Samo su dvije hrvatske županije, osim grada Zagreba, iznad prosjeka gospodarske snage u cijeloj državi. Pokazuju to podaci iz izvještaja o gospodarskoj snazi županija, za 2016. i 2017. godinu, koji je objavila Hrvatska gospodarska komora. Indeks može pomoći u praćenju pomaka u gospodarstvu, ali i ukazati na neiskorištene potencijale, jer je upravo povećanje konkurentnosti i gospodarske snage način da se spriječi bijeg radno sposobnih građana u inozemstvo.
Istarska i Primorsko-goranska županija prednjače po gospodarskoj snazi u Hrvatskoj i jedine su, uz Zagreb, koje su iznad prosjeka za cijelu državu, dok je čak 18 županija ispod tog prosjeka. Razlog je tome što u našoj snažno centraliziranoj zemlji Zagreb značajno odskače i podiže prosjek za cijelu zemlju.
Prema tablici koju je sastavio HGK, nakon Istarske županije, sa snagom od 127% nacionalnog prosjeka, slijedi Primorsko-goranska županija sa 105,5, a nakon njih slijede tri županije čija je gospodarska snaga ispod prosjeka: Varaždinska županija sa 99,6 posto, Zagrebačka sa 95,2 te Dubrovačko-neretvanska sa 92,1. Poredak je to koji gotovo pa identičan onome u tablici za 2016. godinu, od kada je samo Zagrebačka županija prestigla Dubrovačko-neretvansku, podigavši se na ljestvici za 2,7 postotnih bodova. Ta je županija značajno podigla ukupne prihode poduzetnika po zaposlenom (za gotovo pet postotnih poena).
| Redni broj | Županija | BDP po stanovniku, prosjek 2012.-2014., indeksi, RH=100 | Prosječne neto plaće po zaposlenom, prosjek 2013.-2015., indeksi, RH=100 | Ukupni prihodi poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi, RH=100 | Neto dobit poduzetnika po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi, RH=100 | Prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom, prosjek 2014.-2016., indeksi, RH=100 | Stopa nezaposlenosti, prosjek, 2014.-2016., indeksi, RH u odnosu na županiju | Demografija – indeks promjene broja stanovnika 2021./2011. | HGK indeks gospodarske snage, RH=100 |
| 1 | Istarska | 124,2 | 99 | 86,4 | 138,4 | 140,7 | 187,5 | 98,8 | 127,3 |
| 2 | Primorsko-goranska | 125,8 | 99,9 | 76,1 | 71,8 | 88,4 | 127,7 | 97 | 105,5 |
| 3 | Varaždinska | 82 | 80,4 | 77,8 | 57,9 | 149,4 | 155,1 | 98,1 | 99,6 |
| 4 | Zagrebačka | 76,5 | 96,2 | 118,7 | 89,9 | 100,7 | 105,9 | 102,3 | 95,2 |
| 5 | Dubrovačko-neretvanska | 97,8 | 99,2 | 66,4 | 100,4 | 64,8 | 96,9 | 98,4 | 92,1 |
| 0 | Grad Zagreb | 177,8 | 116,9 | 130,5 | 132,6 | 102,6 | 201,3 | 100,9 | 147,6 |
Najveći skok na tablici bilježi Osječko-baranjska županija, koja je u odnosu na 2016. godinu skočila za tri mjesta, s rastom od 1,7 indeksnih bodova. Napredak na ljestvici bilježi još Bjelovarsko-bilogorska županija (dva mjesta), te Dubrovačko-neretvanska, Krapinsko-zagorska, Međimurska te Vukovarsko-srijemska županija.
Župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina zadovoljan rezultatom svoje županije, no itekako zabrinut zbog visokog stupnja centralizacije i nejednake razvijenosti hrvatskih županija.
‘Kao župan zadovoljan sam činjenicom da Primorsko-goranska županija i dalje prema svim makroekonomskim podacima čvrsto drži mjesto u vrhu najrazvijenijih županija, koje, što je također bitno naglasiti, u državni proračun više uplaćuju nego što iz njega dobivaju. Potvrđuje to i ova najnovija analiza Hrvatske gospodarske komore o indeksu gospodarske snage prema kojoj smo mi i Istarska županija pozicionirani odmah iz Grada Zagreba, kojeg bi, prema mom mišljenju, zbog visokog stupnja centraliziranosti i „metropolizacije“ države trebalo promatrati van svih kategorija. Na isti način kao što mi u Primorsko-goranskoj županiji vodimo računa o ravnomjernom razvoju svih naših mikro regija, isti model trebalo bi primijeniti i na državnoj razini jer, naravno da me kao odgovornog političara, zabrinjava činjenica da je čak 18 županija po stupnju gospodarske snage ispod hrvatskog prosjeka. S obzirom na krajnje dramatične podatke o sve većem valu iseljavanja i to cijelih obitelji, mladih, visokoobrazovanih, bojim se da će ova ista analiza za 2018.godinu pokazati još goru sliku u većini hrvatskih županija’, ističe Komadina i upozorava kako bez ozbiljnih i brzih reformskih mjera, nećemo moći zaustaviti te negativne trendove a to će se onda neminovno odraziti na svih nas.
‘Turizam koji je jedna od važnih poluga razvoja Primorsko-goranske županije i gdje zadnjih godina bilježimo jaki investicijskih ciklus već sada iskazuje veliki problem nedostatka radne snage koju je godinama unazad „crpio“ upravo iz najnerazvijenih županija. Slično je i s drugim industrijama, građevinskom, metalskom, što bi moglo zaustaviti rast i nas iz društva najrazvijenijih. Usprkos, dakle, činjenici da je Primorsko-goranska županija po svim parametrima ove analize u samom vrhu Hrvatske, ne mogu ne iskazati zabrinutost zbog činjenice da su izuzev Zagreba i naših susjeda Istrijana sve druge županije ispod hrvatskog prosjeka. A još više zabrinjava usporedba s europskim regijama gdje je čak 16 hrvatskih županija među 10 posto najnerazvijenijih’, zaključuje Komadina.
Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić zadovoljan je zbog napretka u rezultatu, no uvjeren je da bi on bio i bolji kada bi se promijenila metodologija izračuna.
„Zagrebačka županija po čitavom je nizu pokazatelja u samom vrhu gospodarske razvijenosti u RH, a to potvrđuju i rezultati indeksa gospodarske snage županija HGK-a za 2017. godinu prema kojima smo skočili za jedno mjesto u odnosu na 2016. godinu. Od ukupno 7 pokazatelja Županija je vodeća u RH prema sljedeća 2 pokazatelja – neto dobiti poduzetnika po zaposlenom (na drugom smo mjestu odmah iza Zagreba) te demografskom indeksu promjene broja stanovnika prema kojem smo na prvom mjestu u RH. Uvjeren sam da bismo ukupno bili još bolje rangirani kada bi metodologija izračuna BDP-a bila prema mjestu poslovanja, a ne prema sjedištu tvrtke. Tada bi, s obzirom na specifičnu situaciju u Zagrebačkoj županiji gdje velik broj tvrtki posluje u županiji, a registrirane su u Zagrebu, ovi podaci svakako bolje odgovarali realnom stanju stvari“, rekao je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić pozvavši sve poduzetnike da se prijave na trenutno otvoreni natječaj za poticanje poduzetništva u 2018. godini vrijedan 5 milijuna kuna.
Indeks gospodarske snage HGK izračunava kao zbroj ponderiranih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima – BDP-a po stanovniku, ukupnog prihoda poduzetnika po zaposlenom, prosječne neto plaće po zaposlenom, neto dobiti poduzetnika po zaposlenom, prihoda na inozemnom tržištu poduzetnika po zaposlenom, stope nezaposlenosti te projekcije promjene broja stanovnika u razdoblju 2011.-2021.
Indeks je napravljen s namjerom pozicioniranja županija u odnosu jedne prema drugima, čime se želi realnije definirati međusobno pozicioniranje županija i doprinijeti aktiviranju razvojnih resursa. Osim toga, taj sustav ocjenjivanja daje analitičku podlogu za praćenje promjena u stupnju gospodarske razvijenosti županija, kažu u HGK.
Rezultati HGK-ovog istraživanja donose brojne zanimljive podatke, pa tako primjerice saznajemo da daleko najveći prihod na inozemnom tržištu po zaposlenom, gotovo upola veći od prosjeka, ostvaruje Varaždinska županija, dok joj je za petama Sisačko-moslavačka s indeksom 146,3 u tom segmentu, što je zanimljivo jer se ta županija inače nalazi u donjem dijelu tablice, a po nekim drugim pokazateljima i na začelju.
Nešto dalji pogled u prošlost pružaju Eurostatovi podaci o gospodarskoj snazi hrvatskih županija u odnosu na prosjek usporedivih jedinica lokalne samouprave u cijeloj Europskoj uniji. Cijela je Hrvatska, primjerice na oko 60 posto po pokazatelju kupovne moći u odnosu na prosjek u Uniji, no neke su županije u desetgodišnjem razdoblju napravile značajne pomake. Najveći je skok napravio, naravno, Zagreb, koji je s 96% prosjeka EU 2005. skočio na 107% u 2015, no tu su i Dubrovačko-neretvanska županija u kojoj je kupovna moć narasla za 9%, Primorsko-goranska županija 6%, Međimurska 8%. Nakon grada Zagreba, prema podacima Eurostata najveću kupovnu moć imaju građani Istre (75% prosjeka EU), Dubrovačko-neretvanske županije (61%) te Međimurske županije (51%).
U HGK ističu da upravo u županijama s nižim indeksom gospodarske snage treba tražiti potencijal za gospodarski razvoj odnosno uočava se potreba ulaganja u njihov razvoj, s ciljem smanjivanja razvojnih razlika između županija, ali i poticanja ukupnog gospodarskog rasta Hrvatske. A indeks je još aktualniji jer je upravo povećanje regionalne konkurentnosti i gospodarske snage jedini pravi put da se smanji vjerojatnost emigracije građana što će uz postojeće starenje stanovništva predstavljati velik problem u budućnosti, ponajprije za neodrživi mirovinski sustav. (župan.hr/Dalibor Dobrić)
