Međimurska županija među vodećima je u poduzetništvu, prema podacima za 2017. i 2018. godinu povučeno je oko milijardu kuna iz EU fondova kojima se sufinancira velik broj značajnih javnih infrastrukturnih projekata – od energetskih obnova javnih zgrada, ulaganja u dnevnu bolnicu, revitalizaciju kulturne baštine, podizanje kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija do ulaganja u nove znanstveno-istraživačke institucije… Županija je danas veliko gradilište, no planova za gradnju ima i u sljedećem razdoblju, a najveći projekti vezani su za bolju cestovnu i željezničku povezanost. I ti bi se projekti sufinancirali iz EU fondova.
Prema statističkim podacima, Međimurska županija je jedina iz kontinentalne Hrvatske koja je uspjela sanirati krizu još 2014. godine i premašiti rast BDP-a u odnosu na 2008. godinu. Županija je tradicionalno poznata kao poduzetničko područje, s puno poduzetnika i stranih ulagača. Župan Matija Posavec u razgovoru za naš portal izdvaja ne samo ulaganje u poduzetnike, nego i obrazovanje, radnu snagu…, odnosno u sve što može pouspješiti rast i razvoj županije.
Međimurska županija privlačna je ulagačima, nedavno ste to priznanje dobili i od Financial Timesa…Kako izgleda ta snaga u brojevima? (BDP, izvoz, nezaposlenost…)
– Rezultati Europskog statističkog ureda (EUROSTAT), Državnog zavoda za statistiku te drugih tijela javne vlasti pokazali su kako je Međimurska županija najrazvijenija županija kontinentalne Hrvatske nakon grada Zagreba, jedina iznad 50% prosjeka razvijenosti Europske unije. Prema indeksu gospodarske snage jedna je od samo dvije županije koje su zabilježile pomak za dva mjesta te jedina županija kontinentalne Hrvatske kojoj je BDP 2014. godine bio veći nego 2008. godine, što je rezultiralo najvećim rastom BDP-a od 2,8%. Prema mjerenim kriterijima uloge javne uprave, Međimurska županija ima najmanji koeficijent klijentelizma tj. odnosa zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, najniže troškove javnog sektora u Hrvatskoj, te prema podacima Instituta za javnu upravu i Europske komisije, najviše ocjene prema kriterijima kojima se utvrđuje transparentnost hrvatskih jedinica lokalne i regionalne samouprave. Nadalje, službeni statistički podaci već drugu godinu izdvajaju Međimursku županiju kao regiju koja najviše ulaže u obrazovanje, s visokim stupnjem korištenja EU fondova u stvaranju kvalitetnih uvjeta zdravstvene skrbi, te ulaganja u infrastrukturu, kulturu i zaštitu prirodnih vrijednosti, a što je doprinijelo prelazak u skupinu iznadprosječno razvijenih županija u odnosu na prosjek Republike Hrvatske. Međimursko gospodarstvo bilježi stopu nezaposlenosti od 4,8%, rast izvoza za 14%, rast zaposlenih za 7%, rast ukupnih prihoda za 11,8%, dok je bruto dobit gospodarstva veća za 9,2% te neto dobit za 13,2%.
Spomenuli ste da ste županija s najvećim ulaganjem u obrazovanje. Gdje konkretno i koliko ulažete?
– Za potrebe obrazovanja i ulaganja u školstvo Međimurska županija izdvaja više od 40 posto sredstava proračuna, radeći po načelu da se samo ulaganjem u mlade stvara nova vrijednost, zalog za napredak sredine, ali i društva u cjelini. Slijedom svega naglašavamo neke od projekata u obrazovanju: financirani osobni asistenti u nastavi, financirani osobni asistenti u vrtićima, besplatni udžbenici svim učenicima osnovnoškolskog obrazovanja, besplatni autobusni i željeznički prijevoz za sve osnovnoškolce i srednjoškolce, jednokratne potpore svim studentima s područja županije, subvencije kamata na studentske kredite a najboljim studentima koji ostaju živjeti i raditi u Međimurskoj županiji pomaže se i u otplati dijela glavnice, stipendije učenicima koji se školuju za deficitarna obrtnička zvanja, stipendije djeci hrvatskih branitelja, poticanje izvrsnosti, rad Zaklade za obrazovanje dr. Vinko Žganec, EU projekt rada s darovitim učenicima, besplatna školska prehrana učenicima slabijeg imovinskog stanja, za učenike srednjih škola poticanje na kreativno korištenje slobodnog vremena. Od kapitalnih investicija dograđuje se 20 osnovnih i srednjih škola, u proteklih dvije godine izgrađene su četiri školske sportske dvorane s učionicama za nastavu, izgrađen je studentski dom, obnovljen učenički dom, osnovan je Centar izvrsnosti iz informatike, gradi se jedna nova osnovna škola, dva znanstveno istraživačka centra te regionalni centar kompetentnosti u strojarstvu.
Zbog problema pronalaska radne snage, koliko pažnje posvećujete ulaganju u obrazovanje za ona zanimanja za koja radne snage nema?
– Nastojimo direktno povezati obrazovanje s gospodarstvom, svjesni kako će educirana i sposobna radna snaga sigurno generirati čitav niz pozitivnih trendova, ali i onaj najvažniji da i mladi i investitori ostanu na ovom području. Iz EU fondova gradi se Centar održivog razvoja kroz koji će se osigurati istraživačko-razvojna infrastruktura za provedbu industrijskog istraživanja i eksperimentalnog razvoja u području biokemije okoliša, održive gradnje, automatike i proširene stvarnosti, što će povećati broj primjenjivih istraživačkih projekata. U suradnji s Tehnološko inovacijskim centrom Međimurje, udrugom Mladi informatičari iz Strahoninca i Međimurskim informatičkim klubom, županija je kao partner pokrenula Centar izvrsnosti iz informatike. Tehnička škola Čakovec postala je regionalni centar kompetentnosti u sektoru strojarstva kao strukovna škola koja će se razvijati kao mjesto izvrsnosti učenja. Jedan od najvećih projekata je – “Razvojno edukacijski centar za metalsku industriju – Metalska jezgra”, s ciljem uspostave istraživačke infrastrukture namijenjene znanstveno-istraživačkoj zajednici za provođenje vrhunskih istraživanja usmjerenih na jačanje znanstvene izvrsnosti, stvaranje društva znanja te povećanje kompetitivnosti metalske industrije.
Zasigurno se najveći dio spomenutih ulaganja u obrazovanje sufinancirali iz EU fondova… Koji su još važniji EU projekti u tijeku?
– Svi značajni javni infrastrukturni projekti sufinanciraju se iz EU fondova: od energetskih obnova javnih zgrada, ulaganja u dnevnu bolnicu, revitalizacije kulturne baštine, podizanja kapaciteta poduzetničkih potpornih institucija do ulaganja u nove znanstveno-istraživačke institucije. Trenutno je Međimurska županija veliko gradilište i to ponajprije zbog provedbe projekata sufinanciranih iz EU fondova. Preko 100 milijuna kuna ulaže se u energetsku obnovu škola, preko 150 milijuna u kvalitetnu zdravstvenu skrb, obnavlja se Stari grad Zrinskih u Čakovcu, Centar za posjetitelje Međimurske prirode, proširenje poduzetničke poslovne infrastrukture u Centru znanja vrijedno je gotovo 12 milijuna kuna, a izgradnja poslovne infrastrukture i osnivanje poduzetničkog centra u Prelogu 15,7 milijuna kuna. Metalska jezgra vrijedna je 32 milijuna kuna a uspostavit će se znanstveno-istraživačka institucija u području strojarstva i računarstva s laboratorijima za prototipiranje i Internet stvari. Mi smo jedina županija u Hrvatskoj koja je sama odlučila pokrenuti instituciju koja će se usmjeriti na kolaborativna istraživanja s poduzetnicima u svrhu razvoja novih proizvoda, usluga i procesa. Međimursko veleučilište također ulaže u Centar održivog razvoja, projekt vrijedan 11,8 milijuna kuna, kojim će opremiti laboratorije za biokemiju okoliša, održivu gradnju, primijenjenu automatiku i proširenu stvarnost. Spomenut ću i ulaganje u Centar znanja stvaranjem preduvjeta za „start up poduzeća“ izgradnjom novih prostora vrijednih 12 milijuna kuna, povlačenje novaca EU fondova za izgradnju znanstveno istraživačkog centra (32 milijuna kn) i Centra kompetentnosti u strojarstvu ukupne vrijednosti 50 milijuna kn.
Kada se zbroji, koliko ste novca povukli u aktualnoj financijskoj omotnici? I, jeste li zadovoljni tim iznosom? Te koji važniji projekti su u planu u novoj omotnici?
– Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU u 2017. i 2018. godini povukli smo 949 milijuna kuna, a s obzirom na to da smo za najveći projekt aglomeracije ranije povukli novac u iznosu od 270 milijuna kuna, sveukupni iznos iskoristivosti fondova je preko 1,5 milijardi kuna. Ono što nas čeka od projekata jest obnova desetak osnovnih škola, jedne srednje škole, čekamo na projekt zaobilaznice Čakovec, pa brze ceste Čakovec-Varaždin, brze pruge Čakovec-Varaždin-Zagreb, aglomeracije Donjeg Međimurja…
Spomenuli ste veliku važnost poduzetništva u županiji i programe i projekte koji se za njih osmišljavaju. Koje još poticaje nudite poduzetnicima?
– Županija provodi razne programe potpore gospodarstvu, od subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite, provedbe programa potpora male vrijednosti te potpora u poljoprivredi. Uz sufinanciranje troškova prijave projekata, provode projekte socijalnog partnerstva i Lokalnog partnerstva za zapošljavanje. Sve to pozicionira Međimurje u jednu od najpoduzetnijih županija u Hrvatskoj. Ipak, otvaranjem tržišta zapadne Europe našoj radnoj snazi, dio poduzeća koja su temeljila svoj rast na niskoj cijeni rada našao se pod pritiskom odljeva kvalificirane radne snage. Ovi trendovi su bili očekivani no shvatili smo da uz ulaganja u infrastrukturu koja se podrazumijeva, mnogo je važnije ulaganje u ljude.
Kako?
– U podršci osnivanju i razvoju novih poduzeća aktivan je Tehnološko-inovacijski centar Međimurje kroz čiji je inkubator do sad prošlo više od dvadeset poduzetnika početnika dok je trideset njih s više od stotinu zaposlenika trenutno u procesu inkubacije. Inkubator je dio Centra znanja Međimurske županije koji se razvio na prostoru bivše vojarne u Čakovcu. Inkubator je popunjen, pa širimo kapacitete. Riječ je isključivo o poduzećima iz informatičkog i kreativnog sektora. Dakle, postoji velik broj poduzetnika početnika koji razvijaju svoja poduzeća u području visokih tehnologija. Uzevši u obzir kritičnu masu znanja, ljudi, mrežu, podršku TICM-a, sve dostupniji rizični kapital i ostale trendove, može se reći da je samo pitanje vremena kad će neki međimurski start-up uspješno proći cijeli ciklus od mikro-tima s kvalitetnom idejom i sposobnošću da je realizira do mega korporacije. Velik značaj u županiji imaju i poduzetničke zone. Kolika im je popunjenost i ima li nekih posebnih mjera za privlačenje osim onih koje nudi država? Primjerice, zapaženi ste po brzini izdavanja dozvola…Efikasnost javne uprave temeljni je preduvjet za stvaranje povjerenja s potencijalnim investitorom. Stoga se mnogo ulaže u gospodarske zone kojih je samo u Međimurju više od četrdeset te ulaganja u komunalnu infrastrukturu. Izdavanje građevinskih dozvola u najkraćem mogućem roku kod nas je uobičajeni način rada. Istaknut ću primjer legalizacije gdje smo do sada riješili preko 96% predmeta. Početak i kraj svake priče su zapravo ljudi, a Međimurci su poznati kao iznimno vrijedni i skromni i upravo su ljudi zaslužni što imamo toliko visoku razinu učinkovitosti.
Interes novih ulagača sigurno postoji…
– Svakodnevno imamo upite potencijalnih investitora tako da bilježimo gospodarske aktivnosti na području grada Preloga i Murskog Središća te Nedelišća i Donjeg Kraljevca. U Čakovcu punimo našu gospodarsku zonu u vlasništvu Međimurske županije. Veseli i podatak da većina poduzetnika koji već posluju u Međimurju šire svoju proizvodnju, otvaraju nove pogone, grade hale i zapošljavaju ljude. To govori o gospodarskom potencijalu. Nedavno je jedna tvrtka, koja je bila dio našeg poduzetničkog inkubatora, dobila posao proizvodnje softwarea za porsche vozila.
Koje su industrije najzastupljenije?
– Metaloprerađivačka industrija je najzastupljenija no postoji i snažna prehrambena i tekstilna industrija.
Vaša županija ima i specifičan ‘problem’ s Romima. Iznijeli ste nekoliko rješenja kako im pomoći.. Postoji li neki zadnji dogovor – hoće li to biti voucheri?
– Iskustva nam pokazuju da je dosadašnji model dodjele i praćenja korištenja sredstava zajamčene minimalne naknade neučinkovit, o čemu gotovo svakodnevno svjedočimo, posebice kad govorimo o stanju sigurnosti. Posljedice nenamjenskog trošenja zajamčene minimalne naknade osjećaju građani Međimurske županije, oni koji svojim radom osiguravaju te iste naknade. Međimurska županija već dulje vrijeme upozorava na zlouporabu socijalnih davanja i apeliramo na aktivno uključivanje države u rješavanje ovog problema. Inzistiramo na provedbi mjera, odnosno sankcioniranju onih pojedinaca koji svojim postupcima ugrožavaju sigurnost čitave zajednice. Kontrolom trošenja zajamčene minimalne naknade, provedbom već postojećih mjera i uvođenjem vouchera, potaknut će se radno sposobni korisnici za aktivnije uključivanje na tržište rada, što će posljedično utjecati i na gospodarski rast, ali i na socijalna davanja koja se financiraju iz državnog proračuna. Budući da se sredstva za socijalna davanja osiguravaju iz državnog proračuna, odnosno javnog izvora, zdrav razum nalaže da se kontrolira na što se ta sredstva troše. Svi građani Republike Hrvatske uživaju jednaka prava istovremeno poštivajući svoje obveze. Također, odgovornost je i na korisnicima tih prava – ukoliko ne izvršavaju svoje dužnosti, moraju biti spremni prihvatiti posljedice.
Spomenuli ste odlazak radne snage, pa s tim u vezi nedostatak kadrova u nekim zanimanjima… Koliko je velik problem i kako spriječiti odlazak?
– S obzirom da je Međimurje na samoj granici sa Slovenijom, i najbliže austrijskoj i njemačkoj granici očekivalo bi se da najviše ljudi iz tog kraja odlazi u te zemlje, međutim, prema posljednjim podacima to nije tako. Tradicionalno su ljudi odlazili raditi van, događa se to i danas, zato i svime što radimo želim dati doprinos stvaranju drukčijeg okruženja, povoljnije klime, povjerenja u sustav na razini cijele Hrvatske. U Hrvatskoj se moraju dogoditi istinske promjene kako bi se zaustavio migracijski pritisak, i kako bismo započeli s povratkom naše mladosti. Zato se ne ustručavam ukazivati na probleme koji su stvorili pritisak na iseljavanje. Bilo upiranjem prsta i traženjem povećanja primanja naših radnika, pa i kroz smanjenje opterećenja na njihove plaće.
Imate li jasnih zahtjeva?
– Tražit ću da se u ovoj zemlji prekine praksa privremenih zapošljavanja i ugovora na određeno koji imaju veliki udio u iseljeničkom pritisku. Korupcija i nepotizam su rak rana ove države i društva koji imaju snažan migracijski učinak. I protiv te se pošasti moramo boriti svi, i to prvenstveno radi nas samih. Želim da naši mladi i svi građani osjećaju ovu državnu upravu i pravosuđe kao svoju državu, koja je pravedna i uređena zemlja. Ne smije biti zaštićenih pojedinaca koji su iznad zakona samo zato što pripadaju ovoj ili onoj stranci, ovoj ili onoj obitelji, ovom ili onom lobiju. To mora prestati radi nas samih, radi naše budućnosti. To su one vrijednosti na koje smo se obvezali u pristupnim pregovorima za članstvo u EU. Ali to su i one vrijednosti čijim se oživljavanjem vraća nada našim ljudima, vraća optimizam da se može mijenjati sustav, da se vrijedi boriti protiv svih tih pojava zbog naše budućnosti i perspektive naše djece. Kao mladi roditelj želim živjeti u europskoj Hrvatskoj, zemlji razvijenih vrijednosti, pravednoj i uređenoj zemlji koja ima perspektivu, u kojoj mladi imaju posao za koji su se školovali, da imaju posao za koji su dobro plaćeni, da mogu od svoje plaće lijepo živjeti, zasnivati obitelji i putovati po svijetu kao turisti. To je europska Hrvatska za kakvu se vrijedi boriti. (Lidija Kiseljak)
