Najveći rast zaposlenosti u četiri godine je u Krapinsko-zagorskoj županiji

Nakon što smo objavili podatke HZMO-a i HZZ-a o nezaposlenosti, a u iščekivanju službenih podataka DZS-a o zaposlenosti na kraju 2017. godine koji će biti objavljeni krajem ožujka ili početkom travnja, gradonačelnik.hr odlučio je temeljem podataka o broju osiguranika HZMO-a istražiti kakvi su trendovi i situacija kada je zaposlenost u pitanju

Gradonačelnik.hr objavio je nedavno analizu nezaposlenosti, odnosno top deset gradova koji su zabilježili najveći pad nezaposlenosti u posljednjih godinu dana. Riječ je podacima HZMO-a i HZZ-a koje je analizirala tvrtka COIN, a prema kojima najmanju stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj ima Grad Buzet (2,6%), dok su Križevci i Jastrebarsko gradovi koji bilježe najveći pad nezaposlenosti u zadnjih godinu dana (-43,8 i -42,9%). I iako većinu od ‘top 10’ gradova iz ove analize čine doista uspješni gradovi koji puno ulažu i razvoj i poticanje svog gospodarstva, jasno je da samo podaci o stopama registrirane nezaposlenosti i njihovom padu ne znače automatski i pozitivne brojke kada je u pitanju jedini relevantan kriterij koji govori o rastu gospodarstva – rast zapošljavanja.

Jedina relevantna statistika i metodologija određivanja zaposlenosti usklađena sa zahtjevima i kriterijima EU-a zaposlenosti je ona Državnog zavoda za statistiku, temeljem poreznih obrazaca (JOPPD). No, s obzirom da se podaci DZS-a o zaposlenosti na kraju 2017. godine očekuju tek krajem ožujka ili početkom travnja, gradonačelnik.hr odlučio je temeljem podataka o broju osiguranika HZMO-a istražiti kakvi su trendovi i situacija kada je zaposlenost u pitanju.

Podaci HZMO-a odnose se na osiguranike, no iako većinu njih čine zaposleni, oni obuhvaćaju i one koji to nisu – volontere, nezaposlene osobe s pravom na mirovinsko, osobe za stručnom osposobljavanju, osobe s produženim osiguranjem, itd, pa stoga u ovoj analizi nećemo – kao inače kada analiziramo podatke iz izvršenja proračuna – biti sto posto točni i precizni niti tvrditi da je ovo točan prikaz zaposlenosti u hrvatskim gradovima. Riječ je o približnim podacima i trendovima, i bit će vrlo zanimljivo vidjeti koliko će se oni doista poklopiti sa DZS-ovom službenom statistikom. Naime, kako bismo bili što točniji i bliži DZS-ovoj statistici zaposlenosti koju tek očekujemo, naši analitičari u svojoj analizi nisu uključili kategoriju osiguranika s produženim osiguranjem, te su u obuhvat analize uzeli kategorije radnika kod pravnih i fizičkih osoba, obrtnike, poljoprivrednike, samostalne profesionalne djelatnosti, te osiguranike zaposlene kod međunarodnih organizacija i u inozemstvu. Uspoređivali smo situaciju i podatke o broju osiguranika na dan 31.prosinca 2017. i 2016. godine, te kroz čitav mandat – od 31.prosinca 2013. do 31.prosinca 2017. Također, kako bismo dobili što relevantniju sliku, podijelili smo gradove u dvije kategorije – do pet i iznad pet tisuća stanovnika.

A ovako analizirani podaci govore da je najveći rast broja osiguranika, a slijedom toga i zaposlenih u posljednjih godinu dana u Gradu Vodnjanu – 19.83 posto.

Kada se, pak, gleda po županijama, najveći rast broja osiguranika, pa slijedom toga i zaposlenih, zabilježen je u Ličko-senjskoj županiji – 6,32 posto, potom Šibensko-kninskoj – 5,83 posto, Zadarskoj – 5,21 posto i Dubrovačko-neretvanskoj – 5,07 posto.

Kada se, pak, gleda dugoročni trend – od 2013.-2017., najveći rast imaju Krapinsko-zagorska županija – 11,92 posto, Zagrebačka 11,79 posto, Zadarska – 11,56 posto, te Šibensko-kninska – 11,18 posto i Dubrovačko-neretvanska županija – 10,65 posto. (župan.hr)