Decentralizacija modela implementacije EU fondova bi svim hrvatskim regijama ne samo Istri, omogućilo bolje, brže i učinkovitije upravljanje vlastitim razvojem. Županije moraju biti uključene u planiranje budućih Operativnih planova, što do sada nije bio slučaj. Isključivanje županija dovelo je do toga da je iz EU fondova, primjerice, nemoguće izgraditi nove domove za starije ili potrebnu pomorsku lučku infrastrukturu.
BDP Istarske županije je 26 posto veći od prosjeka zemlje, jačaju strana ulaganja, ali i županija ulaže u poduzetnike, ove godine sa 4,5 milijuna kuna, a u pripremi su i nove kreditne linije. Županija je i u vrhu po iskoristivosti novca iz EU fondova, za oko tisuću projekata osigurano je 3,2 milijardi kuna bespovratnih sredstava. U turizmu je usmjeren novac za 214 projekta. Investicije u turizmu su na godišnjoj razini oko 250 milijuna eura. No bez obzira na nove hotele, hotelskih kapaciteta još uvijek nedostaje, dok onih u privatnom ima previše, zbog čega će se krenuti u izradu Operativnog plana razvoja privatnog smještaja. O svemu tome razgovarali smo sa županom Valterom Flegom.
Istarska županija izdvaja se po razvijenosti – počevši od BDP-a, stope nezaposlenosti, turizma.. ?
– Istarska županija i prema najnovijim pokazateljima potvrđuje da je jedna od najrazvijenijih hrvatskih regija, bilo da govorimo o indeksu razvijenosti, BDP-u koji je 26% iznad hrvatskog prosjeka, rastu zaposlenosti ili većem broju useljavanja nego iseljavanja. Istarska županija je na samome vrhu po broju gradova koji se smatraju među najboljima u kategorijama: ekonomija, kvaliteta života te obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika. Istra je poželjno mjesto za život i poslovanje. Na ovo potonje ukazuje činjenica da su, primjerice, u zadnjih šest godina izravna inozemna ulaganja u Istru porasla za 23,6 milijuna eura. Vrijednost izvoza istarskih poduzetnika u istom je razdoblju povećan za gotovo tri milijarde kuna. Također, Istra je prva u Hrvatskoj dosegla i prešla razinu BDP-a iz predkrizne 2008. godine, a uz Istru, još je jedino Međimurska županija dosegla BDP iz 2008.
Snaga ekonomije su poduzetnici. Kako im županija pomaže?
– Svemu navedenom svakako su doprinijele i brojne mjere koje provodi Istarska županija i njezina razvojna agencija IDA. Naime, financijskim poticajima za malo i srednje poduzetništvo sustavno se stvara povoljno poduzetničko okruženja i time doprinosi rastu i razvoju kako postojećih, tako i otvaranju novih poslovnih subjekata te novih radnih mjesta, kao i razvoju cjelokupnog gospodarstva u Istri. Program financijske podrške za malo i srednje poduzetništvo obuhvaća potpore u obliku poduzetničkih kredita i jamstava za poduzetnike i obrtnike, a u proteklih pet godina realizirane su i tri kreditne linije u sklopu kojih je odobreno financiranje za 252 poduzetnička projekta ukupne vrijednosti 139,1 milijuna kuna. Također, iz proračuna Istarske županije u proteklih je pet godina izdvojeno 16 milijuna za razvoj gospodarstva i poduzetništva, a u 2019. izdvojit će se dodatnih 4,5 milijuna kuna. Istarska županija i Istarska razvojna agencija, u suradnji s poslovnim bankama te HBOR-om pripremaju nove kreditne linije „Poduzetnik 2019.“ za male i srednje poduzetnike Istarske županije, ukupnog kreditnog potencijala od 60 milijuna kuna, s povlaštenim uvjetima i subvencijom na kamatu iz županijskog proračuna. Na taj način Županija pomaže i potiče daljnji razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
Istarska županija je na samome vrhu po broju gradova koji se smatraju među najboljima u kategorijama: ekonomija, kvaliteta života te obrazovanje, demografija, mladi i socijalna politika.
Kolika je iskoristivost sredstava iz fondova EU i koji su najvažniji projekti? I kakvi su rezultati povlačenja novca bili – novi broj zaposlenih, radna mjesta….?
– Korisnici s područja Istarske županije do sada su sudjelovali u više od 60 različitih programa i kroz gotovo tisuću europskih projekata osigurali 3,2 milijarde kuna bespovratnih sredstava. Novac iz EU fondova ulagao se najviše u poljoprivredu i ribarstvo, poduzetništvo, znanost i istraživanje, energetiku i zaštitu okoliša, promet, kulturu i obrazovanje, zapošljavanje, te promicanje ravnopravnosti spolova. Popis projekata je dugačak, ali napomenut ću samo neke od njih poput izgradnje Sveučilišnog kampusa u Puli, obnove brojnih škola, raznih infrastrukturnih projekata od prometa do zaštite okoliša, ulaganja u Dnevnu bolnicu i jednodnevnu kirurgiju OB Pula, osiguravanja pomoćnika u nastavi, obnove kulturne baštine ili očuvanja one prirodne, projekata u vodoopskrbi i odvodnju itd. Da nije bilo europskog novca, većinu tih projekata ne bi bilo moguće realizirati.
Dok se Istra pokazala izuzetno uspješnom u povlačenju sredstava iz europskih fondova, Hrvatska je, nažalost, sa 17 % iskorištenosti EU fondova na posljednjem mjestu u EU-u. Jedan od razloga je loš, centralizirani model implementacije EU fondova u kojem sve ide kroz centralnu i tromu državu. Iako su brojke u Istri impresivne, one bi bile puno veće da se Hrvatska, poput većine razvijenih europskih zemalja, odlučila za decentralizirani model implementacije EU fondova. To bi svim hrvatskim regijama ne samo Istri, omogućilo bolje, brže i učinkovitije upravljanje vlastitim razvojem. Županije moraju biti uključene u planiranje budućih Operativnih planova, što do sada nije bio slučaj. Isključivanje županija dovelo je do toga da je iz EU fondova, primjerice, nemoguće izgraditi nove domove za starije ili potrebnu pomorsku lučku infrastrukturu.
Uljaniku treba dati šansu
– Najveći problem u Istri trenutno je neizvjesna situacija oko Uljanika. Uključili ste se u neku vrstu pomoći radnicima, kao što je razgovor s bankama da idu u susret zaposlenicima.. kakve bi mogle biti posljedice u najgorem scenariju, što činite da se ublaži?
Priča oko Uljanika je agonija, u prvom redu za radnike i njihove obitelji i tome treba stati na kraj! Od samoga početka ističem kako Uljaniku treba dati šansu, uz novu odgovornu upravu i adekvatan nadzor države. Brodogradnja je posljednja preostala velika industrijska grana u Hrvatskoj u kojoj radi velik broj radnika. Zatvaranje Uljanika i 3. Maja ostavilo bi tisuće ljudi na ulici i označilo bi kraj brodogradnje u Hrvatskoj.
Posljednjih godina velika su ulaganja u turizam, novih hotela visoke kategorije je sve više. Koliko je za sada zadovoljena ponuda u odnosu na potražnju? I koji su daljnji planovi?
– Prema Master planu razvoja turizma Istre na godišnjoj razini bilježimo investicije od oko 250 milijuna eura, kako u velikim hotelijerskim poduzećima, tako i u srednjim i malim poduzećima, te u javnom sektoru. Te investicije su potrebne za održavanje konkurentnosti destinacije Istre, kako bi se kreirala nova kvaliteta servisa i usluga, novi proizvodi i nove atrakcije Bez obzira na veliki investicijski ciklus u proteklih petnaest godina još uvijek imamo premalo smještajnih jedinica u hotelima, a previše u privatnom smještaju. Upravo radi te činjenice Turistička zajednica Istarske županije je prva izradila sveobuhvatnu analizu privatnog smještaja u Istri, što će predstavljati kvalitetnu podlogu za izradu Operativnog plana razvoja privatnog smještaja.
Također, brojni su i EU projekti koje su realizirani na području turizma.
– Tako je. U Istri je do sada realizirano čak 214 europskih projekata na području turizma, a njihova ukupna vrijednost iznosi gotovo 612 milijuna kuna. Zahvaljujući navedenim projektima istarskim je korisnicima dodijeljeno 279 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova. Javni je sektor proveo 141 projekt, a privatni 73 projekta. Javni sektor je najviše ulagao u valorizaciju prirodne i kulturne baštine kroz turizam, održivi razvoj, dok je privatni sektor najviše ulagao u objekte za turističke i ugostiteljske usluge.
Kakvi su podaci za ovu godinu vezani za broj turista?
– Ova godina će po vremenskoj dinamici blagdana i školskih praznika biti slična 2017. godini. Očekujemo jaku, najbolju predsezonu, s jakim travnjem i lipnjem. U dosadašnjem tijeku turističke godine bilježimo najbolju predsezonu ikada, zaključno s 23. travnjem imamo 116 index u dolascima (320.000 dolazaka) i 116 index u noćenjima (1.075.000 noćenja). Sve destinacije u dosadašnjem tijeku bilježe jako dobre rezultate, a posebice tamo gdje su objekti renovirani i podignuti na višu razinu.
Kakva su očekivanja za glavnu sezonu?
– Bez obzira na činjenicu što su blagdani i školski praznici dobro posloženi, od početka godine bilježimo tzv. usporeni booking. Na turističku scenu su se vratili Turska, Grčka, kao i sjeverni dio Afrike s izuzetno niskim cijenama. Njihov povratak osjećaju i velike turističke destinacije poput Španjolske, Italije, Francuske, što bi moglo zaoštriti borbu i cjenovnu politiku u samoj špici sezone što za nas ne bi bilo dobro. Također, osjećaju se ponovne naznake recesije u pojedinim dijelovima zapadne Europe, a tu je i vrlo složeno pitanje Brexita sa za sada nedefiniranim mogućim posljedicama.
Problem u turizmu je nedostatak radne snage, kako se vaša županija nosi s tim? Koliko ove godine u sezoni nedostaje radnika i odakle se uvoze?
– Nedostatak radne snage je jedan od ključnih problema u turizmu Istre, a nedostaju nam sve razine, od onih početnih pozicija pa sve do liderskih/menedžerskih pozicija, poglavito u segmentu hotela i objekata više kategorije. Radnu snagu uvozimo pretežito iz Srbije, Ukrajine, Bugarske i s Filipina.
Poznati ste i po svojim brendovima. Što županija poduzima kako bi ih što bolje razvijala i promovirala?
– Istra je danas sinonim za destinaciju koja nudi vrhunske doživljaje i pregršt sadržaja, bilo da govorimo o prirodnim ljepotama, kulturnoj baštini, brojnim manifestacijama ili pak enogastronomiji. Tomu je doprinijelo naše opredjeljenje za izvrsnost i kvalitetu jer smo premali da bi konkurirali masovnom proizvodnjom. Kad govorimo o brendovima, tu je Istarski pršut, prvi autohtoni poljoprivredno-prehrambeni proizvod u Hrvatskoj zaštićen oznakom izvornosti prema standardima EU. Nakon Istarskog pršuta, točnije početkom ove godine, uspjeli smo zaštiti i Istarsko extra djevičansko ulje oznakom izvornosti na razini EU. Posebno smo ponosni i što je ove godine Istra po četvrti put proglašena najkvalitetnijom maslinarskom regijom s najvećim brojem uvrštenih maslinara u renomiranom vodiču Flos Olei. Istra je svjetski poznata i po vinima vrhunske kvalitete, a naša je regija, između ostalog, sinonim za prvoklasna vina. S ciljem promocije svojih proizvoda i usluga, Istarska županija je razvila i oznaku vizualnog označavanja kvalitete – Istrian quality (IQ). Oznaka IQ pridonosi promociji naše regije, odnosno stvaranju istarskog identiteta na domaćem i svjetskom tržištu. Pravo uporabe znaka IQ dodjeljuje se proizvodima i uslugama natprosječne kvalitete, proizvedenim ili pružanim na području Istre, nastalima kao rezultat istarske tradicije, razvojno-istraživačkog rada i inovacija. Oznaku IQ danas nosi istarska malvazija i teran, a intencija nam je od iduće godine širiti oznaku i na ostale proizvode, konkretno na istarski med, pršut, maslinovo ulje i rakiju. (Lidija Kiseljak)
