U Istarsku županiju se u razdoblju od 2013.-2017. uselila 14.591 osoba, a iselilo se njih 10.914. Od toga se u Istru uselilo 3.677 osoba iz drugih dijelova Hrvatske, dok ih je iz inozemstva stiglo čak 6401
Iako iseljavanje iz Hrvatske uzima sve više maha, slika u pojedinim županijama ipak nije tako crna. Prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku od 2013. godine do kraja 2017. iz Hrvatske se ukupno odselilo oko 150.000 građana, no tu brojku ipak ublažava činjenica da je u istom razdoblju u Hrvatsku doselilo malo više od 62 tisuće ljudi. Situacija se ipak dramatično razlikuje od županije do županije, zahvaljujući tome što se, vjerojatno u potrazi za poslom, u neke od njih doseljavaju i građani iz drugih županija.
Od svih hrvatskih županija, zajedno sa Zagrebom, jedino Istra ima pozitivan rezultat kada je riječ o migraciji stanovništva u i iz inozemstva. Istarska je županija jedina koja u razdoblju od 2013. do 2017. godine bilježi čak 682 osobe više useljene iz inozemstva, nego što je njezinih građana odlučilo napustiti zemlju. Kada se u obzir uzmu i građani koji se sele unutar Hrvatske, Istra je u tom razdoblju stekla 3677 građana. U nju se uselila 14.591 osoba, a iselilo se njih 10.914. Od toga je iz inozemstva stiglo njih 6401, dok se u inozemstvo odselilo njih 5719, a ostali su migrirali unutar granica Lijepe naše.
| Redni broj | Zupanija | Broj stanovnika 2011 | Saldo imigracije sa inozemstvom 2013-2017 | Saldo ukupne imigracije 2013-2017 | % imigracije u odnosu na broj stanovnika |
| 1 | Istarska županija | 208.055 | 682 | 3677 | 1,8% |
| 2 | Dubrovačko – neretvanska županija | 122.568 | -838 | -803 | -0,7% |
| 3 | Krapinsko – zagorska županija | 132.892 | -1448 | -1731 | -1,3% |
| 4 | Ličko – senjska županija | 50.927 | -1592 | -1607 | -3,2% |
| 5 | Splitsko – dalmatinska županija | 454.798 | -1857 | -2475 | -0,5% |
Zadovoljan ovakvim podacima, istarski župan Valter Flego kazao nam je kako oni samo potvrđuju da je Istra poželjno mjesto za život.
„Rezultat je to dugogodišnjeg strateškog planiranja i mukotrpnog rada na svim područjima i u svim dijelovima naše regije. Imali smo jasnu viziju kakvu Istru želimo i u tome smo svi zajedno ustrajali. Svi su uspjesi rezultat suradnje s općinama i gradovima u Istri, kao i javnog i privatnog sektora. Da bi takva Istra i ostala, danas moramo promišljati o budućnosti i zato je naše opredjeljenje izvrsnost i dugoročna održivost. Predstoje nam, dakle, brojni iskoraci na svakome području kako bi bili inovativni i konkurentni. No, kao i do sada očuvanje našeg regionalnog identiteta i naše autentičnosti, bit će osnova za sve ostalo. Vjerujem kako su upravo i te naše regionalne specifičnosti, kao i naš način života, ono što Istru čini dodatno privlačnom“, kazao je Flego u izjavi za župan.hr.
Inače, najviše građana iz same Hrvatske privlači naravno Zagreb, koji je unatoč tome što je i u njemu, kao i u ostatku zemlje saldo migracije s inozemstvom negativan, narastao za 11.752 stanovnika zahvaljujući građanima koji su se doselili iz drugih županija. Iz Zagreba su se u inozemstvo odselile 6724 osobe više nego što ih se iz inozemstva doselilo.
U postotku je tako Istra ipak, zbog ukupno manjeg broja građana, narasla najviše, za 1,8 posto, dok je Zagreb narastao za 1,5 posto. Najviše je, postotno gledano, izgubila Vukovarsko-srijemska županija, čak devet posto svog stanovništva. Slijede je druge slavonske županije, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, a potom i Sisačko-moslavačka. Situacija je, iako negativna, puno povoljnija za primorske krajeve. Županije poput Zadarske, Primorsko-goranske i Splitsko-dalmatinske u prethodnim su godinama (2013., 2014.) čak imale veći broj doseljenih nego odseljenih građana, no i njihov je ukupni saldo u razdoblju od ulaska Hrvatske u EU (dakle 2013. godine) do kraja 2017. negativan, mada puno manje od kontinentalnog dijela zemlje. Splitsko-dalmatinska županija izgubila je tako svega 0,5 posto stanovništva, Dubrovačko-neretvanska 0,7 posto, koliko i Zadarska. Primorsko-goranska županija izgubila je jedan posto stanovništva.
Posebno zabrinjava činjenica da iako useljavanje u Hrvatsku raste iz godine u godinu, s malo više od 10 tisuća 2013. godine na 15,5 tisuća u prošloj godini, iseljavanje u inozemstvo raste daleko brže. 2013. godine u inozemstvo se odselilo svega 15.262 naših sugrađana, iduće godine gotovo 21 tisuća, 2015. gotovo 30 tisuća, 2016. 36.436, a prošle godine čak 47.352. I to samo prema službenoj statistici onih koji su prijavili odlazak, odnosno odjavili boravište. Još je oko 160 tisuća građana promijenilo boravište u tom razdoblju unutar zemlje, uglavnom mijenjajući težak život u Slavoniji i drugim kontinentalnim krajevima za Zagreb ili priobalje u potrazi za poslom. (župan.hr/Dalibor Dobrić)
