Samo prije dvije godine u gotovo svim županijama najveće plaće imali su zaposleni u IKT sektoru, tek u pojedinima predvodile su plaće u zdravstvenom sektori ili djelatnosti rudarstva i vađenja. Godinu dana poslije situacija se promijenila te su u čak 11 županija najveće plaće u sektoru zdravstva i socijalne skrbi, ali ih slijede one u javnoj upravi i obrani čiji su djelatnici imali najveće plaće u 5 županija, ali su na drugom mjestu po plaćama bili u čak 9 županija. IKT je ostao vodeći plaćeni posao u samo dvije županije – Zagrebačkoj i Istarskoj… Najveće prosječne plaće u zdravstvenom sektoru i socijalnoj skrbi imali su zaposleni u Primorsko-goranskoj županiji, a u IKT sektoru te javnoj upravi i obrani zaposleni u Zagrebačkoj županiji.
Prema analizi HZZ-a, na temelju podataka DZS-a, o postotnoj promjeni prosječne neto plaće u mjesecu srpnju po djelatnostima u 2023. i 2024. godini te u 2024. godini s obzirom na 2022. godinu vidljivo je da je najveći porast prosječne neto plaće u spomenutom dvogodišnjem razdoblju ostvaren u djelatnosti socijalne skrbi sa smještajem (43 posto), djelatnosti zdravstvene zaštite (41,4 posto), javne uprave i obrane te obveznom socijalnom osiguranju (39,7 posto), šumarstvu i sječi drva (37,6 posto), proizvodnji motornih vozila i prikolica (37,6 posto), zaštitnim i istražnim djelatnostima (36,4 posto), obrazovanju (35,8 posto) te u djelatnostima knjižnica, arhiva i muzeja (35,1 posto). Relativno velik porast neto plaća u djelatnostima javnog sektora tijekom spomenutog dvogodišnjeg razdoblja odražava jasnu državnu politiku plaća, navodi se.
Najveća prosječna neto plaća u 2024. godini zabilježena je u djelatnostima zračnog prijevoza (2076 eura), prerade nafte (1931 euro), vađenja sirove nafte i prirodnog plina (1909 eura), znanstvenog istraživanja i razvoja (1885 eura), djelatnosti zdravstvene zaštite (1874 eura), informacijskih uslužnih djelatnosti (1871 euro), računalnog programiranja i savjetovanja (1842 eura) te proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka (1779 eura). Najnižu prosječnu neto plaću primili su zaposleni u djelatnostima prerade drva i proizvodnje proizvoda od drva (975 eura), proizvodnje tekstila (973 eura), djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića (929 eura), zaštitnim i istražnim djelatnostima (892 eura), proizvodnje kože i srodnih proizvoda (877 eura), osobnim uslužnim djelatnostima (862 eura) te proizvodnji odjeće (847 eura).
Slična je situacija i po županijama, u većini su najizdašnije plaće bile u sektoru zdravstva i socijalne skrbi te javnoj upravi i obrani te su premašile najizdašnije u privatnom sektoru, na području IKT ili opskrbe električnom energijom, plinom i parom.
Ne uzme li se u obzir u Gradu Zagrebu, u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi najveće prosječne neto plaće bile su u Primorsko-goranskoj županiji (1816 eura), Splitsko-dalmatinskoj (1773 eura), Osječko-baranjskoj županiji (1770 eura), Brodsko-posavskoj (1731 euro) i Šibensko-kninskoj županiji (1706 eura).
U sektoru javne uprave i obrane najveće prosječne plaće imali su zaposleni u Zagrebačkoj županiji (1720 eura ), Krapinsko-zagorskoj županiji (1687 eura), Varaždinskoj (1683 eura), Karlovačkoj županiji (1660) i Međimurskoj (1626 eura).
U IKT sektoru, opet bez Zagreba, najveće prosječne plaće imali su djelatnici u Zagrebačkoj županiji (1756 eura), Istarskoj županiji (1721 euro), Splitsko-dalmatinskoj županiji (1648 eura), Krapinsko-zagorskoj (1646 eura) i Varaždinskoj županiji (1644 eura).
Najveća neto plaća u Bjelovarsko- bilogorskoj županiji u 2024. godini zabilježena je u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1589 eura) te u javnoj upravi i obrani (1560 eura). Najmanju prosječnu neto plaću primali su radnici u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (905 eura).
Po visini prosječne neto plaće 2024. godine u Brodsko-posavskoj županiji predvodile su djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1731 eura) te javne uprave, obrane i obveznog socijalnog osiguranja (1514 eura). Na dnu ljestvice plaća nalazile su se administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (918 eura) i ostale uslužne djelatnosti (908 eura).
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji najveću prosječnu neto plaću u 2024. godini primili su radnici zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1475 eura) te u javnoj upravi, obrani i obveznom socijalnom osiguranju (1298 eura). Najmanju prosječnu plaću primili su radnici u ostalim uslužnim djelatnostima (873 eura).
U Istarskoj su županiji po visini prosječne neto plaće u 2024. godini predvodile djelatnosti informacija i komunikacija (1721 euro) te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1658 eura). Na začelju su se nalazile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (958 eura).
U Karlovačkoj su županiji najveću prosječnu neto plaću imali radnici zaposleni u djelatnostima javne uprave i obrane (1660 eura) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1652 euro). Najniža prosječna neto plaća zabilježena je u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (975) te djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića (980 eura).
Što se tiče Koprivničko-križevačke županije, najveću prosječnu neto plaću u 2024. godini imali su zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1618 eura) te u javnoj upravi i obrani (1552 eura). Istodobno su najmanju prosječnu neto plaću primali radnici u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (890 eura).
U Krapinsko-zagorskoj županiji najveća je prosječna neto plaća u 2024. godini zabilježena u djelatnostima javne uprave i obrane (1687 eura), zatim informacija i komunikacija (1646 eura) te u opskrbi električnom energijom, plinom i parom (1645 eura). Visoko su mjesto na ljestvici plaća zauzimale financijske djelatnosti (1538 eura). Nasuprot tome, na dnu ljestvice plaća nalazile su se djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića (998 eura) te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (995 eura).
Na vrhu ljestvice plaća 2024. godine u Ličko-senjskoj županiji nalazile su se djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1617 eura) te javne uprave i obrane (1536 euro). Mjesto na dnu ljestvice zauzimale su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (912 eura).
U Međimurskoj županiji najveću prosječnu neto plaću imali su zaposleni u opskrbi energijom (1699 eura), zatim u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1666 eura) te u javnoj upravi i obrani (1626 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su zaposleni u ostalim uslužnim djelatnostima (901 euro).
U Osječko-baranjskoj su županiji 2024. godine po visini prosječne neto plaće predvodile djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1770 eura) te javna uprava i obrana (1558 eura). Zadnje mjesto na ljestvici plaća zauzimale su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (921 euro) te djelatnosti ugostiteljstva i hotelijerstva (također 921 euro).
U Primorsko-goranskoj županiji najveću prosječnu neto plaću u 2024. godini primili su zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1816 eura), djelatnostima opskrbe energijom (1574) te u djelatnostima informacija i komunikacija (1547 eura). Najniže mjesto na ljestvici zauzimale su administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (1027 eura).
U Požeško-slavonskoj županiji najveću prosječnu neto plaću imali su radnici zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1634 euro) te u opskrbi električnom energijom, plinom i parom (1560 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su radnici u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (881 eura).
U Sisačko-moslavačkoj županiji najveća prosječna neto plaća ostvarena je u djelatnostima javne uprave i obrane (1559 euro) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1556 eura). Najnižu prosječnu plaću imali su zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (907 eura).
U Splitsko-dalmatinskoj županiji najveću prosječnu neto plaću u 2024. godini imali su zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1773 eura) te u djelatnostima informacija i komunikacija (1648 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su zaposleni u građevinarstvu (1025 eura).
U Šibensko-kninskoj županiji najveća prosječna neto plaća u 2024. godini zabilježena je u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1706 eura) te u djelatnostima javne uprave i obrane (1561 eura), a najmanja u ostalim uslužnim djelatnostima (958 eura).
U Varaždinskoj županiji najveća prosječna neto plaća u 2024. godini zabilježena je djelatnostima javne uprave i obrane (1683 eura), a nakon toga u skupini djelatnosti informacija i komunikacija (1644 eura). Najnižu prosječnu plaću imali su radnici u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića (986 eura) te u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (971 eura).
U Virovitičko-podravskoj županiji najveću prosječnu neto plaću 2024. godine imali su zaposleni u djelatnostima javne uprave i obrane (1574 eura) te u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1552 eura), a najmanju zaposleni u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (857 eura).
Najveću prosječnu neto plaću u Vukovarsko-srijemskoj županiji primili su zaposleni u djelatnostima rudarstva i vađenja (1789 eura) te u
djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1625 eura). Na začelju su se po visini plaća nalazile administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (891 euro).
Najveću prosječnu neto plaću u Zadarskoj županiji u 2024. godini primili su zaposleni u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1686 eura) te u javnoj upravi i obrani (1624 eura), dok su najmanju prosječnu plaću primili zaposleni u građevinarstvu (969 eura).
U Zagrebačkoj županiji najveća prosječna neto plaća u 2024. godini zabilježena je u djelatnostima informacija i komunikacija (1756 eura) te u javnoj upravi i obrani (1720 eura). Najmanju prosječnu neto plaću imali su zaposleni u skupini djelatnosti koja obuhvaća pružanje smještaja te
pripremu i usluživanje hrane i pića (985 eura).
Naposljetku, u Gradu Zagrebu koji ima status županije po visini prosječne neto plaće u 2024. godini predvodile su financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (1925 eura) zatim djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (1882 eura) te djelatnosti informacija i komunikacija (1830 eura). Na začelju su se nalazile djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića (1015 eura).
Ipak, Eurostat prikuplja i objavljuje podatke o plaćama po satu rada prema djelatnostima. Podaci se dobivaju anketom gospodarskih subjekata s 10 i više zaposlenih. Prema tim podacima, najveću prosječnu plaću po satu rada u 2024. godini imali su zaposleni u djelatnostima informacija i komunikacija (27,30 eura) te u djelatnostima opskrbe energijom (23,60 eura).
Ubrzani rast plaća javnog sektora u odnosu na privatni mogao bi dovesti do niza problema, upozoravaju mnogi ekonomski stručnjaci. Prosječna neto plaća u tri dominantno državna sektora (javna administracija i obrana, obrazovanje te zdravstvo i socijalna skrb) rasle su znatno brže od nacionalnog prosjeka, dok je privatni imao sporiji rast, od javnog sektora, ali i od prosjeka.
‘Kvarenje fiskalnog položaja Hrvatske traje već treću godinu zaredom i poziva na oprez. Promatranje strukture rashoda otkriva dvije neuralgične točke: s udjelom plaća (13,0% BDP-a) i intermedijarnih rashoda (7,6% BDP-a) u javnom sektoru, Hrvatska je pri vrhu EU i snažno odstupa od usporedive skupine zemalja. Kada bi plaće i intermedijarni rashodi u Hrvatskoj bili na razini europskog prosjeka, ukupni rashodi opće države bili bi za oko 4,5% BDP-a (oko tri milijarde eura) manji. To znači da Hrvatska vlada, njezine institucije i lokalna uprava i samouprava ima veliki prostor da kroz povećanje efikasnosti i kvalitete upravljanja istovremeno smanje deficit, porezno opterećenje i povećaju socijalne transfere građanima. A tako nešto je moguće napraviti samo u dobrim vremenima. Što se najčešće propušta napraviti, pa se za nekoliko godina porezi moraju povećati a ne smanjivati, a prostor za rast socijalnih transfera kao udjela u BDP-u jednostavno nestane.’, objavio je u jednoj od svojih analiza ekonomski analitičar Velimir Šonje. (L. Kiseljak)
