Nakon Zagreba, koji nosi gotovo pola prihoda i više od polovine dobiti u protekloj godini, najuspješnije je gospodarstvo Zagrebačke županije, s razlikom dobiti i gubitka od dvije milijarde i 19 milijuna kuna, te Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije.
U 2017. godini hrvatski su poduzetnici uprihodili ukupno više od 678 milijardi kuna te ostvarili dobit veću od gubitka u iznosu od 21 milijardu i 885 milijuna kuna. Ukupna dobit koju su iskazali poduzetnici, prema podacima Fine, bila je u 2017. godini 41,4 milijardu kuna, dok su istovremeno poduzetnici prijavili i gubitak veći od ukupno 19,5 milijardi kuna.
Nakon Zagreba, koji nosi gotovo pola prihoda i više od polovine dobiti u protekloj godini, najuspješnije je gospodarstvo Zagrebačke županije, s razlikom dobiti i gubitka od dvije milijarde i 19 milijuna kuna. Poduzetnici Splitsko-dalmatinske županije su pak na drugom mjestu, u plusu su čak 1,68 milijardi kuna. Slijedi Primorsko-goranska županija, koja je na trećem mjestu (ako ne računamo Zagreb), s pozitivnim rezultatom od 1,38 milijardi kuna, dok je na četvrtom mjestu Zadarska županija s razlikom dobiti i gubitka poduzetnika od 680 milijuna kuna. Poduzetnici te županije napravili su i najveći skok u odnosu na 2016. godinu, za čak sedam mjesta na ljestvici najuspješnijih županija po računu dobiti i gubitka. Na petom je mjestu Međimurska županija, sa 667 milijuna kuna.
Iako se čini kao dobar rezultat, poduzetnici (a ubrajaju se sve pravne osobe koje su obveznici poreza na dobit, bez obzira jesu li u privatnom ili državnom vlasništvu, osim banaka i financijskih institucija), u 2017. godini su ostvarili čak 2,14 milijardi kuna slabiji rezultat u odnosu na 2016. godinu, kada je razlika između ukupno iskazane dobiti i ukupno iskazanog gubitka bila veća od 24 milijarde kuna. Prošle su godine tako poduzetnici u čak tri županije ukupno iskazali veći gubitak od dobiti (u 2016. godini to se dogodilo u samo jednoj županiji).
Inače, golema prednost Zagreba po gospodarskoj snazi vidljiva je i po činjenici da se u njemu nalazi trećina svih poduzetnika u državi (40 od 120 tisuća), koji zapošljavaju 331 tisuću ljudi, što je 40 posto svih zaposlenih u takvim tvrtkama. Po broju zaposlenih kod poduzetnika na drugom je mjestu Splitsko-dalmatinska županija, sa 76.885 zaposlenih. Ona prednjači i po broju poduzetnika, ima ih više od 13 tisuća. Još samo dvije županije, Primorsko-goranska i Istarska imaju više od 10 tisuća poduzetnika, koji zapošljavaju 61, odnosno 50 tisuća ljudi.
| Redni broj | Naziv županije | Broj stanovnika | Broj poduzetnika 2017 | Broj zaposlenih 2017 | Ukupni prihodi 2017 (u tis. kuna) | Dobit/gubitak razdoblja 2017. (u tis. kuna) |
| 1 | Grad Zagreb | 790.017 | 40.120 | 331.978 | 329.091.750 | 12.480.741 |
| 2 | Zagrebačka županija | 317.606 | 7.721 | 54.562 | 49.878.091 | 2.019.431 |
| 3 | Splitsko – dalmatinska županija | 454.798 | 13.211 | 76.885 | 45.990.133 | 1.680.928 |
| 4 | Primorsko – goranska županija | 296.195 | 10.189 | 61.588 | 38.276.507 | 1.380.514 |
| 5 | Zadarska županija | 170.017 | 4.273 | 23.534 | 13.752.195 | 680.792 |
| 6 | Međimurska županija | 113.804 | 3.114 | 27.999 | 14.148.205 | 667.209 |
Kožić: Zaposlenost kontinuirano raste od 2011. godine
Zagrebačka županija, koja je po računu dobiti i gubitka na prvome mjestu (ako ne računamo Zagreb), po broju zaposlenih je iza Splitsko-dalmatinske i Primorsko-goranske županije, a po broju poduzetnika zaostaje i za Istarskom županijom, ima ih svega 7.721. No, oni su pokazali daleko veću ukupnu efikasnost, pa su stoga i iskazali dvije milijarde kuna više dobiti nego gubitka.
„Ovo je veliki rezultat za Zagrebačku županiju i namjeravamo ga svakako očuvati i dalje razvijati“, izjavio je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić komentirajući te rezultate. U županiji ističu da zaposlenost na njenom području kontinuirano raste od 2011. godine. Ulaganja Zagrebačke županije u poduzetničke zone započela su prije 17 godina i danas ima dvadesetak aktivnih i opremljenih poduzetničkih zona u koje je županija uložila 45 milijuna kuna.
„Naša vizija od prije 17 godina se pokazala ispravnom, a najbolji dokaz tome su brojne domaće i strane investicije koje su ostvarene upravo u poduzetničkim zonama Zagrebačke županije“, rekao je župan Stjepan Kožić.
„U poduzetničkim zonama na području Zagrebačke županije posluje 300 tvrtki koje zapošljavaju oko 6.000 ljudi. Ukratko, u poduzetničkim zonama Zagrebačke županije proizvodi se najbrži automobil na svijetu poduzetnika Mate Rimca, dijelovi za Mercedes u tvrtki Köning metali, lijekovi najveće farmaceutske tvrtke PLIVA kao i proizvodi najveće prehrambene industrije u državi, PIK Vrbovec. Pune se najprodavanije vode u Hrvatskoj – Jana i Jamnica koje i svoje prirodne izvore imaju u Zagrebačkoj županiji. Također, IKEA je u poduzetničkoj zoni Rugvica izgradila svoj prodajni centar u koji dolaze kupci iz cijele regije, a sredinom ove godine u istoj je zoni s radom počeo i Designer Outlet Centar. Na području županije je i logistički centar tvrtke Kaufland u Jastrebarskom, zatim u općini Luka logističko-distributivni centar Lagermax i u Rugvici distributivno-logistički centar tvrtke RALU,“ naveli su iz Zagrebačke županije za portal župan.hr.
Komadina: U 2018. pet milijuna kuna za poduzetnike
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina za naš je portal izjavio da je podatak o dobiti poduzetnika u prošloj godini očekivan, budući da je PGŽ po gotovo svim parametrima u samom vrhu razvijenosti.
„Gospodarstvo PGŽ, a posebno malo i srednje poduzetništvo dokazalo se kao najvitalniji dio koje se konstantno razvija i najbrže prilagođava zahtjevima tržišta. Već niz godina mi u PGŽ provodimo više programa i mjera usmjerenih pomoći malim i srednjim poduzetnicima te obrtnicima, a u tu smo svrhu i u proračunu za 2018. godinu predvidjeli preko 5 milijuna kuna. U djelokrugu i nadležnostima koje imamo kao Županija nastojimo postići visoku razinu efikasnosti i dinamičnosti za privlačenje i realizaciju investicijskih poduhvata“, kazao je.
„Od brzine izdavanja dozvola za gradnju, upravljanja pomorskim dobrom, prostornog planiranja kojim potičemo, a ne kočimo razvoj te usklađujemo s planovima investitora. Dakle, u svim poljima naše odgovornosti nastojimo maksimalno ubrzati i olakšati gospodarstvenicima i ulagačima. Županija će i dalje raditi na jačanju potpornih institucija s posebnim naglaskom na nove suvremene tehnologije. U sinergiji znanosti, poduzetništva, gospodarstva i nas kao regionalne samouprave, vjerujem da možemo pridonijeti još bržem ekonomskom i gospodarskom rastu ove regije“, zaključio je Komadina.
| Redni broj | Naziv županije | Broj stanovnika | Broj poduzetnika 2017 |
| 1 | Grad Zagreb | 790.017 | 40.120 |
| 2 | Splitsko – dalmatinska županija | 454.798 | 13.211 |
| 3 | Istarska županija | 208.055 | 10.222 |
| 4 | Primorsko – goranska županija | 296.195 | 10.189 |
| 5 | Zagrebačka županija | 317.606 | 7.721 |
| 6 | Osiječko – baranjska županija | 305.032 | 5.103 |
| Redni broj | Naziv županije | Broj stanovnika | Broj poduzetnika 2017 | Broj zaposlenih 2017 | Ukupni prihodi 2017 (u tis. kuna) | Prihodi po zaposlenom (u tis. Kuna) |
| 1 | Vukovarsko – srijemska županija | 179.521 | 1.887 | 17.712 | 17.797.345 | 1.005 |
| 2 | Grad Zagreb | 790.017 | 40.120 | 331.978 | 329.091.750 | 991 |
| 3 | Zagrebačka županija | 317.606 | 7.721 | 54.562 | 49.878.091 | 914 |
| 4 | Istarska županija | 208.055 | 10.222 | 50.667 | 33.865.693 | 668 |
| 5 | Koprivničko – križevačka županija | 115.584 | 1.731 | 16.910 | 11.046.200 | 653 |
(župan.hr/Dalibor Dobrić)
