S padom nezaposlenih od 20,93 posto na kraju rujna ove godine u odnosu na lanjski rujan, te čak 50,19 posto u odnosu na tri godine ranije, Bjelovarsko-bilogorska županija na samom je vrhu po padu broja nezaposlenih među hrvatskim županijama. Prije tri godine ta je Županija imala na Zavodu za zapošljavanje 8759 nezaposlenih, a u ovogodišnjem rujnu bile su evidentirane 4363 nezaposlene osobe. Kako kažu u Županiji, pad nezaposlenosti prati rast zaposlenosti, koji je lani iznosio 6,6 posto. Tome u prilog ide i rast BDP-a, jedan od najvećih u zemlji. Investicija je puno – od energetskih obnova do ulaganja u obnovljive izvore energije, a jedino što nedostaje jest bolja prometna povezanost.
Rast BDP-a Bjelovarsko-bilogorske županije od 2014. do 2016. bio je drugi u zemlji po visini, a lani treći. Lani su imali najveći rast poduzetnika, za 14 posto, a broj tvrtki koje posluju s dobiti porastao je za 12 posto.
– Ukupni prihodi gospodarstvenika rasli su za 11%, dobit gospodarstva za 10%, a broj investitora za 21%. Posebno treba naglasiti kako su u investicije u dugotrajnu imovinu rasle za čak 2,3 puta i to s 178 milijuna kuna u 2017. na 410 milijuna kuna u 2018. godini. I možda najvažnije, preko 14% porast je isplaćenih plaća u našoj Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. To je jedan od najvećih porasta u Republici Hrvatskoj. Tako je gospodarstvo, u što uključujemo i obrtništvo gotovo po svim pokazateljima bilo među prvih pet županija u Hrvatskoj po trendu rasta. Samim time to je onda dovelo do toga da kao županija imamo smanjenje broja nezaposlenih i, što je još važnije, da imamo jedno od najvećih povećanja broja zaposlenih u gospodarstvu. To znači gotovo 1000 novozaposlenih u gospodarstvu – kaže župan Damir Bajs.
Mjere za gospodarstvenike i obrtnike godišnje iznose dva milijuna kuna, dok za poljoprivredu ima 17 potpornih mjera, a jedna od najkorištenijih je kreditiranje proljetne sjetve. No Županija puno radi i na konkretnim mjerama kojima je privukla ulagače.
– Nerijetko smo posljednjih godina išli u ciljane izmjene prostornog plana županije vezane uz investicije naših poduzetnika. Primjerice, mi smo prostornim planom povećali maksimalnu snagu bioplinskih postrojenja s jednog megabajta na dvadeset megabajta. Tu smo napravili dobar posao i otvorili mogućnost da investitori dođu u našu županiju i oni su to i iskoristili, odnosno potencijal koji nudi zelena energija. Ovog trenutka smo lideri u tom segmentu – kaže Bajs.
Naime, u drugim županijama su ta ulaganja ograničena na snagu od jednog megavata, što znači da ako se gradi bioelektrana snage pet megavata, za svaki megavat treba proći istu proceduru, što potencijalnim ulagačima oduzima i vrijeme i novac.
Investitori su prednosti prepoznali, pa je tako početkom godine otvorena bioelektrana vrijedna 250 milijuna kuna u Grubišnom Polju i nedavno proširena geotermalna elektrana u Cigleni pored Bjelovara, investicija vrijedna 35 milijuna eura. Bioelektrana u Grubišnom Polju koristi drvnu sječku od koje proizvodi struju za HEP.
BBŽ dobro koristi i sredstva iz EU.
– Mi smo prije koju godinu bili zadnji u Hrvatskoj po povlačenju sredstava, a sada s ugovorenih gotovo 700 milijuna kuna projekata koji su vezani uz županijsko školstvo, zdravstvo, ali i niz drugih programa na koje smo se javili, možemo reći da smo iskoristili šanse koje su bile pred nama – tvrdi Bajs.
Kako bi zadržala ljude, prije svega zaposlene u deficitiranim zanimanjima, posegla je za mjerom potpora za liječnike i medicinsko osoblje. Prije neki dan potpisan je 94. ugovor u godinu dana, što znači da je mjera donijela rezultate i da se uspjelo zadržati liječnike u zdravstvenim ustanovama u Županiji.
Riječ je o mjerama u sklopu programa „Za najveću vrijednost zdravstvenog sustava – liječnike i medicinsko osoblje“, a kroz kojeg Županija putem svojih mjera sufinancira kamate stambenih kredita do 20 tisuća kuna godišnje po korisniku, isto toliko je osigurano po korisniku i za troškove stanovanja. Tu su i potpore za stručno usavršavanje koje iznose 50% školarine, no ne više od 20 tisuća kuna godišnje. Za tu je mjeru na rok od tri godine osigurano tri milijuna kuna.
Jedan od važnih projekata za Županiju je izrada Masterplana i prestojeća prometna povezanost.
– Na žalost, Bjelovarsko-bilogorska županija jedna je od dvije županije u kojoj ne postoji niti jedan kilometar brze ceste. Brza cesta potrebna nam je prvenstveno radi sigurnijeg putovanja naših građana, ali i zbog daljnjeg jačanja gospodarstva. Ona nam je potrebna kako bismo imali minimum konkurentnosti u odnosu na ostale županije i nužna je za privlačenje greenfield investicija – komentirao nam je župan u nedavnom intervjuu. (L.K.)
