‘Opstanak 3. Maja je jedino prihvatljivo rješenje i tu nema alternative jer je to naš najveći industrijski sustav s vrhunskom tehnologijom i znanjem’

Mali i srednji poduzetnici te obrtnici najvitalniji su dio gospodarstva Primorsko-goranske županije koja ih nizom mjera i programa podupire u godišnjem iznosu od 4,5 milijuna kuna. Županija, uključujući njezine javne ustanove i trgovačka društava trenutno provodi 65 projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva iz EU fondova od oko 264 milijuna kuna. Velike investicije su trenutačno na Platku, u lukama, radi se na tri kapitalna projekta u školstvu…

Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina obnaša svoj peti mandat župana, a uz niz projekata i mjera u cilju razvoja gospodarstva i uravnoteženosti razvoja svih dijelova županije s kojima je nastavio i u dvije godine trenutačnog mandata, najveći napor sada je usmjeren u opstanak 3. Maja i pomoć Gorskom kotaru.
 
Županija smatra da je jedini prihvatljiv izbor opstanak 3. Maja.. Koliko i što vi sa svoje strane možete napraviti, i što već jeste napravili, te koliko je bitna ta tvrtka za cijelu županiju?
 
– Nije to pitanje izbora, nego činjenica i argumenata. Treći maj je bio poslovno i financijski zdravo brodogradilište koje je u sadašnju situaciju dovedeno isključivo neodgovornošću Uljanika kao vlasnika i nečinjenjem. Potrebne su konkretne odluke i potezi. Prije svega, treba razriješiti vlasništvo Uljanika nad 3. Majem. Pola milijarde kuna iz riječkog brodogradilišta preusmjereno je u Uljanik, a s tim novcem 3. Maj bi mogao podmiriti svoje obveze i ponovno pokrenuti proizvodnju, završiti započete brodove i „spasiti“ državni proračun od plaćanja obveza po kreditima i avansnim uplatama naručitelja. Tu matematiku sigurno znaju u Vladi i resornom ministarstvu. Već gotovo dvije godine učestalo i uporno od Vlade tražim rješenje za 3.maj, a prvi sastanak na tu temu bio je u prosincu 2017.godine kod tadašnje ministrice gospodarstva Martine Dalić. Gotovo dvije godine je proteklo i problemi su eskalirali, što je bilo i za očekivati. 3.maj je najveći industrijski sustav u Rijeci i Županiji, s tehnologijom i znanjem za gradnju brodova svjetske kvalitete, i za nas na tom lokalitetu osim brodogradnje nema druge alternative.    
Ovo vam je peti mandat.. Puno toga je učinjeno. Što bi najvažnije izdvojili u dvije godine sadašnjeg mandata i onoga što je još pred vama?
– Teško je izdvojiti što je najbitnije jer je bitno sve, od županijskog ulaganja u zdravstvo do sjajnih projekata obnove kulturno povijesne i prirodne baštine ili pak projekata energetske obnove škola i ulaganja u pomorsko dobro kroz izgradnju trajektnih pristaništa i riva. Ipak, uz sve projekte posebno sam ponosan što smo mogli kroz dva fonda, fonda za pomoć djeci i mladima radnika Brodogradilišta 3. Maj i fonda za pomoć Gorskom kotaru, planirati sredstva za direktnu pomoć gdje je, prema mojem mišljenju, bilo nužno intervenirati, bez obzira na naše zakonske ovlasti. Pomaže onaj tko želi. Zato i jesmo tu, zbog građana i za građane.
 
Raznolika ste županija – od brdskog područja do otoka.. gdje su najveći problemi uzme li se u obzir primjerice pitanje demografije, razvoja gospodarstva i koje mjere se poduzimaju u cilju ravnomjernog razvoja?
 
– Naša Županija unutar svojih regionalnih granica ima tri mikro regije, otoke, Gorski kotar i priobalje. Ta geografska i prirodna raznolikost čini nas kao prostor privlačnim i jedinstvenim, ali u isto vrijeme stavlja pred zahtjevu zadaću-uravnotežiti razvoj svih dijelova koji imaju i svoje specifične probleme, a koje bez aktivnije uloge države niti jedna regionalna samouprava ne može sama riješiti. Upravo zato ukazivali smo na potrebu da se kroz Zakon o Gorskom kotaru  i Zakon o otocima razrade operativne mjere koje će zaustaviti depopulaciju tih područja, pogotovo goranskog kraja i osigurati čim veći standard svakodnevnog života, dostupnost svih onih usluga koje imaju i stanovnici u urbanim sredinama.  Nedavno smo u Mrkoplju organizirali i tematsku konferenciju o Gorskom kotaru i s koje smo uputili i više prijedloga kako aktivirati razvojne potencijale koje to područje nesumnjivo ima. U prvom redu istaknuli smo potrebu fiskalne i funkcionalne decentralizacije u cilju jačanja lokalnih razvojnih kapaciteta, zatim vraćanje komunalne naknade jedinicama lokalne samouprave Gorskog kotara za objekte od državnog značaja kao što su akumulacijska jezera, osigurati prioritetno financiranja strateških razvojnih projekata s područja Gorskog kotara iz fondova EU. Tražimo također i decentralizacija upravljanja prirodnim resursima Gorskog kotara, kao što su šume, vode, poljoprivredno zemljište, gradnju subvencioniranih stanova, te niz drugih mjera. Kao Županija u svim sektorima nadležnosti, a u prvom redu zdravstvu, školstvo i socijali, vodimo posebno računa o standardu i dostupnosti tih usluga upravo na području Gorskog kotar i otoka, gradimo i obnavljamo škole, školske sportske dvorane, opremamo domove zdravlja, ulažemo u naše bolnice. Kao što znate osnovali smo i posebni fond za Gorski kotar, gdje ćemo s gotovo 8 milijuna kuna samo u ovoj godini, izravno pomoći lokalnim proračunima i njihovim kapitalnim projektima.    
 
Kolika su izdvajanja za obrazovanje i što se najspecifičnije nudi na tom području?
– U konsolidiranom Županijskom proračunu čine gotovo 65 posto proračuna pa je i iz toga jasno da su osim osiguranja funkcioniranja  sustava, tu i najveća ulaganja. Trenutno smo u školstvu krenuli u realizaciju tri kapitalna projekta, gradnju nove škole i sportske dvorane  u Dražicama vrijedne 40 milijuna kuna, krećemo i s nadogradnjom škole u Matuljima, vrijednost tog projekta je 12 milijuna kuna, a gradit ćemo nakon puno godina i prvu sportsku dvoranu jednoj srednjoškolskoj ustanovi, Medicinskoj školi, vrijednosti oko 10 milijuna kuna. Dovršili smo i 37 milijuna kuna vrijedan projekt energetske obnove osam školskih objekata. Ovogodišnji proračun za obrazovanje „težak“ je 140 milijuna kuna.
 
Znatna su i ulaganja u zdravstvo…
– Proračun za zdravstvo iznosi 480 milijuna kuna, što je polovica našeg konsolidiranog proračuna. I tu već nekoliko godina imamo izrazito snažan investicijski ciklus kroz koji smo obnovili i opremili naše obje thalassotherapije, Psihijatrijsku bolnicu na Rabu i Lječilište Lošinj. Od aktualnih investicija svakako je važno istaknuti izgradnju  novog doma zdravlja u Novom Vinodolskom za što smo u ovogodišnjem proračunu osigurali 11,2 milijuna kuna, a nova, 28 milijuna kuna vrijedna investicija kreće i u Thalassotherapiji u Crikvenici, rekonstrukcija i nadogradnja jednog objekta s čime ćemo gotovo utrostručiti postojeći smještajni kapacitet.  U Lječilištu Veli Lošinj idemo u rekonstrukciju, nadogradnju objekta Park 2 i kuhinje, što je ulaganje od 12 milijuna kuna.
 
Među vodećim ste županijama po broju obrtnika.. Inače vam je razvijeno malo i srednje poduzetništvo. Kojim mjerama potičete njihovo poslovanje?
– Mali i srednji poduzetnici te obrtnici najvitalniji su dio gospodarstva Primorsko-goranske županije koji su dobrim dijelom kompenzirali nestanak veliki proizvodnih tvrtki, iz metalskog, ali i drugih sektora, što su svojevremeno „nosili“ gospodarstvo Rijeke, a time i PGŽ-a. Svjesni te činjenice, kao regionalna samouprava  niz godina kreiramo i provodimo poticajne mjere i programe za potporu poduzetničkim aktivnostima za što godišnje iz proračuna izdvajamo preko 4,5 milijuna kuna.  Ono čime možemo biti zadovoljni to je sve veći odaziv na naše natječaje, pogotovo kada su u pitanju mjere kojima pomažemo financiranju troškova opreme za proizvodne i uslužne djelatnosti za poduzetnike u sektoru malog gospodarstva. To je novi program koji provodimo zadnje dvije godine. Pored toga sufinanciramo i troškove pripreme dokumentacije za sufinanciranje investicijskih ulaganja iz EU fondova, dodjeljujemo i bespovratne poticaje za inovatore kao i besplatne edukacije koje provode poduzetničke potporne institucije. U pripremi smo i uvođenja novog kreditnog programa u suradnji s HBOR-om za poticaj poduzetništva žena, mladih i početnika. U razdoblju od 2012. do 2017.godine samostalno smo proveli 4 kreditna programa „Poduzetnik u PGŽ“ s ukupnim kreditnim potencijalom od 80.000.000 kuna na način da su banke osigurale kreditna sredstva, a Županija subvencionirala kamatnu stopu s 4 posto tako da je u konačnici za poduzetnika ona iznosila od 1,5% do maksimalnih  2%. Krediti su odobravani za ulaganja u opremu i izgradnju poslovnih prostora za proizvodne djelatnosti, a dio kredita se mogao koristiti i za obrtna sredstva. Maksimalni iznos kredita bio je do 3.000.000 kuna. Kroz to je razdoblje odobreno više od 80 takvih kredita i procjena je da je time stvoreno oko 300 novih radnih mjesta. Riječ je dakle o značajnoj, izravnoj, podršci jačanju potencijala obrtničkog sektora i malog gospodarstva u ograničenim proračunskim mogućnostima i raspoloživim fiskalnima kapacitetima Županije.
 
 S kojim novim investicijama ulazite u ljetnu sezonu? 
 
– Osim već nabrojanih u školstvu i zdravstvu u tijeku je i veliki infrastrukturni zahvat na Platku vrijedan preko 23 milijuna kuna a riječ je o izgradnji sustava za zasnježenje što obuhvaća i izgradnju akumulacijskog jezera. Nedavno sam obišao gradilište, radovi idu dobro i tada sam rekao da je Platak u kategoriji takozvanih generacijskih projekta gdje smo kroz višegodišnji investicijski ciklus već do sada izuzetno puno učinili na razvoju tog područja koje već sada  ima niz cjelogodišnjih sadržaja i najveći je naš sportsko-rekreacijski centar s velikim potencijalima i za razvoj turizma. Standardno, ljetno vrijeme je za investicijsko održavanje naših škola i učeničkih domova i tu će biti otvoreno 40-tak „gradilišta“.
 
Koji su najvažniji projekti u Županiji? Koliko su njihovoj realizaciji pridonijela sredstva fondova EU i koliko je novaca ugovoreno u dvije godine?
 
– Županija, uključujući njezine javne ustanove i trgovačka društava trenutno provodi 65 projekata za koje su odobrena bespovratna sredstva oko 264 milijuna kuna, najviše sredstava odobreno je za velike infrastrukturne projekte u našim lukama, Cresu, unijama i Crikvenici, ukupno gotovo 100 milijuna kuna, za projekt Kulturno-turistička ruta Putovima Frankopana, 47 milijuna kuna, preko 12 milijuna kuna za izgradnju Ribarske luke Rab i nešto manje od 12 milijuna kuna za projekt energetske obnove. U pitanju su značajna sredstva a već do sada smo za  46 završenih EU projekata povukli bespovratnih 225 milijuna kuna.
 
Nedavno ste zatražili pomoć zbog problema s migrantima.. Je li se situacija popravila?
– Pojedini dijelovi naše Županije, prvenstveno Gorski kotar evidentno su područja intenzivnih migrantskih ruta. Ono što sam zatražio je pomoć snagama PU Primorsko-goranske za jače osiguranje tih područja kako bi zaštitili imovinu, ali i pojačali sigurnost opravdano uznemirenih stanovnika Gorskog kotara i spriječili  moguće incidentne situacije.  
 
Radite vrlo transparentno, održavate press kolegije, susrećete se često s gradonačelnicima i načelnicima.. Koliko je to bitno za ravnomjeran razvoj županije, saniranje problema itd.?
 
– Javnost i transparentnost rada izuzetno je važna jer građani trebaju znati kako se i gdje troši javni novac. Ponosan sam na činjenicu da smo u svim analizama istaknuti kao jedna od najtransparentnijih regionalnih samouprava, a kao što znate osim redovnih press kolegija ponedjeljkom, otvoreni smo za sva pitanja medija koji su nam i važni partneri u informiranju javnosti o našim aktivnostima, programima i projektima. Jednako tako održavamo stalni dijalog s lokalnim samoupravama u našoj Županiji, a imamo i dugogodišnju praksu redovnih susreta s načelnicima i gradonačelnicima, kojima su i inače naša vrata uvijek otvorena. Primorsko-goranska županija u svim izvanrednim situacijama uvijek prva priskoči u pomoć.  (Lidija Kiseljak)
Moglo bi vas zanimati

Zagrebačka županija: Traži se 230 pomoćnika u nastavi i 1 stručni komunikacijski posrednik,...

Dubrovačko-neretvanska županija: Održana konstituirajuća sjednica, za predsjednika Skupštine izabran Nikola Dobroslavić

Primorsko-goranski župan I. Lukanović u posjetu Općini Fužine: Radit ćemo na kvaliteti života...

Splitsko-dalmatinska županija: U Općini Zmijavci gradi se vrtić za 52 mališana