Iseljavanje mladih iz zemlje, pa tako i odlazak radne snage, sve veći broj starijeg stanovništva, a loša natalitetna slika – neki su od glavnih problema naše demografije. Prema službenim podacima u 2017. godini iz cijele Hrvatske je iselilo 47.352 ljudi, a godinu prije 36.436. Veći problemi izraženi su u Vukovarsko-srijemskoj i ostalim slavonskim županijama, Sisačko-moslavačkoj županiji, te na području Like i Dalmatinske Zagore. Trendovi se neće lako promijeniti, ali se mogu ublažiti, pa se od države, preko županija, gradova i općina poduzimaju različite mjere. U istraživanju koju smo proveli među županijama, navode nam i konkretne mjere koje poduzimaju.
Gotovo sve općine i gradovi u slavonskim županijama uveli su naknade za novorođenu djecu, te se sufinancira boravak i prehrana u vrtićima, mnogi su, u svim županijama znatno snizili cijenu vrtića, a negdje su i besplatni, u sve većem dijelu zemlje socijalno ugroženima plaćaju se obroci u osnovnim školama, što je slučaj s dijelovima slavonskih županija, a negdje i u srednjim školama, poput Varaždinske županije. Danas sve županije stipendiraju deficitarna zanimanja, a prva je sa stipendijama za buduće liječnike krenula Bjelovarko-bilogorska županija. Primorsko-goranska županija uvela je poseban fond za razvoj Gorskog kotara. Uvedeni su besplatni udžbenici, a neke županije poput Zagrebačke ili Dubrovačko-neretvanske, sudjelovat će u troškovima radnih bilježnica. Uveden je besplatan prijevoz za srednjoškolce, inzistira se na zadržavanju područnih škola, trenutačno se obnavlja ili gradi ukupno 500 vrtića, a u planu je još 200. Prema informacijama koje smo dobili od županija, neke od mjera daju i konkretne rezultate. Primjerice, dalmatinske županije privlače polako stanovništvo u ruralne krajeve županije, na način da im poklanjaju zemljište za gradnju kuća ili pak omogućavaju lakše uključivanje u turističku ponudu. Slične mjere poduzimaju se i u Slavoniji, kroz subvencioniranje u kamatama za stambene kredite, kako bi se obitelji zadržale, no kako je tamo veći problem radna snaga i razvoj gospodarstva, dodatno je jače radi i na tim mjerama. Da pomaka ima, vidljivo je iz podataka u Osječko-baranjskoj županiji, gdje broj stanovništva od početka godine raste.
Slavonija – potpore za bebe, kredite, obrazovanje i gospodarstvo
Najveći problem iseljavanja je u Slavoniji. Neki dan je na tu temu, prvoj u nizu, kako je najavljeno, održana i konferencija u Đakovu. Demograf s Instituta “Ivo Pilar” u Vukovaru Dražen Živić rekao je ‘kako je u Slavoniji, po podatcima iz 2017., na 100 umrlih bilo 60 rođenih, da je od 2011. do 2017. taj dio Hrvatske izgubio 105.000 stanovnika, a za očekivati je kako će do polovice stoljeća imati više od trećine starijih od 64 godine, a udio mladih past će na 10 do 15 posto
Od 127 slavonskih gradova i općina tek 7 ih ne isplaćuje sredstva za novorođenu djecu, a u ovoj godini mnoge su i povećale naknade. Također, gotovo sve sufinanciraju ili u potpunosti financiraju boravak djece i prehranu u vrtićima na svome području ili u susjednim općinama, ukoliko nemaju vrtića. Pored toga, većina slavonskih jedinica subvencionira školsku prehranu, u nekim osnovnim školama je besplatna, a neki imaju besplatni prijevoz za učenike. .
– Ne bavimo se populističkim potezima nego sustavnim pristupom mijenjamo postojeće stanje. Naime, nitko neće ovdje ostati samo zbog jednokratne pomoći od tisuću ili 5.000 kuna za svako novorođeno dijete. Moramo pokrenuti gospodarstvo u komu zaposlenici imaju sigurna radna mjesta i plaće jer je to presudna demografska mjera – ističe župan Osječko-baranjske županije Ivan Anušić.
Među važnijim mjerama te županije su primjerice potpore za poticanje gospodarstva, koje su udvostručene u odnosu na prethodne godine te iznose 8,6 milijuna kuna. Čak 32 posto (109 milijuna kuna) ovogodišnjeg proračuna namijenjeno je za gospodarstvo i investicije, a 25 posto (83 milijuna kuna) za poljoprivredu, ruralni razvoj i kontinentalni turizam. Osobito velik interes građana postoji za subvencioniranje kamate na stambene kredite u okviru projekta “Stambeni krediti u funkciji poticanja gospodarstva”, gdje Županija pokriva jedan posto kamata.
– Svjesni smo da se „preko noći“ ne može promijeniti postojeće stanje, no inzistiranje na kapitalnim projektima i investicijama već pokazuje prve rezultate. Na primjer, građevinske i slične tvrtke koje trebaju kvalitetne majstore povećavaju plaće radnicima, a to utječe na ostanak, a bilježe se primjeri povratka naših ljudi iz inozemstva-kažu u županiji.
Prema podacima s početka godine, oko 1.800 ljudi doselilo se u Osječko-baranjsku županiju koja u odnosu na ostale slavonske županije prednjači po broju useljenih stanovnika. Slijedi Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska te Virovitičko-srijemska.
U Osječko-baranjsku županiju iz drugih krajeva Hrvatske uselio se 1.165 stanovnika, a iz inozemstva njih 598. Najviše iz Njemačke, Srbije te Bosne i Hercegovine. Ove školske godine u osnovne škole u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji krenulo je i 135 učenika prvih razreda više nego lanjskoj.
Požeško-slavonska županija je vodeća u povlačenju novca kroz fondove EU za obnovu škola.
-Zauzimajući se za energetske obnove škole na našem području i ne gašenju područnih škola, ove godine smo, nakon nekoliko godina pada broja prvašića, to zaustavili i imamo sedam prvašića više upisanih u prvi razred nego prošle godine. Županija je u prošloj godini stipendirala 79 studenata, a ove godine također nastavljamo taj trend, koji će se nakon završenog školovanja, najiskrenije se nadam, vratiti u svoj kraj i stečeno znanje iskoristiti na najbolji mogući način. Također želim najaviti kako planiramo stipendirati i srednje škole, a pogotovo upis u Poljoprivredno – prehrambenu školu. Jedan od projekata na koji smo iznimno ponosni je svakako sporazum o sufinanciranju troškova prijevoza redovnih studenata i učenika srednjih škola, popularno nazvan „studentski vlak“ koji je potpisan između Županije i Hrvatskih željeznica – kaže Požeško-slavonski župan Alojz Tomašević.
– Na području Virovitičko-podravske županije, počela je gradnja pet od jedanaest novih vrtića. To je zasigurno jedan od preduvjeta za ostanak mladih na ovim prostorima, jer gradnja vrtića to zasigurno jest. Kada se završi njihova izgradnja, gotovo sve općine s područja Virovitičko-podravske županije imat će vrtić. Naravno, naši gradovi i općine imaju niz pozitivnih demografskih mjera, a svima nama cilj je stvaranje uvjeta za bolji život. U zadnjih deset godina, Virovitičko-podravska županija izgradila je ukupno 30 novih škola. Ove jeseni, otvorit ćemo i 31. Bit će to Područna škola u Bakiću, kod Slatine. Škola je to za koju su se zalagali roditelji ovog naselja, jer je to naselje u kojoj se ne smanjuje, već povećava broj djece. Trenutno stipendiramo 43 studenata, a od 2002. godine, do danas, stipendirali smo ukupno 288 studenata. U budućnosti želimo u Virovitici graditi IT centar, koji će predstavljati nadogradnju na našu Visoku školu u Virovitici, i gdje će mladi moći otvoriti svoju IT tvrtku i biti konkurentni istim takvim tvrtkama u Hrvatskoj ali i svijetu. Županija smo, koja je od prošle godine kao jednu od mjera ulaganja u obrazovanje, uvela stipendije za srednjoškolska deficitarna zanimanja. Uz našu pomoć, kao i tvrtki iz drvnog sektora, mladi će moći ostvariti između 500 do čak 2.000 kuna mjesečne stipendije. Uz samu stipendiju, ostvaruju pravo i na besplatne udžbenike i prijevoz. No, ono što je najvažnije, kad završe školu, imaju siguran posao. Nadalje, ove godine otvorit ćemo tri nova poduzetnička inkubatora, u Slatini, Orahovici i Pitomači, a budućim poduzetnicima početnicima, županija će stopostotno sufinancirati njihov smještaj u poduzetničkim inkubatorima. Za ostanak mladih na ovim prostorima, iznimno je važna i zdravstvena skrb. Gradimo novu zgradu bolnice. Opremili smo bolnicu i ambulante doma zdravlja s novim modernim uređajima.Tu su i značajna ulaganja u poljoprivredu, kako kroz razne oblike županijskih poticaja, ali i kroz gradnju sustava navodnjavanja, jer time omogućavamo poljoprivrednicima, bavljenje dohodovnijim kulturama i sigurniju budućnost za njih i njihove obitelji – kaže župan VPŽ Igor Andrović.
Povratak u ruralne krajeve
U nekim županijama Jadranske Hrvatske sve su raširenije mjere kojima se želi zadržati mlade u ruralnim područjima, a koje su sve više opustošene. “Tu je moj dom”, ovogodišnji je projekt Splitsko-dalmatinske županije koji omogućava mladim ljudima obnavljanje starih kuća. Na natječaj županije za mlade obitelji za sada je najviše prijavljenih i zainteresiranih iz Imotskoga i Cetinskoga kraja, Vrlike i Bračke zagore. Uskoro bi trebalo biti potpisano oko 30 ugovora.
– Riječ je o projektu poticanja obnove i izgradnje kuća ili kupnje stanova u Dalmatinskoj Zagori i slabije naseljenim otočnim mjestima, gdje se bespovratna sredstva daruju obiteljima mlađim od 45 godina, u rasponu od najmanje 40 tisuća kuna do 120 tisuća kuna, ovisno o području na kojemu se objekt gradi ili kupuje i broju djece i drugim predviđenim kriterijima Natječaja. Projekt je vrijedan 12-15 milijuna kuna, a za početak se plasira četiri milijuna kuna. Planiramo da bi to moglo zadržati 1000-1500 mladih osoba u rubnim područjima županije- kažu nam u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Zaustavljanje mladih obitelji na manje razvijenim dijelovima županija osmišljen je dobro i u još nekim krajevima. Primjerice, Perušić u Ličko-senjskoj županiji osigurao je obiteljima besplatan teren i infrastrukturu, a isto je u Istarskoj županiji napravila općina Bale. I nakon toga povratka u te krajeve ima.
Da takve mjere mogu dati rezultata, potvrđuje Vladin zakon o otocima iz 1999. godine kroz koji se je godišnje ulagalo 1,5 milijardi kuna. Pa je primjerice, u razdoblju od 2011. do 2014. godine na otocima broj stanovnika porastao za 2,4 posto, dok je istom razdoblju na razini države smanjen za 1,8 posto.
U Šibensko-kninskoj županiji nam kažu kako u ruralnim područjima razvijaju turističku ponudu, a u cilju većeg razvoja i zadržavanja mladih u selima. Pokrenut je projekt labellinga i standardizacije ruralnog turizma kojim će se pokušati povezati svi mali proizvođači – maslinari, pršutari, vinari, medari, odnosno, svi oni koji nečim mogu doprinijeti razvoju turističke ponude u zaleđu.
Primorsko goransku županiju problem iseljavanja pogađa u Gorskom kotaru, pa stoga je i tamo usmjereno najviše mjera kroz brojne projekte i poticanje gospodarstva u cilju otvaranje radnih mjesta, izgradnjom cesta, usustavljenom zdravstvenom skrbi, brigom oko održavanja škola i sportskih objekata…. U 2019. u Proračunu je osiguran i poseban Fond za Gorski kotar u visini od oko pet milijuna kuna, a namijenjen gradovima i općinama Gorskog kotara za sve projekte. I PGŽ je jedna su od niza županija koja se protivi ukidanju škola, što Ministarstvo najavljuje, jer smatraju da to vodi k depopulaciji.
Gradnja i obnove vrtića i škola
Osim što potiču razvoj ruralnih područja, dalmatinske županije, ali i ostale iz Jadranske Hvratske, imaju i niz mjera ulaganja u novorođene, djecu i njihovo obrazovanje, kojima potiču ostanak mladih.
Pa tako od lani Splitsko-dalmatinska županija za svako novorođeno dijete dobiva financijsku pomoć ovisno o kategoriji u kojoj je njegova lokalna zajednica, kao i poklon-bon u vrijednosti od 400 kuna. Treće i svako sljedeće novorođeno dijete financira se do treće godine života. U proračunu je novac izdvojen i za popodnevnu smjenu u vrtićima.
U ovoj školskoj odnosno akademskoj godini Šibensko-kninska županija je dodijelila 22 nove stipendije, a uz te županija trenutno stipendira 62 korisnika od kojih 48 studenata i 14 učenika. Visina učeničke stipendije iznosi 400 kuna mjesečno, a studentska 700 kuna. Trenutno je u realizaciji projekt Regionalni centar kompetentnosti u podsektoru strojarstva.
Zadarska županija je od 2018. godine povećala iznos financijske pomoći za novorođenčad na tisuću kuna za prvo i drugo te pet tisuća kuna za treće i svako iduće dijete.
– U prošloj smo godini tako isplatili gotovo 2,3 milijuna kuna za 1225 novorođene djece. U odnosu na godinu ranije bilježimo povećanje broja zahtjeva – kaže župan Božidar Longin.
U toj se županiji gradi ili obnavlja 29 vrtića. Zadarska županija je od 2018. godine u proračunu osigurala sredstva za pokrivanje cjelokupnih troškova školovanja za učenike deficitarnih zanimanja.
– Našim mjerama, osigurava im se besplatan prijevoz u mjesnom i međumjesnom prijevozu, nabava udžbenika, kao i smještaj u đačkom domu – kaže župan Longin.
Županija trenutno provodi projekte energetske obnove za osam škola, a ukupna vrijednost radova je 17 milijuna kuna.
Dubrovačko-neretvanska županija i Istarska županija su pri samom dnu što se tiče iseljavanja stanovništva, no ništa manje ne odbacuju brigu za demografskim mjerama.
– Već dvije godine za redom, izdvajamo u proračunu godišnje 700.000 kuna koje koristimo prvenstveno za nabavu udžbenika prvašićima – kažu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i dodaju da ove godine planiraju taj iznos povećati za 1,6 milijuna kuna, tj. ukupno izdvojiti 2,3 milijuna kuna. Namjera je za sve učenike od prvog do osmog razreda osnovnih škola nabaviti besplatne radne materijale, s obzirom na to da obvezne udžbenike financira Ministarstvo znanosti i obrazovanja.
Nadalje, Dubrovačko-neretvanska županija u svom Proračunu izdvaja 830.000 kuna za stipendiranje učenika i studenata i to: 366.000 za učenike i studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, 404.000 za darovite učenike i studente te 60.000 za studente na poslijediplomskim studijima. Lani je prvi puta raspisan natječaj za financiranje 10 budućih doktora medicine.
DNŽ također pomaže obiteljima s četvero i više djece koji su korisnici dječjeg doplatka. Godišnje se za ovu namjenu izdvaja 270.000 kuna. Prošle godine utrošeno je 264.000 kuna, a pomoć je ostvarilo 244 obitelji. Županija također sufinancira produženi boravak djece u osnovnim školama koje su to za učenike organizirale.
-U proteklom razdoblju brojni su bili iskoraci i na području obrazovanja u Istri, bilo da govorimo o ulaganjima u rekonstrukciju, adaptaciju i energetsku obnovu osnovnih i srednjih škola, uvođenju Zavičajne nastave ili Građanskog odgoja, otvaranja Centra za popularizaciju znanosti, povećanju broja županijskih stipendija za studente, nabavi vozila za prijevoz učenika, osiguravanju pomoćnika u nastavi itd. U narednom trogodišnjem razdoblju Istarska županija za područje obrazovanja izdvaja 50,6 milijuna kuna, a od najznačajnijih investicija je izgradnja Medicinske škole, u Puli. Istarska županija u proteklih pet godina provodi projekte energetske obnove i adaptacije zgrada osnovnih i srednjih škola ukupne vrijednosti od 24 milijuna kuna. Ove ih godine očekuje i početak gradnje dva nova studentska paviljona u Puli, financirana iz fondova Europske unije. Vrijednost investicije je 58,4 milijuna kuna, a njome će se osigurati dodatnih 248 novih ležaja. Također, brojni su projekti iz područja obrazovanja i znanosti, ima ih čak 145, koji su u Istri realizirani zahvaljujući bespovratnim sredstvima iz EU fondova. Njihova ukupna vrijednost iznosi nevjerojatnih 577 milijuna kuna, a istarski su korisnici od toga dobili 315 milijuna kuna. Projekti se odnose na obrazovanje, mlade, predškolski odgoj, ljudske potencijale i cjeloživotno učenje – kažu nam u Istarskoj županiji.
U deset godina 18 županija s manje stanovnika
Nedavna analiza HGK je potvrdila je da je, gledajući demografska obilježja, vidljiva potpuna dominacija Grada Zagreba, gdje je u 2017. godini živjela rekordna petina ukupnog stanovništva RH. Rast broja stanovnika u posljednjih deset godina bilježe uz Grad Zagreb samo još Zadarska i Istarska županija.
Sve su ostale županije u 2017. godini imale manje stanovnika nego deset godina prije, a najveći relativni pad zabilježen je u Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Kontinentalna je Hrvatska u deset godina izgubila 154 tisuće stanovnika, od čega se 60% odnosi na stanovništvo pet slavonskih županija. Regija Jadranske Hrvatske u istom je razdoblju smanjila broj stanovnika za 31,1 tisuću, od čega se 68% odnosi na Primorsko-goransku i Šibensko-kninsku županiju.
Propale industrije u Sisačko-moslavačkoj županiji otjeralo je velik broj ljudi, a problem ima i Karlovačka županija. Neke od mjera koje ta županija provodi je primjerice projekt prehrane za djecu u riziku od siromaštva za što je županija osigurala 830 tisuća kuna za 779 učenika iz 16 osnovnih škola. Za projekt pomoćnika u nastavi osigurano je 2,4 milijuna kuna za 52 učenika srednjih i osnovnih škola. Tu su i projekti Shema školskog voća, povrća i mlijeka, energetska obnova škola, projekt vrijedan 11,3 milijuna kuna. Za prijevoz učenika osnovnih i srednjih škola u Karlovačkoj županiji osigurano je 20 milijuna kuna, a pomaže se i kroz jednokratne novčane pomoći i nagrade učenicima i studentima, njihovo stipendiranje, te se sufinanciraju projekti i aktivnosti u kulturi, tehničkoj kulturi i sportu sa 3,1 milijun kuna.
Što se ide prema sjeveru Hrvatske demografska slika je puno bolja, ali se isto tako vodi izrazita briga o mjerama za bebe, vrtićance, školarce i mlade obitelji.
– Velik dio Zagrebačke županije je ruralno područje, stoga se dugi niz godina ulažu veliki napori kako bi se stanovništvo zadržalo na njemu. Tu prvenstveno mislim na uređenje komunalne infrastrukture, ali i gradnju škola i dvorana u čemu smo apsolutni lider u Hrvatskoj. U posljednjih 15-ak godina izgradili smo, obnovili, nadogradili i opremili 50-ak škola. Osim kapitalne izgradnje u školstvu, kao demografske mjere svakako možemo istaknuti besplatne udžbenike, a od iduće godine i radne bilježnice za sve učenike osnovnih škola, jednokratne novčane pomoći za novorođenčad te stipendije za učenike i studente. Ovo su samo županijske mjere, kojima treba pridodati i one koje provede i naši gradovi i općine– kaže župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić.
Izvorni Proračun Zagrebačke županije za obrazovanje u 2019 godinu je 134,8 milijuna kuna, za novorođenu bebu daje se 1.000 kuna, isto kao i za stipendije studentima, a 500 kuna za učenike, svih 12 mjeseci. Ukupno je osigurano nešto više od 2 milijuna kuna za tu namjenu.
Krapinsko-zagorska županija ima nisku stopu iseljavanja, no u strateškim dokumentima Županije poput Razvojne strategije, Socijalnog plana te Regionalnog programa za mlade sadržane su izravne, ali i često neizravne depopulacijske mjere poput brige i skrbi o svim stanovnicima Županije.
Osim toga na području županije provode se brojne aktivnosti za djecu i mlade kako bi ih se osnažilo u razvoju i ujedno dala podrška obiteljima kroz razvijenu mrežu usluga za djecu – opremanje i osuvremenjivanje rodilišta i ginekološkog odjela, promicanje dojenja, rana intervencija, logopedske usluge, podrška darovitoj djeci i djeci s teškoćama u razvoju, osiguravanje kvalitetnog i dostupnog odgoja i obrazovanja i zdravstvene zaštite djece. Većina jedinica lokalne samouprave iz svojih proračunskih sredstava isplaćuje pomoći obitelji novorođenog djeteta, a županija se je dodatno usmjerila na uvećanu pomoć obiteljima za treće i svako daljnje novorođeno dijete u iznosu od 1.000 – 5.000 kuna. U tu svrhu lani je izdvojeno 257.000 kuna, a ove je godine plan 275.000 kuna. Krapinsko-zagorska županija svake godine osigurava oko 100 pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama. Nadalje, županija plaća i pola iznosa redovitog programa u specijalnim školskim ustanovama za djecu s teškoćama predškolske dobi i program za nadarenu djecu kroz razne radionice. Za prijevoz srednjoškolaca izdvaja se tri milijuna kuna, te oko 1,3 milijuna godišnje za stipendiranje učenika i studenata. Ove godine će se 150.000 kuna izdvojiti za sufinanciranje troškova nabave udžbenika i drugih nastavnih sredstava za učenike osnovnih i srednjih škola. Tu je i niz mjera usmjerenih u poljoprivredu kako bi se obitelji zadržale na ruralnim područjima.
Potpore za buduće liječnike
I Bjelovarsko-bilogorska županija pri dnu je ljestvice hrvatskih županija kada je riječ o iseljavanju stanovništva. Jednu od pronatalitetnih mjera koja se provodi od 2008. godine u županiji je mjera naknada za svako novorođeno dijete u obitelji. U tu svrhu prošle je godine iz županijskog proračuna izdvojena 541 tisuća kuna, a u 11 godina provedbe programa izdvojeno je preko 5,5 milijuna kuna. Prisutan je visok standard u zdravstvu i školstvu. Trenutačno se na području županije obnavljaju 44 škole. Europski su to projekti vrijedni oko 140 milijuna kuna.
Svakako jedan od prioriteta čelnog čovjeka Bjelovarsko-bilogorske županije, župana Damira Bajsa je visoka razina kako primarne tako i sekundarne zdravstvene zaštite. U protekle dvije godine obnovljene su sve ambulante primarne zdravstvene zaštite na području županije. Pri kraju je i obnova četiri velika Doma zdravlja, projektu u koji je uloženo preko 13 milijuna kuna, a uz obnovu Domova zdravlja iste se i oprema novom medicinsko-tehničkom opremom. Najveći projekt je izgradnja nove zgrade Opće bolnice Bjelovar za što je osigurano 160 milijuna kuna.
Od izuzetne važnosti je i projekt „Za najveću vrijednost zdravstvenog sustava-liječnike i medicinsko osoblje“. Naime, Bjelovarsko-bilogorska županija kao prva županija u Hrvatskoj uvela je trajne mjere potpore za zapošljavanje i ostanak liječnika i medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama na području županije za koje je u tri godine osigurala 3 milijuna kuna. Projekt se pokazao uspješnim, jer do sada je potpisano 67 ugovora vezanih uz subvenciju stambenih kredita, subvenciju troškova stanovanja te stručnog usavršavanja naših liječnika i medicinskog osoblja. U konačnici ulaganja u zdravstveni sustav na području Bjelovarsko-bilogorske županije premašuju 200 milijuna kuna mahom koristeći europska sredstva. Istodobno, županija bilježi rast gospodarstva, ali i neto plaća, za devet posto.
– U Međimurskoj županiji općine, gradovi i županija osiguravaju udžbenke, prijevoz, stipendije i potpore za učenike osnovnih i srednjih škola te studente. Mnoge općine sufinanciraju dječje vrtiće, daju potpore za novorođenu djecu, a odnedavno sve više sufinanciraju kupnju kuće obiteljima koje žele ostati na područje pojedine općine ili grada – kaže njezin župan Matija Posavec.
Varaždinska županija je lani više od 60 posto izravnog proračuna izdvojila za obrazovanje. Ta županija nudi primjerice besplatnu prehranu za socijalno ugroženu djecu u osnovnim i srednjim školama, besplatne udžbenike, gradi i obnavlja škola, uvela je nastavu u jednoj smjeni, a osniva čak devet Centara izvrsnosti za rad s darovitom djecom, koji je rezultirao osvajanjem nizom prvih mjesta na državnim natjecanjima. Već ranije županija je odlučila zadržati područne škole, jer je to pretpostavka za društvo jednakih šansi, kaže župan Radimir Čačić.
U Koprivničko-križevačkoj županiji posljednjih desetak godina uloženo je u obrazovanje 155 milijuna kuna, najviše vlastitih sredstava, u gradnju, dogradnju i opremanje školskih objekata. Osigurala je 58 pomoćnika za 67 djece s teškoćama u razvoju, te besplatnu školsku prehranu za djecu u riziku od siromaštva. Stipendija je osigurana za 35 studenata. Obrtnička škola Koprivnica iz (pod)sektora elektrotehnike u suradnji sa Strukovnom školom Đurđevac odabrane su kao jedan od 25 regionalnih centara kompetentnosti u RH. U tijeku je priprema projekta Rekonstrukcija i dogradnja Centra kompetencija u županiji sveukupne vrijednosti oko 30 milijuna kuna, koja će se usmjeriti na ulaganja u te dvije škole. Županija je uključena i u pomoć financiranja prijevoza srednjoškolaca, za što je izdvojeno četiri milijuna kuna. Županija također ne pristaje na zatvaranje područnih škola.
Sve te mjere teško bi bile ostvarive bez novca iz fondova EU. Njima se sufinancira gradnja vrtića i škola, ulaže u razne obrazovne programe, kroz socijalni fond pomaže djeci s besplatnom prehranom, nekim drugim potporama podupire se poduzetništvo i poljoprivreda itd. Na županijama je da što bolje iskoriste taj novac, a kako bi ubrzali razvoj županije, zadržali mlade, ali i omogućili im kvalitetno obazovanje i radno mjesto. (Lidija Kiseljak)
