Župan Zlatko Komadina u opatijskom Centru Gervais održao je tradicionalni božićno-novogodišnji prijem. Uz gradonačelnike i načelnike jedinica lokalne samouprave s područja Primorsko-goranske županije, predstavnike Sveučilišta u Rijeci, kulturnih, obrazovnih i vjerskih institucija, prijemu su prisustvovali i predstavnici Hrvatske vojske, PU primorsko-goranske, Ureda državne uprave, trgovačkih društava, konzularnih predstavništava, saborski zastupnici s područja naše županije, djelatnici Primorsko-goranske županije, novinari te drugi uvaženi gosti. U prigodnom programu nastupili su učenici Glazbene škole I. M. Ronjgov koja obilježava veliku obljetnicu, 200 godina od osnutka.
Županovo obraćanje uzvanicima
Poštovani uzvanici, dragi prijatelji, kolegice i kolege, pozdravljam vas i zahvaljujem što ste se odazvali na ovo tradicionalno predblagdansko druženje kako bi zajedno obilježili kraj još jedne kalendarske godine te s dobrim željama i u duhu zajedništva krenuli u novu 2020.
Još jednu godinu izazova, značajnih iskoraka ali i velikih prilika kakve nam primjerice donose dva važna događaja. Na nacionalnoj razini to je svakako Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, što nas kao državu dovodi u fokus događanja i mjesto važnih političkih odluka. Prilika je to da se na europskoj sceni dokažemo kao relevantna i odgovorna članica EU. 2020.godina bit će i u znaku Rijeke kao europske prijestolnice kulture. U trenutku kada je upravo Rijeka, kao prvi hrvatski grad proglašena Europskom prijestolnicom kulture 2020. godine, dobili smo jedinstvenu priliku da sve to što nas čini posebnim i drugačijim, svo naše kulturno nasljeđe, višestoljetnu tradiciju utkanu u ovo suvremeno i tehnološki napredno stoljeće, sažmemo i prezentiramo kroz mnoštvo događanja, kulturnih i umjetničkih programa.
To nas stavlja u fokus kulturne scene Europe te nas čini još atraktivnijom turističkom destinacijom. Na nama je da se potvrdimo kao pravi i dobri domaćini u svakom dijelu ovog našeg lijepog kraja. Primorsko-goranska županija u programsku knjigu EPK „upisala“ se kroz projekt „27 susjedstava“ gdje nam je cilj pokazati svu ljepotu različitosti kroz stvaranje neformalne mreže aktera u kulturi u našim lokalnim zajednicama. Željeli smo istaknuti i našu „plavu komponentu“ , more uz kojeg i od kojeg oduvijek živimo. Kroz program „Lungomare“ prezentirat ćemo našu pomorsku baštinu, naše tradicijske barke i sve ono što čini život primoraca i otočana, posebnim, izazovnim, drugačijim.
Iskreno želim, vjerujem kao i svi vi, da godina EPK doista bude ono što smo kod proglašenja naglašavali- povijesni događaj i dobro iskorištena prilika za prezentacije velikog kulturnog bogatstva naše regije.
Kada već spominjem kulturnu baštinu onda svakako moram naglasiti da će 2020. biti i godina Frankopana, dovršetka našeg najvećeg kulturnog projekta, revitalizacije frankopanskih kaštela i njihove turističke valorizacije u što se ukupno ulaže 64 milijuna kuna uz značajnu potporu europskih sredstava u iznosu od čak 47 milijuna kuna.
Cijelu iduću godinu obilježit će niz raznovrsnih programa i aktivnosti u znaku Frankopana, a pripremili smo i posebnu foto monografiju. I zato je naša današnja svečanost protkana pričom o Frankopanima, ali i velikom obljetnicom -200 godina naše glazbene škole Ivan Matetić Ronjgov.
Već nekoliko godina bilježimo pozitivne trendove u gospodarstvu zahvaljujući kojem smo ušli i zadržali se u društvu najrazvijenijih županija. U strukturi gospodarstva PGŽ dominiraju mala i mikro poduzeća dok udio obrta, koji bilježi rast, u ukupnom poduzetništvu PGŽ iznosi 42,05 posto. Pokazalo se i u godinama krize da nas takva struktura čini otpornijim i prilagodljivijim tržišnim promjenama. No za brži rast nužne su strukturne promjene, kako bi smanjenjem davanja otvorili našim poduzetnicima prostor za brži razvoj, nova ulaganja i povećanje plaća. Jedino na taj način možemo zaustaviti ove negativne demografske trendove, odlazak mladih i obrazovanih što nas je dovelo u situaciji da danas u gotovo svim sektorima nedostaje stručnih radnika.
Odlaskom mladih kao država i kao regija postajemo sve stariji što nam budućnost čini težom i neizvjesnijom.
Osobno sam ipak optimist, jer smo dokazali da se s problemima znamo nositi. Jedan od takvih primjera je naše brodogradilište 3.maj. Snagom argumenata i zajedništva uspjeli smo spriječiti kolaps tog velikog gospodarskog sustava.
Dobili smo tu prvu bitku i želim vjerovati da će država, uprava i radnici brodogradilišta, znati iskoristit priliku, pronaći nove kvalitetne strateške partnere i osigurati dugoročniju poslovnu stabilnost 3.maja. Kraj ove godine obilježila je i dugo očekivana vijest iz INE, kreće ulaganje u modernizaciju rafinerije u Urinju, izgradnja novog postrojenja za naftni koks. To je strateški projekt za INU, Hrvatsku i našu Županiju jer znači dovršetak procesa modernizacije Urinja što je i garancija dugoročnog opstanka i profitabilnosti poslovanja Rafinerije. Dosta je godina prošlo od kada je naša Skupština izglasala izmjene Prostornog plana koji omogućuje realizaciju te investicije, a naš je uvjet i tada i danas, da bude izvedene u skladu s najvišim ekološkim standardima. Nećemo da nam se kao što je slučaj s LNG-em nametne bilo kakvo lošije rješenje. Kada smo kod strateških projekata stižu i dobre najave o osiguranju europskog novca za dugo željeni i predugo odgađani projekt modernizacije željeznice kao najvažnijeg prometnog infrastrukturnog projekta za riječku luku ali i ukupni razvoj ove Županije. U tijeku su i ulaganja u lučke terminale sa pratećom cestovnom infrastrukturom.
Jedan od rastućih i važnih sektora gospodarstva naše Županije svakako je turizam. Ova turistička godina za Kvarner uspješna je u svakom pogledu: u zadnjih pet godina kvarnerski turizam ostvario je stalan rast u noćenjima, i to za više od 30%, turistički proračun je povećan, a zahvaljujući zajedničkom udruženom oglašavanju pojačan je i promet Zračne luke Rijeka.
Za regiju Kvarner, 2019. ali i nadolazeća 2020. godina, su godine velikih priznanja i nagrada jer smo u mnogima proglašeni destinacijom godine. Kvarner se sve jače pozicionira kao cjelogodišnja destinacija, a to nam potvrđuju porasti fizičkog i financijskog prometa ostvareni u predsezoni posezoni. Takva pozitivna kretanja kroz zadnjih nekoliko godina pokazuju nam da smo kao cjelokupno turističko gospodarstvo na razini regije zauzeli dobru putanju i odredili i postavili dobru strategiju razvoja. Kada rezultate iz ove godine usporedimo s 2010. godinom, bilježimo porast noćenja u pred i posezoni od gotovo 90%, a u glavnoj sezoni 37%. Puno ulažemo u segment zdravstvenog turizma, u prvom redu naše thallasotherapije u Opatiji i Crikvenici, Lječilište Veli Lošinj, svjesni da je Kvarner tradicionalna lječilišna destinacija još od vremena Austro-ugarske. Kroz višegodišnji investicijski ciklus, opatijsku i crikveničku thalassotherapiju opremom, uslugom i kvalitetom podigli smo na svjetsku razinu. U 2020. krećemo i u treću fazu uređenja i rekonstrukcije lošinjskog lječilišta, vrijednosti 22 milijuna kuna, koji također ima potencijal razviti se i u segmentu zdravstvenog turizma. To je ujedno u narednoj godini naša najveća investicija u zdravstvu. Nastavljamo i s ulaganjima u sportsko-turističku priču u Gorskom kotaru, kako kroz naš Goranski sportski centar tako i direktno kroz pomoć udrugama.
Da bi i turizam ali i cijelo naše gospodarstvo dalje raslo i razvijalo se potreban mu je obrazovan kadar. Upravo sljedeća godina bit će obilježena i nastavkom kapitalnih ulaganja u objekte školstva. Dograđujemo školu Jelenje Dražice sa sportskom dvoranom, povećat ćemo kapacitete i škole u Matuljima, rekonstruirat školu u Rabu, krećemo s projektiranjem nove škole u Marinićima, a gradit ćemo i sportsku dvoranu Medicinskoj školi. U okviru obrazovna reforme naša Ugostiteljska škola postaje Regionalni centar kompetentnosti što nam u prvoj fazi za preuređenje i opremu donosi 30 milijuna kuna, a ukupna svota penje se do 100 milijuna kuna. Našim ulaganjima ali i inovativnim projektima Sveučilišta u Rijeci jačamo cjelokupnu obrazovnu vertikalu kako bi obrazovani kadrovi bili i dalje naš najjači razvojni adut.
Vlastitim snagama i pametnim korištenjem europskih fondova, u čemu smo i prema zadnjim podacima Ministarstva regionalnog razvoja na visokom trećem mjestu po iznosu ugovorenih europskih sredstava, sveukupno 3,2milijarde kuna. Također smo prvi na području Jadranske Hrvatske s 11,75 milijuna EUR vrijednosti projekata u okviru Europske teritorijalne suradnje. Značajan dio tog novca osigurali smo i za do sada najveći investicijski ciklus u lučku infrastrukturu.
Projekti PGŽ s najvećim iznosima odobrenih bespovratnih EU sredstava odnose se upravo na projekte županijskih luka od preko 200 milijuna kuna.. Ove smo godine obilježili dvadesetu obljetnicu osnivanja sustava županijskih lučkih uprava koji se, kroz to razdoblje, s više od 600 milijuna kuna ulaganja i obnove brojnih luka i lučica, potvrdio kao efikasan i dobro organiziran.
Dragi prijatelji ovom prigodom ne mogu zaobići niti zabrinjavajuću činjenicu da jača migrantski val preko teritorija naše Županije što unosi nemir i zabrinutost među stanovnike. Još ljetos obratio sam se premijeru te zatražio angažman dodatnih policijskih snaga kao pomoć PU Primorsko-goranskoj u nadzoru područja koja su najizloženija migrantskim kretanjima. Uslijedila je reakcija MUP-a i pojačane su policijske ophodnje. No, migrantsku krizu treba rješavati na izvoru kroz suradnju Turske i EU.
Primorsko-goranska županija kao regionalna samouprava u 2020. ulazi s velikim promjenama.
Kao što znate, stupanjem na snagu novog Zakona o sustavu državne uprave većina poslova koji su bili u nadležnosti ureda državne uprave od 1.siječnja povjeravaju se županijama, a službenici i namještenici koji su za te poslove bili zaduženi postat će zaposlenici županija. Mi u Primorsko-goranskoj županiji spremni smo provesti tu za sve nas veliku promjenu i veliki iskorak. S obzirom na strukturu poslova koje preuzimamo, procijenili smo da je nije potrebno formirati nove upravne odjele, što bi značilo i uspostavu nove organizacije upravnih tijela Županije, smatrajući da je efikasnije postojećim upravnim odjelima proširiti djelokrug poslova srodnih sektora i nadležnosti. Koristim priliku i s ovog mjesta našim novim kolegama poželjeti dobrodošlicu.
Dragi prijatelji, zahvaljujem se što ste se odazvali našem pozivu da zajednički obilježimo kraj ove godine. Želim vam puno zdravlja, sreće i uspjeha i da nam svim 2020. bude još bolja i još uspješnija.
Sretan Božić i sretna Nova! (Primorsko-goranska županija)
