Korona nije zaustavila projekte, prioritet ulaganja su i dalje poljoprivreda i drvna industrija, a na tom su području i dva najvažnija projekta Agrotehnološki i Drvno tehnološki centar. No projekata je puno. Primjerice, sustavi navodnjavanja koji će pokriti 5.000 ha, istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala, Centar za preradu GMO free soje bit će prvi takav u RH, izgradnja regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama… U tri godine osigurano je oko 3 milijarde kuna iz EU. Kako je poljoprivreda bitna, radi se na organiziranju poljoprivrednih proizvođača, osnovan je Agro Klaster, pomaže im se kod kandidiranja na EU izvore.., a posljednjih godina primjetan je rast proizvodnje pojedinih kultura, primjerice šparoga. Veliku pažnju Županije daje i razvoju ruralnog turizma.

U trećoj godini mandata župan Vukovarsko-srijemske županije Božo Galić kaže da je izuzetno ponosan na osigurana i povučena sredstva iz EU te na projekte koji će između ostaloga imati još veću važnost za poljoprivredu, a uvjeren je da kao zemlja možemo postati izvoznik hrane.

Korona kriza usporila je niz aktivnosti.. je li to slučaj i s kapitalnim projektima? 

Učiniti ćemo sve kako bi se naši strateški projekti nastavili realizirati ali i započeli novi, jer oni su ključ razvoja ovog kraja. Prema zadnjim ažuriranim podacima ukupan iznos ugovorenih bespovratnih sredstava u Vukovarsko-srijemskoj županiji od listopada 2016. do 29. veljače 2020. godine iznosi 2.941.245.484,00 kuna. Gleda li se odnos ugovorenih EU sredstava po stanovniku, Županija je na visokom trećem mjestu u odnosu na ostale županije.  Poljoprivreda i drvna industrija su na vrhu prioriteta ulaganja, pa je tako ove godine započela realizacija Agrotehnološkog i Drvno-tehnološkog centra. Velika pomoć u realizaciji projekata je Vladin Program za Slavoniju, Baranju i Srijem, a ono što bi moglo otežati provedbu projekata je najava mogućeg smanjenja udjela EU novca u projektima. 

Koji su najvažniji strateški projekti?

Među najvažnijim projektima je Agrotehnološki centar za skladištenje i doradu povrtlarskih i voćarskih kultura (ATC) vrijednosti 50 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna odobreno kroz Razvojni sporazum. Projekt je u fazi izgradnje. Poslovanje Agrotehnološkog centra će biti utemeljeno na skladištenju, hlađenju, doradi, marketingu, pakiranju i plasmanu svježeg voća i povrća koje se proizvode na području Vukovarsko-srijemske županije te stvoriti preduvjete za povećanje proizvodnje na proizvodnim površinama na kojima do sada nisu uzgajani zbog nedostatka skladišnih prostora tj. agro-logistike. Osim navedenog Agrotehnološki centar će pružati usluge savjetovanja i planiranja proizvodnje, organizacije edukativnih radionica i marketing.

Drvno-tehnološki centar Slavonski hrast (DTC) projekt je vrijedan 25 milijuna kuna, također je u fazi izgradnje. Kroz projekt će se izgraditi građevina mješovite namjene (znanstveno-istraživačka, proizvodna, skladišna) i opremiti DTC u svrhu privlačenja investicija i stvaranja mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta u malim i srednjim poduzećima drvnog sektora. Rezultat projekta će biti izgrađen i opremljen objekt inovacijske infrastrukture na lokaciji poduzetničke zone Ambarine u općini Gradište, opremljen s:naprednim 3D tehnologijama za razvoj novih proizvoda,modernim CNC strojem za izradu prototipa,strojevima za pripremu i obradu drva, alatima za tvorničku kontrolu kvalitete,sušionicom,eksperimentalnom sušionicom ikotlovnicom na biomasu.

Tu su i sustavi navodnjavanja vrijednosti 205 milijuna kuna, kojima je svrha povećati potencijal projektnog područja kako bi se mogla obavljati moderna i intenzivna poljoprivredna proizvodnja. Osiguranje dostatnih količina vode za navodnjavanje preduvjet je unaprjeđenja poljoprivredne proizvodnje i preorijentacije iz tradicionalnog i dominantno suhog ratarenja u dohodovniju poljoprivrednu proizvodnju. Sustav navodnjavanja Sopot-Vinkovci i Blato-Cerna, ukupne vrijednosti od 71 mil kuna, je  u fazi izgradnje, a pokrivaju područje od 1200 ha. Za sustav Erevenica i Lipovac dobivene su odluke o financiranju, te su u postupcima pripreme javne nabave. Ukupna vrijednost projekta je 134 milijuna kuna, a pokriva područje od 1500 ha. Tovarnik i Grabovo je pak u fazi  pripreme dokumentacije, a taj sustav navodnjavanja pokriva područje od 2300ha.

S obzirom na sve veću povezanost strateških grana s novim tehnologijama, izdvojio bih projekt „Centar za suvremene tehnologije i obrazovanje u poljoprivredi“ – I. faza,  koji je vrijedan gotovo 30 milijuna kuna te je prijavljen na poziv „Uspostava regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju kao podrška procesu reforme strukovnog obrazovanja i osposobljavanja“. Nositelj projekta je Poljoprivredna škola Vinkovci, a partner je Srednja škola Ilok te će se u okviru projekta obje škole opremiti suvremenom opremom, kao i obnoviti postojeći prostori koji su u lošem stanju.

Ima i niz projekata za koja su osigurana sredstva kroz program Slavonija, Baranja, Srijem? 

Trenutno se na području naše županije iz Razvojnog sporazuma financiraju dva projekta – Agrotehnološki centar i Drvno tehnološki centar zajedno vrijedni 55 milijuna kuna dok je za projekt Rekonstrukcija zidina, zgrade Žitnice, Podrumareve kuće i Franjevačkog samostana u Iloku dobivena Odluka o sufinanciranju i čeka se potpisivanje ugovora, a projekt je vrijedan 60 milijuna kuna. Također iz Razvojnog sporazuma potpisani su ugovori o sufinanciranju izrade projektno tehničke dokumentacije za 5 projekata u vrijednosti više od 10 milijuna kuna (Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala, Transportno logistički centar VSŽ, Centar za preradu GMO free soje, Autopark Lipovac, Izgradnja regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom.)

Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području VSŽ ima za cilj stavljanje geotermalnog potencijala u funkciju gospodarskog razvoja, Transportno-logistički centar VSŽ predviđa formiranje suvremenog logističkog centra u skladu s europskim standardima i kvalitetom izvedbe u cilju osiguranja okvira za ekonomski isplativo i dugoročno samoodrživo funkcioniranje, Centar za preradu GMO free soje bit će prvi takav u RH, Izgradnja regionalne klaonice sa rasjekaonicom mesa i hladnjačama u VSŽ je projekt kojim se želi potaknuti razvoj mesne industrije i stočarske proizvodnje tako što će se uspostaviti linije proizvodnje mesnih jedinica koje će omogućiti domaćim stočarima povećanje prihoda i rentabilnosti primarne stočarske proizvodnje. Tu je i projekt Auto park Lipovac, kojim se planira povećati sigurnosti cestovnog prometa, pokretanje gospodarstva i zapošljavanje lokalnog stanovništva, te demografska obnova i zadržavanje stanovništva na području općine Nijemci. 

S obzirom na projekte, imate priliku pojačati važnost poljoprivrede?

Sada se pokazalo kako je poljoprivreda i proizvodnja hrane broj 1, i u Hrvatskoj i u Europi. Neovisnost u proizvodnji kvalitetne hrane, naš drvni sektor, obnovljivi izvori energije, kontinentalni turizam  je budućnost našeg kraja. Svi zajedno trebamo iskoristi ovu nedaću kao priliku, da dođemo u prvi plan u proizvodnji hrane i drveta kao i finalnih proizvoda od drveta, jer tu su radna mjesta.

Kvalitetnom strategijom i dobrim programom razvoja poljoprivrede Hrvatska može osigurati prehrambenu neovisnost i značajno pridonijeti energetskoj neovisnosti, biti okolišno korisna i odgovorna, a samim tim ruralni prostor poželjan za rad i život. Nema dvojbe da vrijeme koje je pred nama pruža mogućnosti našoj županiji da snažeći poljoprivredu snaži svoju gospodarsku poziciju. Baš zbog toga radimo na organiziranju poljoprivrednih proizvođača, pomažemo im kod kandidiranja na EU izvore, radimo na projektima navodnjavanja jer su oni preduvjeti za nove investicije, za nova zapošljavanja, za veće i sigurnije prinose. Hrvatska je zbog niza razloga uvoznik hrane, ali vjerujem da će u skoro vrijeme to biti značajno smanjeno i da ćemo po pitanju hrane postati neto izvoznik.

Krenulo se je u realizaciju strateških projekata poput gradnje Agro-tehnološkog centra vrijednoga 30 milijuna kuna koji u 100-postotnom iznosom sufinancira Ministarstvo poljoprivrede. Tu je i Drvno-tehnološki centar vrijedan 25 milijuna kuna, te projekti navodnjavanja Sopot i Blato. U suradnji s Poljoprivrednim fakultetom osnovan je Agro Klaster u koji se mogu učlaniti svi zainteresirani poljoprivredni proizvođači. Osnivači klastera su Vukovarsko-srijemska županija, općine Cerna, Vrbanja, Drenovci, Stari Jankovci i Lovas, Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku, te Zadruga za proizvodnju voća i povrća „Vinkovačka šparoga“.

Županija je u jeku korone pomogla OPG-ovima otkupom proizvoda? 

Zaposleni u Županiji i županijskim tvrtkama i ustanovama odrekli su se uskrsnica u vrijednosti od 500.000 kuna te je tim novcem otkupljen višak proizvoda i plasiran potrebitima. Putem donacije prehrambenih artikala, proizvedenih na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima naše županije, nastojali smo pomoći našim malim proizvođačima i gospodarstvenicima da, u uvjetima poremećenih odnosa na tržištu, ostvare barem dio planiranih prihoda, te hrana, osobito sezonskog i ograničenog roka uporabe, dođe do onih kojima je životno potrebna. Osim donacije socijalno ugroženim stanovnicima naše županije, dio proizvoda se putem Crvenog križa usmjerio i prema stradalnicima  nedavnog potresa u Zagrebu.

Koliko je takva pomoć bila dobro došla i koje još mjere imate namijenjene poljoprivrednicima i poduzetnicima?

Županija kontinuirano provodi mjere potpora  malom i srednjem poduzetništvu, a osobito treba istaknuti da je dobrim dijelom dovršena mreža potpornih institucija – LAG-ovi, razvojne agencije, tehnološki parkovi i inkubatori,  koji  su  dovoljno stručni i educirani da pomognu poduzetnicima i jedinicama lokalne samouprave u realizaciji projekata i privlačenju sredstava iz EU fondova. Nedavno je objavljen javni poziv za potpore poduzetnicima za što je u ovogodišnjem proračunu osiguran iznos od pola milijuna kuna.

Iz godine u godinu poljoprivrednici povećavaju  proizvodnju pojedinih kultura, posebice šparoga koje su postale svojevrsni brend Županije. Naime, da bi se uspješno izašlo na tržište s pojedinim proizvodima, uz kvalitetu nužno je osigurati i količine. Županija osigurava potrebnu infrastrukturu, poput Agrotehnološkog centra u Cerni čija je namjena osiguranje logističke infrastrukture koja će proizvođačima omogućiti bolje uvjete poslovanja. Jer će se stvoriti preduvjeti za povećanje proizvodnje koja je do sada bila na niskoj razini upravo zbog nepostojanja odgovarajućih skladišnih kapaciteta. Usluge Agrotehnološkog centra koristit će 200-tinjak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije pripremila je četiri projekta u svrhu rješavanja specifičnih potreba s područja VSŽ uzrokovanih COVID-19..

Pružanjem besplatne stručne pomoći kod pripreme i provedbe projekata javnopravnim tijelima i javnim ustanovama s područja Vukovarsko-srijemske županije, Razvojna agencija daje svoj doprinos kako bi se umanjile negative posljedice i unaprijedila postojeće stanje u zdravstvu i gospodarstvu na području naše županije uzorkovane virusom COVID-19.

RA VSŽ je u vrlo kratkom roku, uz pomoć prijavitelja, pripremila četiri projekta u sklopu izvanrednog javnog poziva pod nazivom „COVID-19 Extraordinary Call for Proposals 2020“, koji je raspisan 27. ožujka od strane The Central European Initiative (CEI). Javni poziv je raspisan kako bi se ciljano pružili odgovori na globalnu pandemiju uzrokovanu virusom COVID-19. Ukupan proračun poziva u iznosu od 600.000,00 eura, namijenjen je za dodjelu prijedloga u tri područja intervencije: zdravstvo i telemedicina (MED), obrazovanje i e-učenje/učenje na daljinu (EDU) te podrška mikro, malim i srednjim poduzećima (MSME).

Za Dom zdravlja Županja pripremljen je projekt pod nazivom “Implementation of teleradiology services in Dom zdravlja Županja” ukupnog iznosa 36.822,00 eura (cca. 280.767,00 kn). Projekt je fokusiran na nabavu telemedicinske opreme za odjel radiologije u Doma zdravlja Županja u svrhu osiguranja uvjeta za rad od kuće za radiologe kako bi se osigurale kvalitetnije usluge dijagnostike i terapije za pacijente te dodatna edukacija za liječnike.

 Za Opću županijsku bolnicu Vinkovci pripremljen je projekt pod nazivom “Telemedicine! Progress and Protection, TP” ukupnog iznosa 39.448,50 eura (cca. 300.795,00 kn).  Projekt je fokusiran na nabavu telemedicinske opreme za odjel radiologije Opće županijske bolnice Vinkovci u svrhu osiguranja uvjeta za rad od kuće za radiologe kako bi se osigurale kvalitetnije usluge dijagnostike i terapije za pacijente te dodatna edukacija za liječnike.

Za Zavod za hitnu medicinu VSŽ pripremljen je projekt pod nazivom “IEM VSC against COVID-19” ukupnog iznosa 38.225,00 eura (cca. 291.465,00 kn). Projekt je fokusiran na opremanje postojećeg vozila hitne pomoći adekvatnom opremom za izlazak na teren u svrhu pružanja zdravstvene pomoći oboljelima od COVID-19 te edukacija i prijenos primjera dobre prakse putem webinara za djelatnike u zdravstvu.

Za Vukovarsko-srijemsku županiju pripremljen je projekt pod nazivom “Control of bee communities using modern technologies in time of COVID 19 pandemic. KO MED-38” ukupnog iznosa 31.528,78 eura (cca. 240.405,00 kn). Projekt je fokusiran na nabavu opreme za daljinski nadzor košnica te i webinare u svrhu edukacije pčelara i prijenosa dobre prakse.

Naša Razvojna agencija trenutno provodi 16 projekta ukupne vrijednosti 92.971.182,12 kn, priprema 9 projekata ukupne vrijednosti 249.938.439,85 kn, dok je 25 projekta ukupne vrijednosti  247.418.065,43 kn u fazi evaluacije.

Što se ove godine može očekivati od turizma u Županiji? Kojim mjerama privlačite goste?

Pandemija koronavirusa zahvatila je kako cijeli svijet, tako i Republiku Hrvatsku. Iskustva koja je donijela pandemija koronavirusa nisu iskustva koja nam govore da ne treba razvijati turizam jer niti su s tržišta nestali turistički gospodarstvenici niti će zauvijek prestati sva putovanja. Tržišna turistička kretanja oporavljat će se s vremenom, kako obalne destinacije Hrvatske, tako i one kontinentalne. Pred nama je posao prilagodbe komunikacije s tržištem, organizacije prihvata posjetitelja te nastavak rada na razvoju kvalitetnih i jedinstvenih turističkih sadržaja, koji će, kao i do sada, biti izbor onih posjetitelja koji se aktivno odmaraju u zelenoj prirodi, uživaju u domaćoj, zdravoj hrani te upoznaju nove ljude i krajeve. Smatram kako smo u ovom trenutku itekako atraktivna destinacija za turiste koji će upravo zbog novonastale situacije izbjegavati mjesta masovnih dolazaka i pribjegavati individualnim dolascima u ruralna, manje napučena područja. Uzimajući u obzir navedeno, a i kvalitetu i raznovrsnost naše turističke ponude (kulturni, eno-gastro turizam, cikloturizam, turizam na rijekama…) smatram kako se ne treba dovoditi u pitanje kontinuirani razvoj turizma u Slavoniji.

Turizam je jedan od važnih segmenata razvoja Županije. Potencijali su veliki i treba ih kvalitetno koristiti – od ponude s dugom tradicijom poput lovnoga turizma, gdje su spačvanske šume ubilježene kao top destinacija za lovce iz Njemačke i Italije, preko ciklo, kulturnog, vjerskog i eno-gastro turizma. Zbog složene gospodarske situacije i iseljavanja mladih ljudi s područja Županije nije lako, no moramo svi zajedno bolje i više raditi. Na nama je da osiguramo kvalitetnu infrastrukturu, a na agencijama i turističkim djelatnicima da dovedu goste u našu Županiju. Učinjeni su veliki pomaci, što moramo nastaviti. Korištenje potencijala koje imamo naša je obveza.

Uskoro će i nova financijska omotnica. Spomenuli ste projekte koji će se nastaviti – gdje je još prioritet? Je li vezan za ciljeve vaše strategije? Te koliko su ti projekti bitni za ostanak i dolazak stanovništva?

U narednim godinama nastojati ćemo povećati, odnosno, povlačiti još više sredstava iz EU koja će omogućiti realizaciju novih projekata. Strategijom razvoja Vukovarsko-srijemske županije za razdoblje od 2020. godine jasno su definirana četiri glavna područja – poljoprivreda kao naša glavna grana, drvna industrija, turizam i obnovljivi izvori energije iz dijela poljoprivrede, iz šumskog sektora, isto tako i iz solarne energije, tople vode i vjetra. Isto tako nastavlja  se i u Strategiji 2021. do 2027.godini. Da bi se ostvario Plan razvoja uz naše aktivnosti potrebno je realizirati i državne infrastrukturne projekte koji se nalaze na području naše županije, a to su željeznička, cestovna, zračna i plovna prometna infrastruktura.

Županijski, gradski i državni proračun su vrlo mali, i realizacija programa i projekata bez nužne potpore Vlade  RH, resornih ministarstava, te nadležnih institucija i javnih poduzeća nije moguća.

Navest ću primjere državnih strateških  projekata od iznimne važnosti za naš kraj. Naime, ne samo zbog povezanosti, već i zbog ilegalnih ulazaka u Hrvatsku, od iznimne je važnosti izgradnja Srijemske granične transverzale u dužini oko 39 kilometara, za Ilok će značiti najkraći izlaz na autocestu Zagreb-Lipovac, a povezat će se preko Tovarnika, Apševaca i Lipovca. Od iznimne važnosti ne samo za Vukovarsku-srijemsku županiju, već i za cijelu Slavoniju, Baranju i Srijem je aerodrom Klisa, kako zbog putničkog, tako i zbog cargo prijevoza. Rješenje cestovnog i zračnog prijevoza uvelike će pridonijeti protoku ljudi, ali i povezivanju zelene i plave Hrvatske. Naime, hotelijeri s područja Dubrovačko-neretvanske županije iskazali su interes za prehrambenim proizvodima iz Vukovarsko-srijemske županije. Suradnja se već realizira, te su s njom zadovoljni svi u lancu – poljoprivredni proizvođači, hotelijeri i gosti.

Uz već spomenute državne strateške projekte, Srijemsku graničnu transverzalu, zatim Zračnu luka Osijek, tu su i: koridor Vc, željeznička pruga Vinkovci – Zagreb, kao dio koridora X, te iskorištavanje potencijala rijeka Dunav i Sava i gradnja plovnih putova i kanala. Svi oni su izuzetno značajni za razvoj istoka Hrvatske. Očekujemo od Vlade Republike Hrvatske da se navedeni projekti i realiziraju u cilju razvoja ovog kraja i ostanka ljudi na ovom području.

Zajednički i sustavni rad utječe na snažniji i brži gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta s većim netto plaćama od trenutnih, kako bi se spriječilo iseljavanje. Potrebno je raditi i na poreznom rasterećnju, sigurnosti i cestovnoj povezanosti, te uz potpore zapošljavanja, pomoći razvoju ovog kraja.

Za demografsku sliku važno je i ulaganje u obrazovanje. Koje bi stavke izdvojili što se tiče ulaganja u to područje?

Spomenuo bih ulaganje u energetsku obnovu školskih ustanova, u ovoj godini to je sanacija sportske dvorane Zdravstvene i veterinarske škole dr. Andrija Štampar Vinkovci vrijednosti  10.586.029,52 kn i OŠ Trpinja – 2.860.471,31 kn. Zatim, poboljšanje materijalnih uvjeta u školama kao što je ugradnja dizala za djecu s invaliditetom u OŠ Zrinskih Nuštar (450.500,00 kn) i OŠ Rokovci-Andrijaševci (450.500,00 kn), nadalje, sanacija krovišta u OŠ Josipa Lovretića, Otok (537.382,05 kn) i  OŠ Stjepana Antolovića,Privlaka (950.955,21 kn), sanacija i opremanje sportskih dvorana u OŠ Julija Benešića, Ilok (280.000,00 kn) i OŠ Matija Gubec, Jarmina (310.000,00 kn), pa uređenje atletske staze uOŠ A. i S. Radić, Gunja (420.000,00 kn) i sanacija zgrade-Tehničke škole Nikole Tesle Vukovar (590.434,21 kn). Za prijevoz učenika srednjih škola godišnje osiguravamo 25.000.000,00 kn, a za učenike osnovnih škola 6.411.348,19 kn. Za osiguranje pomoćnika u nastavi godišnje je osigurano 1.947.500,00 kn, za stipendije i potpore za školovanje 500.000,00 kn, za provedbu projekta Sigurna škola – 50.000,00 kn, za natjecanja učenika osnovnih i srednjih škola – 350.000,00 kn, za izradu projektne dokumentacije za izradu energetskih obnova 6 OŠ osigurano je 32.000.000,00 kn, za Shemu školskog voća i mlijeka, te Školski medni dan 550.000,00 kn i besplatnu školsku prehranu u osnovnim školama 2.436.000,00 kn. 

Na kraju treće godine mandata, koji bi projekt izdvojili najvažnijim u tom razdoblju?

Prije svega mogu reći kako sam se borio za razvoj ljudskih potencijala u našoj županiji. Stalno naglašavam kako imamo mlade, stručne, obrazovane  ljude koji znaju pisati projekte. Zajednički i sustavni rad utječe na snažniji i brži gospodarski razvoj i otvaranje novih radnih mjesta s većim netto plaćama od trenutnih, kako bi spriječilo iseljavanje.

Ponosan sam na našu županijsku razvojnu agenciju, ali i ostale lokalne razvojne agencije koje pomažu pri izradi i izrađuju projekte za svako mjesto u našoj županiji, kako bi se omogućio gospodarski razvoj ovog kraja, otvaranje novih radnih mjesta te spriječilo iseljavanje s ovog područja.

Zahvaljujući tomu, kada je riječ o povlačenju sredstava iz EU, Vukovarsko-srijemska županija sa začelja je došla u sam vrh, na trećem je mjestu s najviše ugovorenih projekata EU po glavi stanovnika u Hrvatskoj – 14.883,69 kuna.

Prema povlačenju sredstava iz  operativnih programa (Operativni program Konkurentnost i kohezija, Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali, Operativni program za pomorstvo i ribarstvo, OP za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć) te iz  Programa ruralnog razvoja i programa Europske teritorijalne suradnja  od listopada 2016.  do kraja travnja tekuće godine, naša je Županija na drugom mjestu, kada gledamo Slavonske županije  s ukupno ugovornih bespovratnih sredstava  u iznosu od 2.994.214.875 kn.

Na području Vukovarsko-srijemske županije, kako sam naveo, do sada je ugovoreno i u provedbi su projekti u ukupnoj vrijednosti blizu 3 milijarde kuna, a od toga ugovorena bespovratna sredstva su oko 2, 3 milijarde kuna ( u okviru Projekta Slavonije, Baranje i Srijema + nacionalna sredstva). Izdvojio bih i projekte navodnjavanja. (Lidija Kiseljak)