Trenutno važećom podjelom statističkih regija na Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku, donesenom 2012. godine, jednako su tretirani i Grad Zagreb i oni dijelovi Hrvatske koji su tek preko 30 posto prosjeka razvijenosti Europske unije. Tu zakinutost osjetili su mnoge županije Kontinentalne Hrvatske, jer za njih vrijede ista pravila potpore EU kao i za razvijeni Zagreb, pa se stoga sve pripremaju na novu podjelu, koja će izdvojiti Zagreb, i koja će im omogućiti više potpore gospodarstvu i ravnomjerniji razvoj svih dijelova Hrvatske. Nova podjela, koja će stupiti na snagu 2023. godine, je na Panonsku, Sjevernu i Jadransku Hrvatsku te Grad Zagreb.
Kako nam kaže direktor Razvojne agencije Sisačko-moslavačke županije Mario Čelan, njihova ‘kampanja’ će uskoro početi, a cilj je zbog blizine Zagreba privući tvrtke na područje njihove Županije. Kroz novu statističku podjelu poduzetnicima će se naime omogućiti povoljniji uvjeti sufinanciranja kroz EU fondove, za investicije ili primjerice nabavku opreme, što sada nije slučaj.
Prema novoj podjeli predloženoj početkom godine, Zagreb će biti posebna cjelina, pa će se, prema procjenama HGK, poduzetnicima u svim županijama povećat intenzitet regionalnih potpora za 10 do 25 postotnih bodova u odnosu na sadašnje stanje. Analitičari Komore procjenjuju da će u čak sedam županija povećanje dosegnuti maksimalnih 25 postotnih bodova.
Povećanje maksimalnoga intenziteta regionalnih potpora sa sadašnjih 25 posto trebalo bi porasti dvostruko (na 50 posto) za velika poduzeća, dok bi povećanje iznosa potpora za mala i srednja poduzeća trebalo iznositi 25 posto. Odnosno, potpore za srednja poduzeća porast će sa sadašnjih 35 posto na 60 posto, a za mala s 45 posto na 70 posto, računica je analitičara HGK.
Najveći gubitnici sadašnje podjele osim Slavonije su i Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. A što je dovelo do toga da poduzetnici iz tih županija umjesto da primaju 75 posto potpore, primaju od 25 posto (velika poduzeća) do 45 posto (mala poduzeća). Najveći gubitnik nove statističke podjele zemlje bit će Grad Zagreb koji će kao zasebna regija imati BDP pet posto veći od europskog prosjeka te će zagrebački gospodarstvenici biti u nepovoljnijem položaju nego sada.
S tim promjenama već sada računa i Sisačko-moslavačka županija te zato i želi privući što više tvrtki. Jer će kod njih ubuduće, primjerice, financiranje opreme biti puno jeftinije za tvrtke. Naime, danas, a upravo zbog statističke podjele u kojoj je SDŽ zajedno s Gradom Zagrebom, još je uvijek velik udio vlastitih sredstava za opremu koja se sufinancira iz EU fondova, pa se poduzetnici odlučuju na starije strojeve. ‘Sada će imati mogućnost, uz manji iznos vlastitih sredstava u odnosu na EU sredstva, imati najnoviju tehnologiju, a time biti i konkurentniji na tržištu’ – kaže Čelan.
Dodaje da i SMŽ već ima pogodnost što daje gotovo beskamatne kredite u nekim gradovima, poput Novske, koja je uz Županiju odlučila sudjelovati u sufinanciranju troškova kamata. Takav slučaj je i u nekim gradovima Osječko-baranjske županije.
Kroz novu podjelu na statističke regije promjena je i za investicije kojima se dodjeljuju potpore putem Zakona o poticanju ulaganja, a koje se u najvećoj mjeri utvrđuju kao regionalne potpore i dodjeljuju temeljem maksimalnoga intenziteta propisanoga kartom regionalnih potpora.
-Nakon primjene nove klasifikacije, poduzetnici će moći dolaziti do većih iznosa bespovratnih potpora, a time i do mogućnosti rasta prihoda i povećanja broja radnih mjesta – tvrde u HGK.
Panonska Hrvatska obuhvaćat će Karlovačku, Sisačko-moslavačku, Bjelovarsko-bilogorsku, Virovitičko-podravsku, Požeško-slavonsku, Brodsko-posavsku, Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju.
U Ministarstvu regionalnog razvoja i EU fondova smatraju da će Panonska Hrvatska, koja sada ima i najniži BDP po stanovniku u odnosu na prosjek EU (tek 40,69 posto) “s velikom vjerojatnosti imati pravo na najveću razinu regionalnih potpora do 2034. godine.”
Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija bit će dio Sjeverne Hrvatske (u kojoj je BDP po stanovniku dosegao 47,12 posto europskog prosjeka), dok će Jadranska Hrvatska ostati nepromijenjena i obuhvaćat će Istarsku, Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju.
– Mogućnost izdvajanja prvi put Grada Zagreba kao zasebne NUTS 2 regije predstavlja važnu novinu kojom se konačno može utvrditi podjela na NUTS 2 razini koja će omogućiti najveći stupanj povoljnosti kako u pogledu korištenja fondova EU-a tako i u pogledu korištenja regionalnih potpora – kažu u Karlovačkoj županiji.
-Tvrtke radije koriste državne potpore investirajući u Sjeverozapadnu Hrvatsku jer imaju bolju infrastrukturu, bolju povezanost s glavnim gradom, dostupnu radnu snagu jer im je i Zagreb vrlo blizu, a istovremeno je potpora jednaka kao da ulaže u Slavoniju, Baranju i Srijem koja je lošije prometno povezana i koja se bori s radnom snagom itd. Takvim načinom sigurno se ne doprinosi razvoju Slavonije, Baranje i Srijema i rezultati ovakve podjele vidljivi su iseljavanju mladih iz tih krajeva, zatvaranju tvrtki i općenito lošem opće gospodarskom stanju na tom području. Usvajanjem prijedloga nove NUTS II klasifikacije tj. izdvajanjem grada Zagreba u posebnu regiju zasigurno će omogućiti povoljnije uvjete za ostale hrvatske regije, a posebice one na istoku. S obzirom da nova NUTS II klasifikacija stupa na snagu tek 2023. godine, za sada nismo imali upite poduzetnika vezano uz preseljenje sjedišta tvrtki ili proizvodnje iz Zagreba u Virovitičko-podravske županiju. Ono što mi možemo očekivati u 2023. godinu jesu sigurno veća investicijska ulaganja poduzetnika na području Virovitičko-podravske županije, ne samo zbog nove NUTS II podjele već i zbog postojanja nacionalnog interesa i volje za izgradnjom brze ceste Vrbovec-Bjelovar-Virovitica koja će zasigurno uz veće regionalne potpore privući nove poduzetnike u našu županiju – kaže direktorica Razvojne agencije Virovitičko-podravske županije Emina Kovač.
– Osječko-baranjska županija je jedan od inicijatora i najvećih zagovornika promjena statističkih regija u Republici Hrvatskoj jer je upravo područje naše županije i cijele istočne Hrvatske, kao i većine kontinentalnih županija, najviše pogođeno još uvijek aktualnom podjelom. Budući da smo i (do) sada među najuspješnijih županijama po povlačenju europskog novca, očekujemo da će se ti rezultati još povećati nakon utvrđivanja novih granice statističkih regija i povoljnijih uvjeta praćenja projekata u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. Kroz različite aktivnosti i mjere u tom cilju se pripremamo i radimo od početka mandata župana Ivana Anušića. Između ostalog, uz postojeći Upravni odjel za gospodarstvo koji kontinuirano surađuje s poduzetnicima, osnovan je i Upravni odjel za investicije, razvojne projekte i fondove Europske unije, koji je već potvrdio svrhu svog rada, uostalom samo na području energetske obnove na području Osječko-baranjske županije realiziraju se projekti u vrijednosti oko 200 milijuna kuna. Obavljen je i preustroj Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje u Javnu ustanovu Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije, koja uz novi način financiranja i značajno kadrovsko jačanje, sada intenzivno razvija suradnju i pomoć jedinicama lokalne samouprave, udrugama i drugim subjektima u pripremanju i realizaciji europskih projekta.
Izravni kontakti sa zainteresiranima za pripremu projekata uz korištenje sredstava europskih fondova svakodnevni su i redoviti dio za to odgovornih stručnih osoba u Osječko-baranjskoj županiji. Osim toga, organiziranjem edukacija, javnih tribina i stručnih skupova također se nudi i pruža potpora Županije u tom segmentu.
Značajan iskorak i učinak očekujemo od Predstavništva Slavonije, Baranje i Srijema u Bruxellesu koji sada djeluje kao zajednički ured pet slavonskih županija te će omogućiti brži protok aktualnih informacija za područje cijele istočne Hrvatske, ali i zajednički nastup pred tijelima i fondovima EU – kažu u Osječko-baranjskoj županiji. (Lidija Kiseljak)
