Ciljevi kohezijske politike EU 2021.-2027. jesu između ostaloga ‘pametnija, zelenija, povezanija… Europa’, a u tom smjeru već je daleko otišla Primorsko-goranska županija.
Kroz niz projekata Županija već je velikim dijelom dokazala da je na pravom putu da postane ‘pametna’, kroz primjerice pokretanje projekta e-Županija koji bi obuhvatio i ruralna područja, a otoci Cres i Lošinj izabrani su u pilot projekt za razvoj rješenja za energetsku tranziciju u velikoj europskoj konkurenciji.
U novoj financijskoj omotnici, kako kažu u Županiji, nastojat će sredstva povlačiti za ulaganje u prometnu integraciju Županije u TEN-T mrežu, razvoj prometne infrastrukture i javnog prijevoza u ruralnim područjima i na otocima, unapređenje infrastrukture i usluga Doma zdravlja PGŽ, KBC-a Rijeka i drugih zdravstvenih ustanova, jačanje mreže interventnih službi, razvoj mreže škola i dječjih vrtića, poboljšanje kvalitete i dostupnosti domova za starije osobe i ustanova socijalne skrbi, turističku, lječilišnu i sportsku infrastrukturu, razvoj poduzetničke infrastrukture i servisa, razvoj društvenih usluga (primjerice pomoć osobama s posebnim potrebama), širokopojasnu infrastrukturu, zaštitu i gospodarsko korištenje prirodne i kulturne baštine, jačanje kapaciteta za upravljanje resursima regije itd.
Lani je projekt RuNe – Rural Network dobio nagradu European Broadband Awards 2019 u najprestižnijoj kategoriji Inovativni modeli financiranja, poslovanja i ulaganja.
Nagrađivanjem izvanrednih projekata, Europska komisija potiče uspješno uspostavljanje širokopojasne infrastrukture diljem Europe. Još 2012. godine je Primorsko-goranska županija pokrenula prva u RH pionirski projekt „e-Županija“ cilj kojega je bio osmisliti i planirati razvoj mrežne elektroničke komunikacijske infrastrukture i mrežnih usluga za potrebe korisnika na području PGŽ u cilju bržeg ekonomskog razvoja i povećanja konkurentnosti regije te uključenje i revitalizaciju ruralnih područja.
Projekt „e-Županija“ usmjeren je ka razvoju elektroničke komunikacijske mreže širokog pojasa s ciljem omogućavanja korištenja e-usluga građanima i institucijama u „informatičkom oblaku“ Županije. Projekt donosi razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture koja omogućuje povezivanje na Internet s velikom brzinom prijenosa podataka (tzv. širokopojasni pristup Internetu), i na rijetko naseljenim područjima za koja ne postoji ekonomski interes operatora za izgradnju širokopojasnih mreža. Nositelj projekta je Primorsko-goranska županija, a REA Kvarner zadužena je za operativnu provedbu projekta.
U projekt e-Županija uključeno je sveukupno 26 jedinica lokalne samouprave (gradovi: Rijeka, Opatija, Kastav, Delnice, Čabar, Vrbovsko, Rab, Kraljevica, Novi Vinodolski, Crikvenica te općine: Mošćenička Draga, Lovran, Matulji, Klana, Viškovo, Kostrena, Čavle, Jelenje, Vinodolska općina, Lopar, Fužine, Lokve, Skrad, Mrkopalj, Ravna Gora, Brod Moravice).
Tijekom ove godine plan je izgradnja same infrastrukture, tijekom koje će Regionalna energetska agencija Kvarner jedinicama lokalne samouprave pružati podršku kroz provjeru projektne dokumentacije i praćenje realizacije projekta.
Projekt RuNe vrijedan je 350 milijuna kuna.
Kako su neki dan izvjestili iz Grada Opatije, po završetku projektiranja i ishodovanju potrebnih dozvola, krajem prošle godine krenuli su radovi na postavljanju novih generacija mreža i izvedeni su prvi priključci krajnjih korisnika. Tijekom 2020. godine prema sporazumu i planovima partnera u projektu bit će osiguran priključak na ‘superbrzi internet’ od minimalno 1000 Mbita/s putem optičke mreže za oko 70% objekata na području Grada Opatije.
Nadalje, otoci Cres i Lošinj izabrani u pilot projekt za razvoj rješenja za energetsku tranziciju, a na Cresu će se u suradnji s HEP-om u pogon staviti najveća solarna elektrana na hrvatskim otocima koja snagom 6.5 MW stabilizira opskrbu energijom cresko-lošinjskog arhipelaga.
Krk je pak jako puno napravo u prelasku na učinkovito gospodarenje otpadom.
Grad Rijeka je prije dvije godine pobijedio na izboru našeg portala Gradonačelnik.hr u kategoriji Smart city.
Taj je Grad putem projekta Startup inkubator za mlade visoko postavio ljestvicu, barem što se tiče „pametnog“ odnosa prema zajednici, a posebno mladima. Naime, ovaj je projekt zamišljen kao potpora mladima do 29 godina za razvijanje svojih poslovnih ideja, prilikom čega se korisnicima tijekom šest mjeseci boravka pruža mogućnost korištenja infrastrukture Startupa, pohađanje edukativno-praktičnih radionica i konzultacija s mentorima, a projektima s elementima inovativnosti pruža se i tehnička i organizacijska pomoć u izradi prototipa proizvoda. Do sada je razvijeno još nekoliko rješenja koje se svakako mogu svrstati u „pametna“ – tu je Program lokalnog partnerstva koji omogućuje da se „neposrednim sudjelovanjem građana, udruga i vijeća mjesnih odbora u suradnji s Gradom realiziranju manji zahvati u komunalnoj infrastrukturi i uređenju manjih javnih površina“, E-savjetnik, E-konzultacije, Portal otvorenih podataka, itd. Usto, Rijeci je dodijeljen i ICT for Energy Efficiency, koji prepoznaje informatičke i komunikacijske tehnologije za energetsku učinkovitost u gradovima…
Sredinom prošle godine na Lošinju je potpisana izjava o preuzimanju obveze provedbe inicijative „Čista energija za EU otoke“. Pilot projekt Unije – prvi energetski neovisan otok na Jadranu, stavio je Cres i Lošinj na globalnu inovativnu mapu na području energetike. Riječ je izdašnom Horizon 2020. EU projektu „Decarbonizing energy systems of geographical islands“, u kojem se planira na Unije uložiti dva milijuna eura kroz hrvatski konzorcij kojeg čine Regionalna energetska agencija Kvarner , Ericsson Nikola Tesla , Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb te Komunalno društvo vodoopskrba i odvodnja Cres-Lošinj.
Na području Cresko-lošinjskog otočja je u 2019. godini bilo instalirano 10 integriranih fotonaponskih elektrana ukupne snage 713,84 kW. Prva fotonaponska elektrana instalirana je kao pilot projekt još 2012. godine na krovu Osnovne školi Frane Petrića u Cresu, a u vlasništvu je Regionalne energetske agencije Kvarner.
U prostornoplanskoj dokumentaciji rezervirane su lokacije za 5 neintegriranih sunčanihelektrana ukupne snage 22,5 MW, za koje se očekuje da će sve biti operativne do 2022. godine. Planirana proizvodnja neintegriranih sunčanih elektrana iznosi 29.250 MWh godišnje.
Dokumentacija za izgradnju svih elektrana je u fazi izrade. Predviđeno je da se prva sunčana elektrana pusti u rad u proljeće 2020. godine, a da se ostale izgrade do 2022. godine.
– U svim mjestima i na manjim otocima koji pripadaju Gradu postavljeno je 16 pametnih klupa te elektropunionica za automobile u ulici Priko. U planu je postavljenje punionica za automobile na području Nerezina i Velog Lošinja, te elektropunionica za bicikle u Malom Lošinju, Nerezinama i Velom Lošinju. Neke projekte smo već pokrenuli poput stvaranja preduvjeta za fotonaponsku elektranu na Unijama koju razvijamo kroz projekt Samoodrživog otoka Unije, te smo u suradnji sa Zavodom za prostorno planiranje PGŽ pokrenuli izradu idejnog projekta sve do lokacijske dozvole za fotonaponsku elektranu u Ustrinama. Radimo na razvoju širokopojasne infrastrukture, pametnom upravljanju vodoopskrbom i komunalnim uslugama. Sve naše zgrade imaju energetske preglede, sufinanciramo zamjenu azbestnih krovova našim sugrađanima, potičemo ih da ugrađuju solare na vlastite obiteljske kuće, sufinanciramo kamate za energetsku obnovu višestambenih zgrada. Više od 95% naših kućanstava ima tekuću vodu, čak i na otoku Iloviku koji je od Vranskog jezera udaljen više od 60 km, dok otoci Susak i Unije dobivaju vodu iz desalinizatora. Otvoreno je i reciklažno dvorište. Ovom investicijom, koja ukupno iznosi 3,5 milijuna kuna, od čega smo osigurali 3 milijuna bespovratnih sredstava, omogućeno je odvojeno prikupljanje otpada te njegovo privremeno skladištenje kako bi se isti mogao pripremiti za ponovnu upotrebu. Izgradili smo javnu rasvjetu na području od Valdarki pa sve do hotela Punte u dužini od 1,6 kilometara gdje je postavljeno 70-ak rasvjetnih tijela. S ciljem smanjenja utrška energije i održavanja, kao i smanjenja CO2 i zaštitu okoliša, napravili smo energetski pregled javne rasvjete kao i projekt rekonstrukcije za 3 tisuće rasvjetnih tijela, što uz izdvajanje ormarića za javnu rasvjetu iz trafostanica te nužnu nadopunu, iznosi 10 milijuna kuna planiranih u proračunu za 2020. godinu. Započinju radovi u luci Mrtvaška na izgradnji luke s lukobranom i pripadajućim gatom. Radi se na velikom kapitalnom projektu projekt sanacije i produženja pristana na Unijama vrijednosti 37,4 milijuna kuna. Nastavit će se i projekt izgradnje vodovodne mreže duž otoka predviđene vrijednosti 5,5 milijuna kuna. Uskoro se u suradnji s Jadranka grupom kreće u 30 milijuna kuna velik projekt izgradnje biciklističke staze oko otoka. U idućim godinama gradit će se i aerodrom za koji se ovih dana očekuje izdavanje građevinske dozvole – rekla je na obilježavanju Dana grada u studenome gradonačelnica Malog Lošinja Ana Kućić.
Na Cresu je u projektu vrijednom 4,8 milijuna kuna zamijenjeno oko 1.225 rasvjetnih tijela sa štedljivijom LED tehnologijom.
–Grad Cres je prvi grad u Primorsko-goranskoj županiji koji je izgradio pretovarnu stanicu za otpad, a potpisan je nedavno i ugovor za gradnju reciklažnog dvorišta, projekt vrijedan 3,25 milijuna kuna, od čega će se 85% financirati bespovratnim europskim sredstvima iz Kohezijskog fonda. Također nam je iz Kohezijskog fonda odobreno 9 milijuna kuna za sanaciju starog odlagališta otpada, projekt ukupno vrijedan 10,5 milijuna kuna – rekao nam je nedavno gradonačelnik Kristijan Jurjako.
Grad od 2016. godine ima postavljene polupodzemne spremnike za odvojeno prikupljanje otpada, čija je vrijednost preko milijun kuna.
Inače, među vodećim gradovima u RH po odvajanju otpada je Grad Krk, koji je s oko 60 posto odvajanja otpada zadovoljio plan gospodarenja otpadom kojim se je RH obvezala do kraja ove godine imati stopu od 50 posto odvajanja prikupljenog otpada. U Gradu se nadaju da će ta stopa u njihovom Gradu do 2025. godine biti 80 posto.
– S programom smo započeli prije 14 godina još 2005. godine, kada smo na svim predstavničkim tijelima donijeli odluku o drugačijem odnosu prema otpadu, da otpad nije smeće i ako se ne pomiješa, može se koristiti kao sekundarna sirovina. Stalnom edukacijom i kampanjom uspjeli smo godišnje povećavati količine odvojenog otpada, od početnih 15% 2005. godine do 60% 2019. godine. U zadnjih nekoliko godina želimo individualizirati odgovornost za otpad na način da smo svakom domaćinstvu dodjeli pet različitih posuda za plastiku, papir, staklo, bio otpad te miješani komunalni otpad, a za sve ostalo otvorili smo reciklažna dvorišta– prokomentirao nam je nedavno gradonačelnik Krka Darijo Vasilić.
Krk je i prvi u Hrvatskoj centar pokrio besplatnom WI FI mrežom, imaju oko 40 nadzornih kamera, mrežu e punionica te car i bike sharing. Više od polovice gradske rasvjete zamijenjeno je štedljivim LED svjetlima. A uz pametne klupe imaju i pametne kante koje komprimiraju otpad.
Za realizaciju novih ideja Županija surađuje sa Sveučilištem u Rijeci, a uz potporu svojih dviju agencija – Regionalne razvojne i Regionalne energetske agencije.
– Pametne regije sastoje se od gradova koji na inovativan i učinkovit način upravljaju gradom, resursima, procesima i javnim uslugama koje omogućava uravnoteženo korištenje tehnologije. Pristupom pravovremenim i strukturiranim podacima uz pomoć tehnologije omogućeno je kvalitetno te ekonomski opravdano donošenje odluka. Naša je županija i njezini gradovi unatrag nekoliko godina, postala apsolutni hrvatski lider u, kako koncept pametnih gradova mnogi nazivaju, prvoj novoj industriji 21.stoljeća. Brojni projekti na području prometa, energetike, okoliša i sudjelovanja građana u odlučivanju već su odrađeni u gradovima poput Rijeke, Kastva ili otoka Krka. Suradnjom sa dionicima na području regije, te jasnom odrednicom ulaganja u pametna rješenja, gradova i općina te njihovih pripadajućih komunalnih društava, u mogućnosti smo stvoriti ekosustav koji može otvoriti brojna kvalitetna radna mjesta i privuči investitore te privući i zadržati talentirane i stručne ljude i tvrtke u našu regiju, rekao je na nedavnom skupu ravnatelj Razvojne agencije PGŽ Vedran Kružić.
Jedan od važnijih projekata je onaj inovacijskog klastera Centar kompetencija za pametne gradove u Rijeci, koji provodi Smart Ri. Kompanije i institucije koje su partneri na projektu, trebale bi započeti s razvojem proizvoda i sustava te njihovim pilotiranjem na području Grada Rijeke i Županije vrijednima više od 150 milijuna kuna..
Suradnjom Regionalne razvojne agencije PGŽ i Sveučilišta u Rijeci započet je inovativni projekt izrade koncepta pametnog naselja. Koncept pametnih naselja temelji se na tri ključne dimenzije: učinkovitom korištenju energije, novim modelima mobilnosti te korištenju ICT u stanovanju. Smatramo da stanovanje u pametnom neselju mora omogućiti povećanje dostupnosti i priuštivosti stanovanja svim građanima, povećanu energetsku učinkovitost, sigurnost, prometnu povezanost, zadovoljnije i više uključene stanare te otvorenost javnim sadržajima. Dostupnost stanovanja postaje ključni problem europskih stanovnika te područje na koje mora odgovoriti koncept pametnih gradova. Mogućnosti da plaćanjem najamnine najmoprimatelj postane vlasnik stana, da se u slučaju prestanka stanovanja najamnine vraćaju po tržišnoj vrijednosti, da grad ili općina riješi pitanje stanovanja bez zaduživanja i predaje ili poklanjanja zemljišta, samo su neka od obilježja inovativnog koncepta koji je na nedavnom skupu predstavio Damir Juričić, zamjenik predstojnika Centra za podršku pametnim i održivim gradovima Sveučilišta u Rijeci. (L.K.)
