Primorsko-goranska županija imala je u odnosu na broj stanovnika najmanje zaraženih od korone, njih 73 sa zadnjim slučajem, nije bilo proboja virusa u domove umirovljenika, kao i druge koje skrbe o najranjivijim skupinama. Manjak u proračunu su uspjeli pokriti, dodatnih 3 miliijuna kuna usmjerili su u ustanove u zdravstvu, a sa 10 milijuna kuna pomogli gospodarstvu i poljoprivredi. Iznos od 10 milijuna namijenjen je kroz tri godine za projekte u najslabije razvijenom Gorskom kotaru, gdje se provode i 70 milijuna kuna vrijedna dva projekta Putovima Frankopana i Centar za velike zvijeri. Preko 200 milijuna kuna su teška ulaganja u lučku infrastrukturu na otocima. Najveća su ulaganja u školstvu i zdravstvu. 

Županu Zlatku Komadini ovo je treća godina petog mandata na čelu Primorsko-goranske županije. U intervjuu nam kaže kako je zato teško izdvojiti nešto posebno od projekata, jer se je radilo puno, a što ih je svrstalo u vrh razvijenosti. Izgrađene su i obnovljene škole, zdravstvene ustanove, pokrenut je snažan investicijski val u obnovu i izgradnju luka i lučica, izgrađena je infrastruktura i novi sadržaji na Platku…

Bez obzira na koronu i posljedice koje su nastupile, uspjeli ste pokriti manjak u proračunu, najavili ste i povećanje sredstava za zdravstvo? 

– Gotovo 40 milijuna kuna imamo manji priliv proračunskih  prihoda zbog korona krize i pada gospodarskih aktivnosti, no naš Proračun koji ide u prvi rebalans pred Županijsku skupštinu, ostaje praktički u istom omjeru. Uspjeli smo to izbalansirati prijenosom proračunskog viška iz prošle godine te određenim preraspodjelama i uštedama na plaćama i materijalnim troškovima. Na taj smo način osigurali  da nitko ne izgubi ništa od planiranog, a neki će čak dobiti i više sredstava. Nastavljamo dakle sa svim započetim kapitalnim projektima, osigurali smo nešto veća sredstva pomoći malom i srednjem gospodarstvu i zdravstvenim ustanovama. Neće se smanjiti niti sredstva za socijalu, kulturne i sportske programe, udruga građana. Županija je iz 2019. prenijela ukupno 30,3 milijuna kuna, od čega, nakon umanjenja za prijenos namjenskog viška po posebnim propisima i ugovorima, „čisti“ višak iznosi 17,4 mln kuna. Gledajući konsolidirani proračun višak iz 2019.godine je  51,5 milijuna kuna čime je uspješno amortiziran pad prihoda i primitaka od  48,2 milijuna kuna u ovoj godini. Mi smo inače našim ustanovama u zdravstvu osigurali dodatnih 3 milijuna kuna kao pomoć za pojačani rad i troškove u vrijeme korona krize.

Ne smanjuju se niti sredstva za obrazovanje.. stipendije ostaju na istoj razini?

– Za stipendiranja studenata deficitarnih zanimanja u proračunu PGŽ osigurano je ukupno 360.000 kuna. Stipendira se 36 studenata s mjesečnim iznosom od 1.000 kuna. PGŽ ima dugogodišnju praksu stipendiranju visokoškolskih kadrova deficitarnih zanimanja. Kroz proteklih 20 godina stipendijama je bilo obuhvaćeno 289 studenata, a sveukupno je za tu namjenu iz proračuna isplaćeno 7.264.000 kuna.

Kapitalni projekti također ne staju?

– Svi naši kapitalni projekti idu dalje, a najveći su u zdravstvu i školstvu.  To je projekt obnove posljednjih paviljona Psihijatrijske bolnice Rab, nadalje, u tijeku je i treća faza rekonstrukcije i uređenje  Lječilišnog centra veli Lošinj, zatim izgradnja novog Doma zdravlja u Novom Vinodolskom.  Najveći aktualni projekt u školstvu je rekonstrukcija i dogradnja osnovne škole Jelenje Dražice  gdje gradnja odlično napreduje i već početkom slijedeće godine mali Grobničani krenut će u novu, modernu školu dvostruko većeg kapaciteta od dosadašnjeg i u jednoj smjeni. Dobit će i veliku sportsku dvoranu i to je za taj kraj jako važan, rekao bih, generacijski projekt. 

Posljedice korone će se još osjetiti, no prema dosadašnjim procjenama – koliko je gospodarstvo nastradalo i kako će se oporavljati, koliko je i Županija pomogla potporama?  

– Značajan dio našeg gospodarstva kao što je brodogradnja, farmaceutska, naftna, drvna i metaloprerađivačka industrija radio je donekle normalno od početka proglašenja epidemije i uvođenja mjera.  Najveće posljedice ima ugostiteljstvo, trgovina neprehrambenih artikala,  prijevoznici, hotelski sektor,  no mislim da  još uvijek  nitko ne raspolaže stvarnim podacima posljedica “lockdowna“ po gospodarstvo. Ono što možemo sagledati kroz naš županijski proračun odnosi se na pad prihoda od poreza u visini  39,1 mln kuna, od čega se 37,8 odnosi na pad poreza na dohodak. Sigurno će trebati dosta vremena gospodarstvu za oporavak, a svi se nadamo da neće biti  novog jačeg epidemijskog vala i novog zaključavanja gospodarskih aktivnosti. Kao Županija osigurali smo određena sredstva za pomoć poduzetnicima u saniranju posljedica korona krize. Mi inače već  više godina izdvajamo sredstva za izravne potpore malim poduzetnicima i poljoprivrednim gospodarstvima; prvenstveno su to mjere za nabavu opreme, sufinanciranje izrade dokumentacije za prijavu na fondove EU, dodatna ulaganja u turizmu i slično. Ta ćemo sredstva sada  usmjeriti i u poboljšanje likvidnosti naročito poduzetnicima iz djelatnosti koje su najviše pogođene  zabranom rada, s područja otoka i Gorskog kotara. Kroz rebalans proračuna povećali smo sredstva za izravne potpore mikro i srednjim poduzetnicima na 6,4 milijuna kuna, osigurali smo i 1,5 milijuna kuna pomoći poljoprivrednicima, 2 milijuna kuna za subvencioniranje kamata, imamo potpore i za inovatore tako da će negdje oko 10 milijuna kuna iz proračuna biti usmjereno za pomoć gospodarstvu, poduzetnicima, poljoprivrednicima.   

Važan vam je i turizam – koliko turista imate trenutačno, kakve su najave i očekivanja tijekom sezone..? 

– Kvarner je u turističku 2020. godinu krenuo s odličnim brojkama – i u siječnju i u veljači ostvareno je po 16% više noćenja i 16% više dolazaka, a višegodišnje statističke analize potvrđivale su nam stalan i stabilan rast. No, u trenutku kad je početkom ožujka proglašena pandemija i krenulo se sa zatvaranjem međudržavnih granica, sve je privremeno stalo. Rezultati ovogodišnje turističke sezone neće biti ni približni prošlogodišnjima, no popuštanjem mjera na Kvarneru je već u prvih 10-ak dana mjeseca svibnja ostvareno 14.000 noćenja, dok je u narednih 10-ak dana ostvareno novih 43.000 noćenja. Primjera radi, od trenutka otvaranja granica sa Slovenijom regija Kvarner bilježi postepen rast broja gostiju:drugi tjedan nakon popuštanja mjera, gosti iz Slovenije ostvarili su 11.000 noćenja (što je 24% ostvarenja ako usporedimo s istim tjednom u 2019. godini).Već idućeg tjedna  gosti iz Sloveniije ostvarili su više od 13.000 noćenja (što je 64% ostvarenja ako usporedimo s istim tjednom u 2019. godini), a  zadnjeg tjedna mjeseca svibnja gosti iz Slovenije ostvarili su gotovo 18.000 noćenja (što je čak 91% ostvarenja usporedi li se s istim tjednom u 2019. godini).

Trenutno na Kvarneru boravi oko 30.000 gostiju što je 28% noćenja u odnosu na isto razdoblje iz lipnja 2019. Prema informacijama s terena i   s naših glavnih inozemnih tržišta očekuje se ostvarenje oko 30% lanjskog turističkog prometa. U ovom trenutku rezervacije za glavnu sezonu nisu otkazane, a interes i namjere za dolaskom gostiju na Kvarner tijekom ljeta i dalje stoje.

Radi se vrlo specifičnoj sezoni kakvu još nismo imali, te u ovom trenutku jedna od naših najjačih prednosti je što smo vrlo brzo dostupna autodestinacija. 

Velik je broj EU projekata. Velik dio vezan je i za najslabije razvijen Gorski kotar, kojeg i sama Županija podupire.. 

– Potrebno je naglasiti da Primorsko-goranska županija obuhvaća  tri specifične mikro regije, otočne, priobalne i brdsko-planinske. Sve tri imaju svoje posebnosti i potrebe. Gorski kotar, unutar te naše regionalne nejednakosti, područje je koje zahtjeva posebnu skrb ne samo regionalne samouprave već i države koja do sada nije pokazala očekivanu razinu senzibiliteta i uvažavanje otežanih uvjeta života u tom planinskom kraju. Premda kao Županija potrebe i projekte te regije uvijek stavljamo u zonu prioriteta, osnovali smo i posebni Fond za Gorski kotar, za što smo u proračunu izdvojili kroz tri godine 10 milijuna kuna. Putem tog Fonda goranski gradovi i općine mogu financirati svoje potrebe, onako kako oni sami vide kao prioritete. Ukupna visina predloženih sredstava u 2020. godini za raspodjelu u okviru Fonda za Gorski kotar iznosi 1.500.000 kuna. PGŽ ulaže sredstva u energetsku obnovu škola,  nadstandard zdravstvenih i obrazovnih ustanova, rekonstrukciju i održavanje cesta, pomaže u socijalnim programima kao i programima za mlade. U razdoblju od 2013. godine Primorsko-goranska županija je korisnicima na području Gorskog kotara isplatila preko 136 milijuna kuna.

Od EU projekata na području Gorskog kotara, imamo projekt Putovima Frankopana koji obuhvaća obnovu i revitalizaciju kaštela i na više lokaliteta u Gorskom kotaru te Centar za posjetitelje o velikim zvijerima u Staroj Sušici koji bi do kraja godine trebao biti dovršen i u funkciji. To je inače jedinstveni  projekt takve vrste u ovom dijelu Europe što znači da će donijeti i novi turistički zamah tom dijelu Gorskog kotara, generirati razvoj i drugih sadržaja, a osim toga u Centru otvaramo i „dva zelena“ radna mjesta. Sam Centar, uz  kreiranje zanimljivih cjelogodišnjih turističko-edukativnih sadržaja unaprijedit će uvjete za očuvanje i održivo upravljanje prirodnom baštinom te povećanje turističke atraktivnosti cjelokupne destinacije Gorski kotar uz razvijanje javne svijesti o važnosti očuvanja bioraznolikosti. S tim Centrom cijela destinacija će postati prepoznatljivija i privlačnija posjetiteljima, kao što je to postao i Beli na otoku Cresu s projektom centra za zaštitu bjeloglavih supova. Na ovaj način valoriziramo veliko prirodno bogatstvo naše Županije. Ukupna vrijednost ovog projekta iznosi 8,7 milijuna kuna od čega smo osigurali 5 milijuna kuna iz europskih fondova, s milijun kuna sudjeluje Ministarstvo regionalnog razvoja , a ostalo su sredstva Županije. Putovima Frankopana projekt je pokrenut 2005. godine s ciljem obnove, očuvanja, zaštite i održivog korištenja frankopanske materijalne i nematerijalne baštine. Projekt je vrijedan 61 milijun kuna, a u tijeku je njegova treća faza koja je s 47,3 milijuna kuna financirana bespovratnim sredstva iz strukturnih fondova Europske unije.

U jeku korone simpatične su priče dolazile kroz predstavljanje audio slikovnica projekta Putovima Frankopana. Projekt je jako zapažen i zanimljiv. Što sve donosi? 

– Nismo htjeli dopustiti da pandemija novog koronavirusa zaustavi stvaralaštvo i edukaciju djece koje donosi projekt Putovima Frankopana. Budući da smo zbog epidemioloških mjera morali zaustaviti naš obilazak škola Primorsko-goranske županije u kojima smo održavali kvizove, pričaonice i kreativne radionice, odlučili smo čudesne priče o Frankopanima donijeti u domove djece. Ukupno je  osam zvučnih slikovnica koje će ostati kao trajna vrijednost ovog projekta. Slikovnice se naslanjaju na lokacije interpretacijskih centara o Frankopanima u Primorsko-goranskoj županiji. To su Krk, Bribir, Bakar, Kraljevica, Grobnik, Trsat Čabar i Brod na Kupi. Interpretacijski centri dio su kulturno-turističke rute Putovima Frankopana koja obuhvaća 17 kaštela i tri sakralna objekta na području od Krka preko Vinodola do Gorskog kotara. Riječ je o kaštelima i sakralnim objektima koji su bili u vlasništvu ili povezani s Frankopanima, plemićkom obitelji koja je obilježila više od pet i pol stoljeća hrvatske povijesti. 

Lani ste bili među vodećim županijama po ugovorenim sredstvima iz EU.. velik dio se odnosi i na pomorstvo i ribarstvo, na ulaganju na otocima? 

– U ovom trenutku najveći investicijski ciklus na otocima, težak preko 200 milijuna kuna odnosi se na lučku infrastrukturu. Projekti su to koje smo imali spremne i naše županijske lučke uprave  kandidirale su ih za sufinanciranje iz  Kohezijskog fonda, prema Operativnom programu Konkurentnost i kohezija.  To su projekti dogradnje luke Mrtvaška na području Malog Lošinja, zatim dogradnja luke Baška na Krku,  rekonstrukcija i dogradnja zapadnog dijela luke Cres, produljenje lukobrana u luci Unije, ribarska luka na Rabu. Pored toga Županijska lučka uprava Krk prijavila je na natječaj za dodjelu potpore u okviru mjere „Ribarske luke, iskrcajna mjesta, burze riba i zakloništa“ projekt rekonstrukcije ribarske luke Krk vrijednosti preko 55 mil. kn. Provodimo također i pilot projekt Unije samoodrživi otok kojim se predstavlja model održivog i samodostatnog života na otoku i koji će se potom moći implementirati i u ostale slične otočne zajednice. Još 15. siječnja 2015. godine zaključen je Sporazum o provedbi projekta „Otok Unije- samoodrživi otok“ između Primorsko-goranske županije, Biskupije Krk i Grada Malog Lošinja kojim je utvrđen zajednički interes u revitalizaciji otoka Unije i postizanje njegove dugoročne demografske, ekološke, energetske i ekonomske samoodrživosti. U provedbi projekta sudjeluju Primorsko-goranska županija, Grad Mali Lošinj, Biskupija Krk, Mjesni odbor Unije i REA–e Kvarner, HEP ….

Upravo je Županija, naš Zavod za prostorno uređenje i Regionalna energetska prostorno-planski i projektno pripremila trenutno najveći energetski projekt na hrvatskim otocima, izgradnju sunčane elektrane na površini od preko 17 hektara. HEP koji je preuzeo ovu investiciju najavljuje da će ta elektrana godišnje proizvoditi gotovo 8,5 milijuna kWh što će značiti sigurnu opskrbu za stanovnike Cresa i Lošinja kroz cijelu godinu. Na otocima imamo i dva velika projekta ulaganja u naše zdravstvene ustanove. Tako nastavljamo  projekt  obnove bolničkih paviljona Psihijatrijske bolnice Rab, i to posljednjeg koji je ostao za uređenje. Do sada je u tu ustanovu uloženo preko šesnaest milijuna kuna, a vrijednost rekonstrukcije posljednjeg, koja je u tijeku iznosi preko 13 milijuna kuna. Započeli su i radovi  3. faze projekta  revitalizacije Lječilišta Veli Lošinj. Investicija obuhvaća rekonstrukciju i nadogradnju objekta Parka II i aneksa kuhinje ukupne vrijednosti preko 22 milijuna kuna. Obje te zdravstvene ustanove našim ulaganjem ne samo u prostore nego i opremu kao i kadrove, danas su visokog standarda usluga, na europskoj razini. 

   

Nakon tri godine novog mandata, na koje ste projekte i mjere posebno ponosni?

– Meni je ovo peti uzastopni mandat na čelu Županije i nemoguće je izdvojiti sve što je  kroz to razdoblje učinjeno, a učinili smo jako puno. U svim područjima naše nadležnosti, od zdravstva, školstva, socijale, upravljanja pomorskim dobrom, prostorno-planskom razvoju, napravljeni  su veliki i vidljivi iskoraci što nas i svrstava u sam vrh razvijenosti. Ponosan sam na kontinuitet i stabilnost županijske vlast, što smo sve te godine odgovorno i pažljivo planirali svoj razvoj vodeći računa o svim mikro regijama, a s posebnom pažnjom skrbili za one slabije razvijene. Izgradili smo i obnovili škole, sportske dvorane, naše zdravstvene ustanove, pokrenuli smo snažan investicijski val u obnovu i izgradnju luka i lučicama na svim našim otocima i cijeloj obali, izgradili smo infrastrukturu i nove sadržaje na Platku, ulažemo u revitalizaciju kulturne i prirodne baštine.      

Na kraju, kako ocjenjujete reakciju svih nadležnih u vrijeme korone, jeste li spremni i za mogući novi val? 

– Najviše sam zadovoljan što je Stožer civilne zaštite naše Županije kao i naše zdravstvene ustanove pravovremeno i efikasno odgovorilo na situaciju epidemije koja se na našem području nije razbuktala. Imali smo u odnosu na broj stanovnika i najmanje zaraženih, njih 73  sa ovim zadnjim slučajem. I samo jednu osobu koja je preminula. Nismo imali proboja virusa niti u domove umirovljenika, kao ni druge koje skrbe o najranjivijim skupinama.  U stručnom dijelu mogu pohvaliti i reakcije kao i mjere nacionalnog stožera. Bila je to za sve nova i jako izazovna situacija, a vjerujem da ćemo na isti način, efikasno, odgovoriti i u slučaju pojave novog vala. (Lidija Kiseljak)