarske županije (474).
Priključak solarnih elektrana poduzetnika na distribucijsku mrežu HEP-ODS (poredak prema priključnoj snazi)
Priključak solarnih elektrana poduzetnika na distribucijsku mrežu HEP-ODS (poredak prema OMM)
Gledaju li se obračunska mjerna mjesta solara kućanstava, najviše ih je iz Zagrebačke županije (3.549), Grada Zagreba (3.443), Splitsko-dalmatinske (3.208), Primorsko-goranske (3.021) i Istarske (2.582). Po snazi proizvodnje, najveći je broj priključenih solara kućanstava u Zagrebačkoj županiji (28,5 MW), Splitsko-dalmatinskoj (27,3 MW), Gradu Zagrebu (25,8 MW), Primorsko-goranskoj (24 MW), Istarskoj (19,4 MW) i Varaždinskoj županiji (16,1 MW).
Priključak solarnih elektrana kućanstava na distribucijsku mrežu HEP-ODS (poredak prema OMM)
Priključak solarnih elektrana kućanstava na distribucijsku mrežu HEP-ODS (poredak prema priključnoj snazi)
HEP u ovom trenutku na mreži ima i 13 neintregriranih sunčanih elektrana, a dodatne četiri su u izgradnji. U redovnom pogonu su sunčane elektrane: Kaštelir 1 i 2 (ukupno 3 MW), Vis (3,5 MW), Kosore jug, Vrlika (2,1 MW), Stankovci (2,5 MW), Marići (1 MW), Obrovac (7,35 MW), Donja Dubrava (9,9 MW), Črnkovci (8,5 MW), Jambrek (5 MW) i Dugopolje (10 MW). U probnom radu su sunčane elektrane: Korlat (75 MW) i Lipik (5 MW). Sunčane elektrane u izgradnji, koje će u pogon ući tijekom 2026. su: Radosavci (9,9 MW), Čakovec (8,5 MW), Cres (6,5 MW) i Unije (1 MW).
HEP također u pogonu ima 70 integriranih fotonaponskih elektrana na objektima u svom vlasništvu, a još tri planira završiti do sredine godine. Uskoro se očekuje ugovaranje dodatnih 90 integriranih fotonaponskih elektrana ukupne instalirane snage više od 8 MW.
Kako bi se zaštitili od mogućih divljanja cijene energenata, a istodobno što manje negativno utjecali na okoliš, velike hrvatske kompanije ubrzano su i s velikim sredstvima ušle u posao postavljanja solarnih elektrana. Primjer je to s Atlantic Grupom, Plivom, Podravkom, Nexeom… (Lidija Kiseljak)
