Povijesne investicije u tijeku su u Karlovačkoj županiji, a posebno u obrazovanje, koje će rezultirati prelaskom škola na rad u jednoj smjeni sljedeće godine. Gradi se Centar za starije, Centar zdravlja… U ovoj godini otvoren je Regionalni centar kompetentnosti i nova Medicinska škola. CGO Babina gora kroz nekoliko mjeseci bit će pušten u probni rad, kao prvi centar za gospodarenje otpadom u kontinentalnoj Hrvatskoj i peti u RH.
Županija pomaže na raznim segmentima. Uveden je registar poduzetničkih zona što olakšava pregled svih podataka na jednom mjestu ulagačima, za učenike i roditelje uveden je projekt #nijeOK koji se bavi mentalnim zdravljem mladih, s naglaskom na problem neprimjerenog vršnjačkog nasilja na internetu, od sljedećega polugodišta kreće objedinjena nabava zdrave hrane za škole, a uvodi se i javni linijski prijevoz, najavljuje nam u intervjuu županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin. Naravno, nastavlja se i stipendiranje, nagrađivanje najboljih učenika i mentora, potpore za stambeno zbrinjavanje…., a nove mjere u poboljšanju zdravstvene usluge u Županiji i veći iznosi naknada za bebe su u planu.
Donesen je proračun za 2026. godinu. Velik dio odnosi se na kapitalna ulaganja – koji su to najvažniji projekti, od škola i Centra za starije…
– Ovo je vrijeme povijesnih investicija, mogu reći da smo iskoristili sve prilike koje su nam se pružile. Nikada se nije toliko ulagalo na području Karlovačke županije, osobito u obrazovanje.
Mi smo u godini koja je na izmaku otvorili Regionalni centar kompetentnosti u nekadašnjoj Oružani i novu Medicinsku školu, dakle u jednoj godini dobili smo dva reprezentativna, moderna objekta za naše srednjoškolce.
Započeli smo izgradnju 7 sportskih dvorana i proširenje dviju osnovnih škola. Veliku trodijelnu sportsku dvoranu dobit će Duga Resa, dvodijelnu Ozalj, a male dvorane grade se u Generalskom Stolu, Bariloviću, Lasinji, Cetingradu i Oštarijama. Te projekte završit ćemo u 2026. godini i time će sve osnovne škole kojima smo osnivač imati uvjete za rad u jednoj smjeni.
Prije nekoliko dana potpisala sam ugovor o financiranju još jedne sportske dvorane, one u Belaju, a očekujemo ih još nekoliko.
Od velikih projekata tu su i Centar za starije Duga Resa, projekt u kojem smo partner gradu Dugoj Resi, te Centar zdravlja Draganić. Također, partner smo Ministarstvu hrvatskih branitelja i gradu Slunju u izgradnji Centra za hrvatske branitelje u Lađevcu.
Rekla bih da nema dijela županije u koji nismo doveli europski novac, a pritom doista brinemo o svim potrebama naših ljudi – od najmlađih do najstarijih.
Županija se je uključila za u današnje vrijeme važan projekt #nije OK – kako je prihvaćen, kod roditelja i djeca i kakvi su rezultati?
– Imamo odlične reakcije iz škola i to je najbolji dokaz da je projekt bio itekako potreban.
Projekt #nijeOK bavi mentalnim zdravljem mladih, s naglaskom na problem neprimjerenog vršnjačkog nasilja na internetu, jer podaci koje imamo doista su porazni: svako šesto dijete u Hrvatskoj ima mentalni poremećaj, oko 60 posto školske djece je izloženo nasilju na internetu, ali samo će njih jedna petina doista to nekome reći.
Naš projekt daje mladima priliku da otvoreno i anonimno kažu što se događa on line. Naime, u sklopu projekta otvoren je Instagram profil nijeOK.stop, a sve su osnovne i srednje škole dobile plakate s QR kodom. Skenirajući kod, na vrlo jednostavan način i potpuno anonimno djeca i mladi mogu ostaviti svoja svjedočanstva o tome što se na internetu stvarno događa.
Projekt su podržale sve osnovne i srednje škole, te im i ovom prilikom moram zahvaliti na suradnji i doprinosu. Na satovima razrednika nastavnici su otvorili temu nasilja na internetu, na satovima likovnog i informatike djeca su izrađivala radove na ovu temu, a autore najboljih radova ćemo nagraditi na završnoj konferenciji.
U sklopu projekta održano je niz radionica s učenicima i roditeljima, nakon kojih nam dolaze upiti – kada će se opet ovako nešto organizirati. Očito je da je ovo bilo potrebno svima, a projekt nije vremenski ograničen i trebao bi poslužiti kao trajna platforma za borbu protiv nasilja na internetu.
Nama je ovo iznimno važno, jer svjesni smo da ništa nam neće vrijediti ni nove dvorane i škole koje gradimo, ni laboratoriji ni moderne učionice – ako u njima budu sjedila djeca koja se osjećaju sve lošije.
Nedavno je pokrenut i bitan projekt za poduzetnike – registar poduzetničkih zona. Koliko to pomaže ulagačima, posebno onima koji tek traže ‘smještaj’?
– Poduzetničke zone Karlovačke županije od sada su digitalne, pregledne i dostupne javnosti. U samo nekoliko klikova, svatko može dobiti osnovne podatke o bilo kojoj od 60 zona – od toga kako je zona prometno povezana ili opremljena infrastrukturom do poveznica na prostorno plansku dokumentaciju i podatke o vlasništvu.
Dakle, ono što su poduzetnici i zainteresirani investitori ne tako davno istraživali danima, ne samo na internetu već i po brojnim uredima – sada je vidljivo uz nekoliko klikova. Ovime smo omogućili da potencijalni investitori na jednostavan način vide gdje ima slobodnih zemljišta, kakva im je namjena, opremljenost, vide i postoje li mogućnosti dobivanja olakšica, ali i koliko je zemljište udaljeno od autoceste ili aerodroma. Smatram da je uloga javnog sektora olakšati investicije, uklanjati eventualne prepreke i barijere poduzetnicima i mi to i na ovaj način činimo: štedimo im vrijeme i novac, koristeći se pritom svim dostupnim digitalnim alatima i tehnologijom.
Ovime šaljemo poruku da smo digitalan, transparentan i dostupan javni servis, a obrtnici, gospodarstvenici i poduzetnici projekt su podržali.
Koje izravne potpore Županija ima za male i srednje poduzetnike?
– Kontinuiramo pomažemo razvoju poduzetništva i mjere stalno prilagođavamo njihovim potrebama.
Ove godine smo, u okviru Programa razvoja poduzetništva, dodijelili potpore male vrijednosti mikro i malim poduzetnicima u iznosu većem od 170 tisuća eura. Potpore su dobila 83 poduzetnika, a bespovratna sredstva namijenjena su za nabavu strojeva i alata, certificiranje i uvođenje sustava kvalitete, za nastup na sajmovima, kao i za digitalizaciju poslovnih procesa.
Usto, poduzetnici mogu dobiti i potpore za izgradnju vlastitih fotonaponskih elektrana, za što smo za trogodišnje razdoblje osigurali 300 tisuća eura.
U pripremi nam je novi Program subvencioniranja kamatne stope na poduzetničke kredite, čime ćemo osigurati kontinuitet ove mjere, jer znamo da ona poduzetnicima koji ulaže u svoje poslovanje itekako pomaže.
Smatram da javni sektor mora biti potpora gospodarstvu. To i radimo, nastojeći se uvijek prilagođavati stvarnim potrebama gospodarstva, ali i suvremenim trendovima.
Nastavlja se s davanjem stipendija, nagrađivanjem najboljih učenika i mentora – u kojim iznosima?
– Mi smo prošle godine značajno povećali i broj stipendija i njihove iznose.
Stipendiramo ukupno 150-ero učenika i studenata, umjesto 100 koliko smo stipendirali proteklih godina.
Učeničke stipendije iznose 80 eura na mjesec, a studentske su 150 eura mjesečno. Imamo i izravne stipendije, koje se dodjeljuju za deficitarna zanimanja od posebnog interesa za Karlovačku županiju, a to su zidar, tesar, tapetar i limar, i one iznose 150 eura.
Osim toga, novčano nagrađujemo sve učenike i njihove mentore koji su sudjelovali na nekom od državnih natjecanja. Ove godine nagradili smo 80 učenika i 58 mentora, a ovisno o tome je li sudjelovanje bilo pojedinačno ili ekipno, te ovisno o postignutom rezultatu, nagrade iznose od 30 do 300 eura.
Ovime dokazujemo da su nam djeca i mladi u fokusu. Iz godine u godinu promišljamo naše mjere kojima ih želimo potaknuti da uče, da se obrazuju, da budu izvrsni čime god se odlučili baviti. Želimo da iskoristite sve mogućnosti koje im pruža obrazovni sustav i da ostvare sve svoje potencijale.
Od sljedećeg polugodišta krećete s nabavom zdrave hrane od domaćih poljoprivrednika za škole, što znači obostrana korist, za učenike i poljoprivrednike…
– Da, još jedan projekt na kojem vrlo predano radimo. Želimo poticati razvoj poljoprivrede, budući da tu leži golemi potencijal za razvoj. Ali, isto tako, želimo zdravu hranu u školskim zdjelicama. Stoga, umjesto da svaka škola nabavlja hranu za sebe, napravljeni su ujednačeni jelovnici te je raspisana objedinjena javna nabava za svih 18 osnovnih škola kojima je županija osnivač.
Za iduće dvije godine potrebno nam je, primjerice: 3 i pol tone brašna, 200 tisuća komada jaja, gotovo 20 tisuća litara domaćeg soka…. Stoga je ovo prilika za razvoj poljoprivrednih gospodarstva, i poljoprivrede u cjelini, jer poljoprivrednicima jamči siguran otkup, a time i kvalitetno planiranje njihove proizvodnje.
Ali, s druge strane, ovo je iskorak i za naše škole: djeca će uskoro jesti domaće i zdravije, nerijetko proizvedeno prema strogim ekološkim standardima. Ponavljam: mi u školskim zdjelicama želimo jabuku iz obližnjeg OPG-a, odrezak s naše farme, varivo od lokalnog povrća i uskoro ćemo to i ostvariti.
Proračunske analize pokazuju da ste u vrhu po izdvajanju za zaštitu okoliša, koji su projekti aktualni na tom području?
– Naš najveći projekt na tom području svakako je izgradnja Regionalnog centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori. Taj centar namijenjen je za 140 tisuća ljudi u tri županije, odnosno pokrivat će cijelu Karlovačku te dijelove Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije. Godišnji kapacitet centra bit će 30 tisuća tona komunalnog otpada, koji će se obrađivati i zbrinjavati u najsuvremenijim postrojenjima, uz poštivanje najstrožih propisa zaštite okoliša.
Ovaj će projekt unaprijediti sustav gospodarenja otpadom na području naših triju županija i neophodan je dio rješenja za uspostavu učinkovitog sustava gospodarenja otpadom.
CGO Babina gora kroz nekoliko mjeseci bit će pušten u probni rad, kao prvi centar za gospodarenje otpadom u kontinentalnoj Hrvatskoj, odnosno nakon centara u Rijeci, Puli, Zadru i Šibeniku, bit će peti u RH.
Među vodećima ste i u obrazovanju, stavci Obitelj i djeca.. Jedna se od rijetkih županija koja daje naknade za rođene bebe? Također, uveli ste i mjeru priuštivog stanovanja koja se nastavlja.. Kakvi su rezultati mjere?
– Ovo je peta godina provođenja Stambenog programa za mlade. Mlade obitelji su ga prepoznale i interes je sve veći, pa je od početnih 130 tisuća eura, program narastao na ovogodišnjih 300 tisuća.
Ove godine 25 obitelji ostvarilo je sredstva za kupnju, izgradnju ili rekonstrukciju kuće, a potpore koje mogu ostvariti iznose od 10 do 18 tisuća eura. Mi smo veoma zadovoljni time kako se razvija ovaj program, jer svake godine imamo sve veći interes mladih obitelji i slatku brigu da moramo povećati sredstva koja izdvajamo u proračunu. Uključujući ovu godinu više od 100 obitelji dosad je dobilo potporu Karlovačke županije u sklopu Stambenog programa za mlade.
Što se tiče naknada za novorođene bebe, od 2017. godine kontinuiramo povećamo te iznose, pa sada naknada iznosi 150 eura za prvo dijete, 200 eura za drugo i 250 eura za treće i svako iduće dijete. Uz novac dajemo i jedan veliki paket svih potrepština za mamu i bebu, te komplet slikovnica i materijale o važnosti čitanja od najranije dobi.
Od iduće godine planiramo neke izmjene: uz slikovnice darovat ćemo još jedan poklon kao znak pažnje za mamu i bebu, ali ćemo značajno povećati novčane naknade.
Krećete i s projektom bolje linijske povezanosti unutar županije?
– Da, to je još jedan veoma ambiciozan projekt. Naime, jedan od naših prioriteta u ovom mandatu svakako je nov, kvalitetan i održiv javni prijevoz. Mreža linja izrađena je nakon opsežnih stručnih konzultacija i istraživanja potreba naših građana na cijelom području županije, jer želimo javni prijevoz učiniti ne samo kvalitetnim i dostupnim, nego i poželjnim.
Javno savjetovanje je završeno, zaprimili smo veliki broj prijedloga i sugestija, no u konačnici imat ćemo oko 30 linija koje će povezati čak 260 naselja, odnosno gotovo 90 posto stanovništva Karlovačke županije imat će dostupan javni prijevoz.
Mi smo doista pokrenuli velike promjene, u velikim smo investicijskom zamahu. Osobno me veseli svaki novi projekt i svaka investicija koja podiže standard i kvalitetu života naših građana.
Za kraj, želim svima sretan i blagoslovljen Božić, te ostvarenje svih želja u 2025. godini! (Lidija Kiseljak)
