Šibensko-kninski župan Goran Pauk nedavno je izabran treći puta za predsjednika Hrvatske zajednice županija. Iznio nam je i glavne zadaće koje predstoje Zajednici u sljedećem razdoblju, od preuzimanja poslova državne uprave, jačanju decentralizacije, a gdje su fokusirani na školstvo, zdravstvo i solcijalu. Također su županije aktivno uključene u pripreme skorog predsjedanja Hrvatske Vijećem EU, jer će se u županijama održavati mnogi sastanci i stručni skupovi. Pred novu financijsku omotnicu, kaže Pauk, zalagat će se za što jače povezivanje županija s europskim regijama, i naravno, što bolju iskoristivost novca iz EU fondova.
‘Hrvatske županije u 2020. godinu ulaze preuzimajući poslove ureda državne uprave, što znači da će dvjestotinjak poslova od 1. siječnja obavljati županije kako bi građanima na usluzi bila brža i efikasnija javna uprava. Priprema ove reforme bila je u fokusu našeg rada posljednje tri godine. Održani su brojni sastanci s ministrom uprave Ivanom Malenicom i ministrom financija Zdravkom Marićem u želji da se preuzimanje poslova što bolje pripremi te da reforma u potpunosti ostvari ciljeve racionalizacije i optimizacije.
No ono što nam je želja jest i veća briga samih županija o zdravstvu, socijali i prije svega školstvu gdje želimo da osim što smo osnivači možemo i upravljati školstvom. Dosadašnje iskustvo pokazalo je da su županije kvalitetnije i racionalnije obavljale poslove koji su im bili povjereni od strane države pa reforma predstavlja logičan slijed s namjerom da se građanima omogući brža, efikasnija i racionalnija administracija. Dakle, svi naši napori bit će usmjereni u daljnje jačanje fiskalne i funkcionalne decentralizacije ali i ravnomjeran razvoj. Decentralizacija je stalan proces koji u svome fokusu uvijek ima građane i zbog toga nastavljamo raditi na svemu za što se zalažemo više od 16 godina, a vjerujem da će se pozitivni učinci reforme za građane osjetiti već u prvoj polovici godine.
Surađivat ćemo i vezano za EU projekte s državnim i javnim tijelima. Na međunarodnom planu nastavit ćemo dobar odnos s Poljskom, gospodarskim komorama, te nastaviti aktivno sudjelovati u radu Europskog odbora regija i Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, a na „domaćem terenu“ usko surađujemo s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj.
Uoči donošenja nove financijske omotnice Europske unije za razdoblje od 2021. – 2027., u fokusu nam je međunarodna suradnja i povezivanje županija s europskim regijama. Borit ćemo se za sredstva koja su na raspolaganju kroz Kohezijsku politiku i Zajedničku poljoprivrednu politiku. Kao voditelji hrvatskih delegacija u Europskom odboru regija i Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe moj kolega Dobroslavić i ja kontinuirano se zalažemo za stvaranje uvjeta koji pogoduju regionalnom razvoju, što po pitanju financijske omotnice, što po pitanju zaštite ljudskih prava i vladavine prava. Projekti financirani europskim novcem od ključnog su značaja za razvoj svih naših županija, samo u Šibensko-kninsku županiju iz Europskih fondova pristiglo oko 1,5 milijardi kuna, a to dovoljno govori o važnosti povlačenja sredstava iz EU fondova. Ministarstvo je napravilo pregled ugovorenih sredstava iz fondova po županijama i to za sva tri operativna programa – Konkurentnost i kohezija, Učinkoviti ljudski potencijali i Program ruralnog razvoja. Ono što je vidljivo da sve slavonske županije bilježe porast zahvaljujući Projektu Slavonija, Baranja i Srijem te mjerama iz Programa ruralnog razvoja, što je i očekivano s obzirom na strukturu gospodarstva u tim županijama. Najviše ugovorenih projekata po glavi stanovnika imaju Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska i Vukovarsko-srijemska županija, a svakako možemo izdvojiti nekoliko velikih projekata. Pelješki most, Arheološki park Vučedol, Muzej Vučedolske kulture, Centar za napredne laserske tehnike (CALT), Opremanje dnevnih bolnica/dnevnih kirurgija (medicinskom, nemedicinskom i tehničkom opremom) i mnogi drugi, najbolji su pokazatelj koliko je važno maksimalno koristiti mogućnosti pružene članstvom u EU.
Godina koja dolazi važna je i zbog projekata koje nastavljamo provoditi. S obzirom na to da smo za aplikaciju „Otvoreni proračun“ dobili međunarodno priznanje za transparentnost u komuniciranju, ProPR Globe Award, to nam je dalo dodatan poticaj da projekt razvijamo dalje. Moram istaknuti i priznanje Instituta za javne financije, prema čijemu smo istraživanju i ove godine bili najtransparentniji među jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osim proračunskih podataka za složeno i jednostavno analiziranje, cilj nam je građanima prikazati proračun i na treći način, kroz priču i vizualizaciju.
Najvažnija stvar koja čeka Hrvatsku u 2020. godini je predsjedanje Vijećem EU. To je povijesni trenutak za našu zemlju koja će u 29. godini svoje samostalnosti prvi puta biti na čelu Europske unije. Županije su uključene u cijeli proces, održani su sastanci s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova. Pred nama su brojni službeni sastanci, ali i stručni skupovi po županijama, na kojima ćemo imati prilike pokazati sve naše posebnosti, što je osobito važno u trenucima kada su oči Europe uprte u nas. Jedno od događanja za vrijeme predsjedanja na najvišoj razini biti će u Šibeniku u mjesecu svibnju kada će se održati konferencija TEN-T (Trans – European Network – Transport) koja će okupiti preko 2 500 sudionika.
Nastaviti ćemo partnerski odnos s Udrugom gradova, Hrvatskom zajednicom općina, Državnom školom za javnu upravu, Institutom za javne financije, Uredom za udruge Vlade Republike Hrvatske, Zakladom Konrad Adenauer, itd….
Posvetili smo se radu s mladima, prvenstveno surađujući s portalom srednja. hr s kojim smo ostvarili nekoliko projekata. Osnovali smo i radnu skupinu za pitanja mladih i financijski podržali Oskar znanja.
Čeka nas peta godina provedbe foto natječaja „Volim svoju županiju“ koji u 21 fotografiji ujedinjuje cijelu Lijepu Našu i podsjeća nas na prirodna i kulturna bogatstva koja imamo.’ (L.K.)
