S obzirom na rast svih komponenti BDP-a, Bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs, kojem je ovo polovica drugog mandata u vođenju županije, vjeruje da će Županija i ove godine zadržati svoje mjesto pri državnom vrhu po porastu BPD-a. Poručuje da je Županija na dobrom putu, ali ni blizu završetku. Kao velik problem izdvaja prometnu infrastrukturu koja koči dolazak ulagača. Naime, brza cesta od Zagreba do Bjelovara predviđena je još prije 60 godina, a još uvijek nije dovršena.
Prema prvim podacima, gospodarski rast nastavljen je i prošle godine...
– Gospodarski rast bilježimo od 2014. godine, a Bjelovarsko-bilogorska županija posljednje četiri godine druga je u Hrvatskoj po porastu BDP-a, odmah nakon Krapinsko-zagorske županije. U tom smo razdoblju ostvarili rast od 12,5 posto, dvostruko više od državnog prosjeka. Prema prvim pokazateljima, svi pozitivni gospodarski trendovi nastavljeni su prošle godine, a čak su i dodatno porasli. Najvažniji pokazatelj, a to je rast broja zaposlenih, bilježi povećanje sa 700 na gotovo 1000 novih zaposlenih u 2018. godini. Masa plaća veća je 14 posto, a to pak znači da je 14 posto više novca u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Dobit županijskih poduzetnika veća je deset posto, ostvareno je povećanje izvoza, a ostvaren je i veliki rast investicija koje su lani bile veće od 400 milijuna kuna, i to samo u privatnom sektoru.
Kolike su potpore za poduzetnike i kroz koje mjere?
– Za poljoprivredu imamo 17 potpornih mjera, jedna od najkorištenijih je kreditiranje proljetne sjetve. Mjere za gospodarstvenike i obrtnike godišnje iznose dva milijuna kuna.
Radite puno na mjerama privlačenja ulagača u obnovljive izvore energije?
– Ulaganja u izvore obnovljive energije odlučili smo privući izmjenama Prostornog plana Bjelovarsko-bilogorske županije. Naime, u drugim županijama ta su ulaganja ograničena na snagu od jednog megavata. Ako, dakle, želite izgraditi bioelektranu snage pet megavata, za svaki megavat prolazite istu proceduru, a to vam oduzima i vrijeme i novac. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji ograničenje je postavljeno na 20 megavata i to su investitori prepoznali i pozdravili. Olakšali smo im i ubrzali proceduru ishođenja građevinskih dozvola. Rezultat je, među ostalim, bioelektrana vrijedna 250 milijuna kuna u Grubišnom Polju i prva geotermalna elektrana u Cigleni pored Bjelovara.
Jeste li zadovoljni pokazateljima i koji su planovi?
– Imamo razloga za optimizam jer 2014. godine mi smo bili na državnom dnu, a sada više nismo. Bitno je istaknuti da iz godine u godinu rastemo, što je rezultat rada te ćemo i dalje ustrajati na tome jer će nam trebati još nekoliko godina da dođemo do sredine državne ljestvice s obzirom na to da smo tijekom globalne krize imali najveći u državi. Pa zato, bez obzira na dobre gospodarske rezultate, mi još uvijek nismo dosegli 2008. godinu. Pred nama je još uvijek mnogo posla. Naš je najveći izazov zaustavljanje negativnih demografskih pokazatelja.
Kako se borite protiv iseljavanja, imate li neke specifične mjere za mlade obitelji i njihovu djecu? Poznato je da ste prvi uveli mjere za zadržavanje liječnika i medicinskog osoblja…Ima li rezultata?
– Što se iseljavanja tiče, mi smo 16. do 20. županija, dakle, tu smo pri državnom dnu. Međutim, želimo zaustaviti taj trend i radimo na tome da građanima Bjelovarsko-bilogorske županije osiguramo dovoljno kvalitetne uvjete za život da ne moraju iseljavati. U čitavoj Hrvatskoj postoji problem s pronalaskom liječnika i medicinskoj osoblja i iz tog razloga mi smo, uz veliku pomoć struke, pronašli način na koji smo uspjeli motivirati bjelovarske liječnike i medicinsko osoblje da ostanu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, odnosno da dođu raditi u Bjelovarsko-bilogorsku županiju. Bjelovarsko-bilogorska županija na neki način „probila je led” tim mjerama. Mi smo u sljedeće tri godine osigurali po milijun kuna godišnje, a naš natječaj stalno je otvoren. Dakle, oni koji ispunjavaju uvjete, mogu se prijaviti u bilo kojem trenutku. Do sada je ugovore potpisalo 67 liječnika i medicinskog osoblja, a riječ je o tri različite potpore koje iznose i do 20 tisuća kuna po korisniku. Trošak Županije je i do 40 tisuća kuna jer plaćamo doprinose, poreze i ostale troškove. Konkretno, Županija sufinancira otplatu stambenih kredita, pokriva troškove podstanarstva i plaća troškove edukacije.
Veliku potporu za niz programa i mjera daju sredstva iz fondova EU. Koji su najvažniji u tijeku i koliko je povučeno u dvije godine novog mandata?
– Europski fondovi pružaju nam priliku za poboljšanje standarda i mi smo to odlučili iskoristiti. Mi u ovom trenutku imamo pola milijarde kuna vrijednih 80 projekata čija je realizacija u tijeku. Prije nego što sam postao župan, Bjelovarsko-bilogorska županija nije imala nijedan projekt u realizaciji i bili smo na državnom začelju. Od toga u energetsku obnovu škola 44 objekta 140 milijuna kuna. Neki već završeni, neki u realizaciji, a nekima obnova slijedi. Također, u Medicinskoj školi Bjelovar radi se na europskom projektu regionalnog Centra kompetentnosti u zdravstvu – ulaganje do 50 milijuna kuna. BBŽ iz svojih sredstava planira gradnju nove Glazbene škole u Bjelovaru 20 milijuna kuna. Dakle, za školstvo su predviđena ulaganja od preko 200 milijuna kuna. U zdravstvu je samo gradnja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar vrijdna 160 milijuna kuna. Na to se veže i obnova Doma zdravlja u sklopu EU projekta „Za zdravlje BBŽ“ vrijedna 13 milijuna kuna. Obnovljeni Domovi zdravlja u Daruvaru, Garešnici, Čazmi i Grubišnom Polju i opremljeni novom opremom. Projekt je pri kraju. Uskoro kreće energetska obnova zgrade Opće bolnice Bjelovar i Stomatologije vrijedna 8,2 milijuna kuna. Završena javna nabava uskoro kreću radovi. U zdravstvo su ulaganja preko 200 milijuna kuna.
Pojedinačno najveći projekt je svakako izgradnja nove zgrade Opće bolnice u Bjelovaru. U kojoj je fazi taj projekt?
– Nova bjelovarska bolnica trenutno je najveći projekt visokogradnje u Hrvatskoj i tek treća bolnica u Hrvatskoj koja će se početi graditi, a to su činjenice koje govore o tome koliko je kompleksan taj projekt. U tijeku je postupak javne nabave, sada smo u fazi javnog natječaja za odabir izvođača radova, treba reći da je taj projekt vrijedan 160 milijuna kuna i da su osigurana sredstava za realizaciju. Dio dolazi iz EU fondova, a dio iz kreditnog zaduženja Opće bolnice za što ima potporu Bjelovarsko-bilogorska županija. Bjelovarska bolnica počela se graditi u 19. stoljeću, a imamo i niz montažnih objekata. Izgradnjom nove zgrade objedinit će se sve kirurške djelatnosti, a tu će biti i moderna i opremljena dnevna bolnica. Na taj način uvest ćemo bolnicu iz 19. u 21. stoljeće i pružiti viši standard za 130 tisuća pacijenata koji gravitiraju bjelovarskoj bolnici.
Koliko se ulaže u obrazovanje i obnovu škola?
– Bjelovarsko-bilogorska županija druga je u Hrvatskoj, odmah iza Osječko-baranjske županije, po povlačenju novca iz EU fondova za energetsku obnovu. Pri tomu, najviše takvih projekata je u školstvu, iako ih je bilo i u zdravstvu, poput energetske obnove bjelovarske bolnice, ambulanti diljem županije i bjelovarskog Doma za starije osobe. Što se tiče školstva, 44 školske zgrade vrijedne 140 milijuna kuna su u projektu energetske obnove i rezultati su sve vidljiviji. Sve su to projekti, a tu treba spomenuti i Medicinsku školu Bjelovar koja postaje Centar kompetencija uz ulaganje od, kada se sve zbroji, i do 50 milijuna kuna, kojima nastojimo zaustaviti trend iseljavanja. Spomenut ću i Centre izvrsnosti, jer smo jedna od rijetkih županija koja njeguje izvrsnost. Što se tiče školstva, treba reći i da planiramo dovršetak školsko-sportskih dvorana u Hercegovcu i Velikoj Pisanici. Dakle, za školstvo su predviđena ulaganja od preko 200 milijuna kuna.
Koja su najveća postignuća u dvije godine mandata?
– Prije šest godina Bjelovarsko-bilogorska županija bila je zadnja u Hrvatskoj po povlačenju novca iz EU fondova, danas smo blizu vrha, jer se radi na nizu projekata, koje sam spomenuo. Dodao bih tome i rast gospodarstva te skori završetak radova na gradnji pruge sv. Ivan Žabno – Gradec, čije se je Povjerenstvo za gradnju osnovano još prije 20 godina. Očekujem da će prvi vlakovi njome prometovati prije kraja ove godine. Za daljnji iskorak neophodan nam je izlazak iz prometne izolacije.
Često napominjete da je Bjelovarsko-bilogorska županija u prometnoj izolaciji. Hoće li se tu što promijeniti u skorije vrijeme?
– Na žalost, Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od dvije županije u kojoj ne postoji niti jedan kilometar brze ceste. Brza cesta potrebna nam je prvenstveno radi sigurnijeg putovanja naših građana, ali i zbog daljnjeg jačanja gospodarstva. Prvo pitanje svakog potencijalnog investitora glasi koliko ste udaljeni od brze ceste. Tek nakon odgovora na to pitanje govori se o cijeni zemljišta i ostalim uvjetima, poticajima i slično. Kada im kažem da smo od brze ceste udaljeni 17 kilometara, oni pitaju kada će biti tih 17 kilometara izgrađeno, a ja to ne znam jer Hrvatske ceste nisu dale datum. Novac je osiguran u državnom proračunu, ministar prometa Oleg Butković najavio je da bi ove godine trebala početi izgradnja prvih pet kilometara, ali iz Hrvatskih cesta nismo dobili nikakve konkretne datume i rokove za gradnju ceste do Bjelovara. Izgradnja brze ceste apsolutno je najveći prioritet i najveća potreba. Nemam ništa protiv toga što se gradi brza cesta do Dubrovnika, ali apsurdno je da će više vremena proći da se izgradi brza cesta do Bjelovara, nego brza cesta do Dubrovnika. Brza cesta od Zagreba do Bjelovara predviđena je još prije 60 godina, a još uvijek nije dovršena. Ona nam je potrebna kako bismo imali minimum konkurentnosti u odnosu na ostale županije i nužna je za privlačenje greenfield investicija. Naši poduzetnici su jako puno ulagali posljednjih godina i hvala im na tome. No, te investicije imaju svoje limite i sada, za daljnji gospodarski iskorak, potrebni su nam novi investitori. Za taj iskorak neophodna nam je brza cesta. (Lidija Kiseljak)
