U godinu dana udvostručen broj ‘e-građana’ u Hrvatskoj – najviše ih je u Splitsko-dalmatinskoj županiji

Uz Splitsko-dalmatinsku, po broju korisnika sustava e-građani prednjače Primorsko-goranska i Zagrebačka županija, a najveći rast broja korisnika u zadnjih godinu dana bilježi Ličko-senjska županija u kojoj se od sredine 2016. do početka 2018. godine broj korisnika sustava e-Građani povećao za 124 posto!

Koristite li sustav e-Građani? Broj korisnika sustava online pristupa uslugama države i lokalne samouprave raste s brojem usluga koje su u njemu dostupne i s krajem lipnja ove godine dosegao je gotovo 568 tisuća korisnika, a apsolutno sve županije bilježe ogroman rast broja korisnika. Samo u zadnja tri mjeseca broj korisnika se povećao za malo manje od 30.000, tako da ako ga ne koristite, uskoro biste se mogli naći u manjini i to s razlogom.

Kada je krenuo, 2014. godine, sustav elektroničkih usluga i nije pružao puno, no kako se širio, povećavao se i broj njegovih korisnika. Popis usluga je već prilično dug, premda puno toga nedostaje i još je uvijek previše papira zbog kojih moramo stajati u redovima. Ipak, danas je putem e-Građani moguće zatražiti osobnu iskaznicu ili putovnicu, međunarodnu zdravstvenu iskaznicu, moguće je provjeriti svoju poreznu karticu ili uplate u mirovinsko, ocjene vašeg djeteta i njegove izostanke, prijaviti novorođeno dijete i zatražiti elektroničke izvatke iz knjige rođenih, vjenčanih i knjige državljana, dobiti potvrdu o nekažnjavanju, vlasnički list… Sve je više i jedinica lokalne samouprave, gradova i županija, od Pule i Rijeke, Crikvenice, preko Karlovca, Vukovara do Splita i Vele Luke, Splitsko-dalmatinske i Vukovarske županije, koje nude uvide u stanje predmeta koji su u obradi, e-savjetovanja, e-pisarnice, Ministarstvo pravosuđa uvelo je uvide u e-Oglasne ploče sudova i uvide u predmete, a Ministarstvo zdravstva šalje vam podsjetnike o naručenim pregledima, iskorištenim receptima, a možete provjeriti i liste čekanja. Dostupno je ukupno 40-ak e-usluga i više od 60 vrsta poruka koje možete dobivati u svoj korisnički pretinac.

Ne čudi stoga što je na nacionalnoj razini s 296.967 korisnika 30.6.2016. godine broj korisnika narastao na 567.940 prema zadnje objavljenim podacima na 26. lipnja. 2018. To je povećanje od 91 posto, a o popularnosti online usluga svjedoči da je najmanje zabilježeno povećanje broja korisnika u jednoj županiji 81 posto!

Najveći broj korisnika ima, naravno, grad Zagreb, 177.271, no to ne čudi s obzirom da grad Zagreb ima više od 800 tisuća stanovnika. Riječ je o oko 22 posto građana grada Zagreba koji je zapravo po rastu broja korisnika u te dvije godine ispod prosjeka (88%). U ukupno pet županija se broj korisnika i više nego udvostručio u dvije godine. Prednjači naša po broju stanovnika najmanja županija, Ličko-senjska, gdje se od sredine 2016. do početka 2018. godine broj korisnika sustava e-Građani povećao za 124 posto! Istina, na svega 3768 korisnika, no to je otprilike osam posto svih građana. Najveće povećanje bilježe nadalje Zadarska županija, gdje se broj korisnika povećao za 115 posto, na 16.901 korisnika (oko 10 posto stanovnika županije). Po povećanju slijedi zatim Krapinsko-zagorska županija (+103%, na 15.458 korisnika, što je oko 12 posto stanovnika), Šibensko-kninska (+102%, na 9110 korisnika, odnosno oko devet posto stanovnika), te Zagrebačka županija (101% korisnika više u odnosu na sredinu 2016. godine, njih 39.840 odnosno više od 12 posto stanovnika županije).

Po apsolutnom broju korisnika (nakon Zagreba), predvode naravno mnogoljudnije županije: Splitsko-dalmatinska županija (46.037, što je oko 10 posto svih stanovnika), Primorsko-goranska (45.160, odnosno više od 15% stanovnika), Zagrebačka (s, kao što smo već naveli, 39.840 korisnika, odnosno 12 posto stanovnika), Osječko-baranjska (32.224 korisnika, odnosno malo više od 11%) te Istarska (31.519 korisnika, što je oko 15% stanovnika).

Usluga e-Građani u svakom je slučaju korisna i mada po broju korisnika i broju usluga još zaostajemo za mnogim zemljama EU, barem krupnim koracima grabimo naprijed barem. (župan.hr/Dalibor Dobrić)