Iako se Dubrovačko-neretvansku županiju povezuje ponajprije s turizmom, ta je županija uz dobro iskorišten novac iz EU fondova postala i središte investicija. U dvije godine Županija je ugovorila 4,4 milijardi kuna EU sredstava po čemu je i vodeća među županijama, a osim Pelješkog mosta na popisu je i gradnja pristupnih cesta, lučke infrastrukture, Zračne luke, Studenskog doma, Centra za gospodarenje otpadom…, a s kreditnim potencijalom od 30 milijuna kuna uz povoljnu kamatu od svega pola do jedan posto podupiru se poduzetnici.
Župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić kaže nam da je jasno kako s izgradnjom Pelješkog mosta mora ići i spajanje Dubrovnika na mrežu autocesta od čvora Osojnik do čvora Metković, a čemu je potporu dala je i Vlada RH na svojoj sjednici u Dubrovniku i za što se izrada studijske dokumentacije od strane HAC-a očekuje do kraja godine. Također, vrlo skoro će biti gotova i Studija izvodljivosti za brzu cestu od Dubrovnika (čvor Osojnik) do Zračne luke Dubrovnik kao i za novu Pelješku cestu.
No, za razliku od mosta, kaže, čija gradnja napreduje odlično, pristupne ceste susreću se s problemima u postupku javne nabave povezano sa žalbama i tužbama ponuditelja na javnom natječaju.
Iskoristivost novca iz fondova do 2023. godine
– To nažalost ne možemo izbjeći, ponuditelji imaju na to pravo, možemo se samo nadati brzim postupcima mjerodavnih tijela, brzi konačan izbor izvođača i skori početak radova. Vjerujemo da su dobre procjene ministra Butkovića da će, unatoč ovom oduljivanju procedure, pristupne ceste, odnosno ostale faze projekta Pelješkog mosta biti gotove prema predviđanjima i najavama. Važno je svakako naglasiti kako sufinanciranje projekta iz fondova EU ne može doći u pitanje, jer je krajnji rok za korištenje tih sredstava 2023. godina – kaže župan.
Što se tiče lučke infrastrukture, Županija trenutačno ima spremne ili u visokom stupnju pripremljenosti projekte za sedam trajektnih luka ili pristaništa, a to su luka Perna na Pelješcu, Polačište na Korčuli, lukobran Puntin u Korčuli, luka Trpanj, Prigradica u općini Blato, Trajektno‐putnički terminal Vela Luka te Luka Ubli na Lastovu, dok je projekt luke Donje čelo na Koločepu formalno već započeo, jer je resorno Ministarstvo donijelo odluku o financiranju u vrijednosti 24 milijuna kuna te će taj projekt, kao prva od osam luka od lokalnog ili regionalnog značaja ići prvi u realizaciju.
– Njihova ukupna vrijednost je 420 milijuna kuna, a uvjereni smo kako će Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture za njih dodijeliti sredstva namijenjena boljem povezivanju otoka koja ima na raspolaganju iz fondova EU i državnog proračuna. Moram istaknuti i kako aktivno razvijamo projekte dviju ribarskih luka, u Sustjepanu i Veloj Luci. Ta su dva projekta vrijedna oko 60 milijuna kuna, a sve ove projekte planiramo završiti do kraja tekućeg EU financijskog razdoblja. Što se tiče Donjeg čela, prve po redu luke za koje je donesena odluka resornog Ministarstva, maksimalni iznos za sufinanciranje prihvatljivih troškova projekta javnim sredstvima je 23.741.023,89 kuna, odnosno 100 posto prihvatljivih troškova od čega je 85 posto iz fondova EU, a 15 posto iz državnog proračuna RH. Takvu odluku Ministarstva smo očekivali, jer Dubrovačko-neretvanska županija već duže vrijeme priprema dokumentaciju za spomenute projekte i kao što se vidi, posao smo kvalitetno odradili. Svi ovi projekti uneseni su u prostorne planove Dubrovačko-neretvanske županije i sve relevantne strateške dokumente, a kronološki prate naš najvažniji projekt, koji se izvodi, a to je Pelješki most – kaže župan Dobroslavić i dodaje da će do sljedećeg mjeseca s radom početi komercijalna marina u Vela Luci, te da je za projekt Centra za gospodarenje otpadom, vrijdnog oko 60 milijuna eura dobivena lokacijska dozvola te se čeka potvrda Studije izvodljivosti od strane Jaspersa. Nakon toga Županija će se prijaviti za financiranje iz fondova EU.
Od velikih projekata u Županiji, izdvaja se Zračna luka Dubrovnik, pa izgradnja Studentskog doma Dubrovnik vrijedna 216 milijuna kuna od kojih je 151 milijuna kuna bespovratnih sredstava EU, projekt energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora vrijednosti 13,2 milijuna kuna, Objedinjeni hitni bolnički prijem Opće bolnice Dubrovnik vrijednosti 21,9 milijuna kuna, Poduzetnički inkubator Ploče vrijednosti 10 milijuna kuna, Razvoj Funkcionalne regije Južna Dalmacija vrijednosti 6,4 milijuna kuna, Projekt obnove Lazareta vrijedan više od 20 milijuna kuna itd. (Lidija Kiseljak)
