U ožujku natječaj težak 200 milijuna kuna za ulaganje u nepoljoprivrednu djelatnost u ruralnim sredinama – kuće za odmor, bazene, plovila…

Ovih dana objavljeni su na portalu e-savjetovanja natječaji programa ruralnog razvoja za bespovratna sredstva za ruralni turizam i druge nepoljoprivredne djelatnosti iz Mjere 6. Podmjera 6.2 tip operacije 6.2.1. i 6.4. tip operacije 6.4.1. Tako se svi zainteresirani mogu uključiti u javnu raspravu prije objave konačne verzije natječaja, koja će biti objavljena u ožujku. Pretežito je riječ o sredstvima putem kojih poljoprivredna gospodarstva dobivaju potpore za razvoj turizma, od kuća za odmor, bazena i sl. Lani smo radili analizu, koja je pokazala da je najviše takvih kuća za odmor izgrađeno u Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji. Ovaj natječaj imat će malih promjena u odnosu na prethodni, pa se neće moći javiti osobe iz gradova i općina koje spadaju u VII i VIII skupinu indeksa razvijenosti. 

Podmjere 6.2. i 6.4. namijenjene su financiranu projekata nepoljoprivrednih djelatnosti u ruralnim sredinama; Podmjera 6.2. za pokretanje, a Podmjera 6.4. za razvoj djelatnosti.

Putem Podmjere 6.2. s fiksnih 50.000 eura bespovratnih sredstava financira se izgradnja, adaptacija i opremanje ruralnih  kuća za odmor, izletišta, kušaonica i drugih objekata ruralnog turizma, kao i izgradnja bazena, nabava vozila, plovila i druge opreme za ruralni turizam. Kupnja nekretnine može se financirati do iznosa od 10% iznosa potpore.

U okviru Podmjere 6.4. financiiraju se ista ulaganja ali za korisnike koji već imaju pokrenutu i registriranu nepoljoprivrednu djelatnost na koju se odnosi potpora a iznos potpore je od 3.500 do 200.000 eura, za 70% ulaganja.

Osim projekata ruralnog turizma, Podmjera 6.2.  i 6.4. financira i razne druge nepoljoprivredne djelatnosti i to usluge, društvene djelatnosti, preradu te proizvodnju tradicijskih proizvoda, sve u ruralnim sredinama.

Putem navedenih mjera financiraju se projekti koji se provode u ruralnim sredinama – naseljima s manje od 5.000 stanovnika, a u sektoru ruralnog turizma dodatni uvjet je ovaj puta da naselje ne pripada jedinici lokalne samouprave u VII i VIII skupini po indeksu razvijenosti.  U prvom natječaju bile su prihvatljive sve skupine razvijenosti, a za isključenje se primjenjivala pripadnost turističkom razredu.

Isključivanje JLS iz VII i VIII skupine razvijenosti odnosi se samo na projekte u sektoru turizma dok za ostale sektore (usluge, društvene djelatnosti, prerada ili tradicijski obrti) nema ograničenja.

Na Natječaj iz Podmjere 6. 2. mogu se prijaviti poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava barem 12  mjeseci, ekonomske veličine barem 1.000 eura, čije je sjedište ili prebivalište u istoj ili susjednoj općini ili gradu kao i lokacija projekta. U prethdonom natječaju bili su prihvatljivi samo projekti u općini ili gradu sjedišta. Korisnici ove mjere ne smiju imati registriranu djelatnost za koju traže potporu, do trenutka podnošenja zahtjeva za potporu.

Korisnici se moraju po završetku provedbe projekta upisati u Registar poreznih obveznika poreza na dohodak, uz mogućnost paušalnog oporezivanja, dok su u prvom natječaju svi prijavitelji već u fazi prijave morali biti upisani u RPO. 

Putem Podmjere 6.4. dodjeljuje se bespovratna potpora u iznosu od 3.500 do maksimalno 200.000 eura za 70% prihvatljivih troškova projekta, a može se također iskoristiti za izgradnju, adaptaciju i opremanje objekata, bazena, kupnju opreme za djelatnost, kupnju plovila i vozila, životinja za rekreativne sadržaje, marketing i dr.

Osim uvjeta upisa u Upisnik poljoprivrednika najmanje 12 mjeseci, korisnici  mjere 6.4.  moraju imati ekonomsku veličinu minimalno 2.000 eura  te moraju  najmanje 12 mjeseci biti upisani u RPO te jednako toliko imati registriranu djelatnost za koju traže potporu i baviti se istom.  U momentu predaje zahtjeva za potporu moraju imati minimalno 1 zaposlenika. Ako je prijavitelj obrt ili OPG, ovaj uvjet ispunjava se time što su obrtnik ili nositelj ili član OPG-a obveznici doprinosa u punom iznosu s osnova obrta/OPG-a, odnosno to im je glavno zanimanje.  U fazi prijave na mjeru 6.4. potrebno je imati sve zakon predviđene dozvole za gradnju. Ako je prijavitelj poduzeće, dodatni uvjet je da je u 2019.godini imao barem jednog zaposlenika, kao i u prvom natječaju.

Za svaki od ova dva natječaja predviđen je iznos od po 100.000.000 kuna. 

Naša je prošlogodišnja analiza pokazala da je najviše takvih kuća za odmor izgrađeno u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pa Istarskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj te Ličko-senjskoj županiji. Uglavnom, sve u jadranskoj Hrvatskoj, jer u većem broju slučajeva riječ je o domaćinstvima koju svoju djelatnost OPG-a žele proširiti na unosniji turizam. 

U Splitsko-dalmatinskoj županiji najviše je kuća za odmor, tj. vila, izgrađeno na području oko Imotskog.  Najpopularnije je mjesto u kojoj se obnavljaju ili grade prave vile je Proložac , a ima i korisnika iz Podbablja, Zmijavca, pa i samog Imotskog, dosta ih dolazi i iz obližnjih mjesta kod Splita, te s otoka Hvara i Brača kao što su Povlja, Nerežišća, Jelsa… Osim samih kuća grade se i kušaonice, kleti, izletišta i razni turističko-rekreativni sadržaji. Vrijednost ugovora sklopljenih na temelju mjera 6.2 i 6.4 u toj Županiji je nešto više od 20 milijuna. 

U Istri se je počelo graditi i puno prije tih mjera, odnosno našeg ulaska u EU, kroz predpristupne fondove i mjeru 302 IPARD programa. Zato danas tamo ima preko 5.000 vila. 

Glavni cilj te EU ruralne mjere je poticanje ruralnog razvoja, ali koji i same županije potiču kroz niz vlastitih programa kojima žele zadržati ili vratiti stanovništvo na ruralna područja. 

Upravo se to još više želi potaknuti novinom u mjeri, prema kojem sredstva neće moći aplicirati područja više razine razvijenosti. 

Naša je prošlogodišnja analiza također pokazala, da je kroz  podmjere 6.2. namijenjenih turizmu, u odnosu na broj stanovnika,  najviše ugovorenih sredstava za  prije svega gradnju kuća za odmor u Ličko-senjskoj županiji. Slijedi ju Požeško-slavonska županija što potvrđuje koliko se i kontinentalna Hrvatska okreće turizmu u ruralnim područjima. Kako su nam tada rekli u Osječko-baranjskoj županiji, kontinentalni turizam je jedna od strateških djelatnosti, pa se između ostalih poticajnih mjera i aktivnosti iz županijskog proračuna odobravaju tri vrste potpora u ruralnom turizmu. (L.K.)

Moglo bi vas zanimati

Učinci kohezijske politike u Osječko-baranjskoj županiji vrijedni su više od dvije milijarde eura

Varaždinska županija: Rebalansom proračun povećan na gotovo 305 milijuna eura, prihodovna strana raste...

Interes za umjetnu inteligenciju ne poznaje dobne granice: Karlovačka županija organizirala edukaciju za...

Međimurska županija: U Perivoju Zrinskih u Čakovcu održan 40. Jesenski kros Međimurja i...