Izvješće o radu Hrvatske zajednice županija predstavio je predsjednik Hrvatske zajednice županija, brodsko-posavski župan Danijel Marušić.
Istaknuo je izvrsnu suradnju s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Vladom Republike Hrvatske općenito. Ta suradnja je institucionalizirana osnivanjem Vijeća za regionalni razvoj.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija Danijel Marušić podsjetio je da je u srpnju održana prva sjednica Vijeća za regionalni razvoj, koja je u Đakovu okupila članove Vlade Republike Hrvatske, županice i župane te predstavnike gradova i općina. Dodao je da se raspravljalo o ključnim temama povezanima s regionalnim razvojem i budućim ulaganjima, poput priuštivog stanovanja, gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. Naglasio je da su pred njima složeni izazovi, ali i velike prilike, koje će uspješno iskoristiti samo dijalogom, partnerstvom i zajedničkom odgovornošću prema razvoju gradova, općina i županija.
Uz članove Izvršnog odbora na 77. sjednici su prisustvovali predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na čelu s ministricom Natašom Mikuš Žigman te zastupnik u Europskog parlamentu i član Odbora za proračune, Karlo Ressler, koji su se uključili u raspravu točke dnevnog reda Regionalni razvoj u kontekstu novog Zakona o regionalnom razvoju i Višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje od 2028. do 2034.
Što se budućeg Višegodišnjeg financijskog okvira tiče, Europska komisija predlaže jednostavniji i fleksibilniji proračun, snažnije povezivanje ulaganja s reformama te uspostavu nacionalnih i regionalnih partnerskih planova. Istodobno se otvaraju pitanja budućnosti kohezijske politike, teritorijalne ravnoteže razvoja, financiranja zelene i digitalne tranzicije te položaja lokalne i regionalne samouprave u novom sustavu upravljanja fondovima. Takav pristup u skladu je s temeljnim ciljem kohezijske politike – smanjenjem gospodarskih, socijalnih.
Ministrica Nataša Mikuš Žigman istaknula je potrebu snažnijeg povezivanja županija s gradovima, ali i važnost da se obrazovni sustav što je više moguće prilagodi tržištu rada. Nadovezao se Karlo Ressler, koji je detektirao da su županije te koje će spojiti reforme i prioritete s terena. Pohvalio je Hrvatsku u provođenju Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te istaknuo da će u idućem razdoblju naglasak biti na tome da svaki projekt ima dodanu vrijednost.
Predsjednik Zajednice Danijel Marušić iskoristio je priliku kako bi najavio nadolazeće događaje i aktivnosti. U sklopu konferencije Dani regionalnoga razvoja i fondova Europske unije koja će se održati u listopadu u Šibeniku, dodijelit će se nagrade za najbolji EU projekt. Početkom prosinca u Bruxellesu održat će s jednodnevna konferencija naziva Regionalna dimenzija Inicijative triju mora, u organizaciji Hrvatske zajednice županija, Saveza poljskih vojvodstava i Dubrovačko-neretvanske županije, a u domaćinstvu Ureda zastupnika u Europskom parlamentu, gospodina Davora Ive Stiera.
Nova europska financijska perspektiva, regionalni razvoj, kibernetička sigurnost, demografija i priuštivo stanovanje u središtu su bile konferencije „Znanje u praksi. Lokalna i regionalna razina mora biti uključena u planiranje budućih ulaganja, a projekte treba početi pripremati već danas, poruka je županijskih čelnika.
Pred Hrvatskom je novo veliko investicijsko razdoblje. Prema sadašnjem prijedlogu Europske komisije, Hrvatskoj bi u Višegodišnjem financijskom okviru Europske unije za razdoblje 2028.–2034. trebalo biti na raspolaganju 16,8 milijardi eura, no buduća pravila korištenja europskog novca bit će drukčija od dosadašnjih.
Upravo je novi europski proračun bio jedna od središnjih tema konferencije „Znanje u praksi“ Hrvatske zajednice županija, na kojoj se raspravlja o aktualnim izazovima lokalne i regionalne samouprave – od novog Zakona o regionalnom razvoju i budućnosti kohezijske politike do kibernetičke sigurnosti, demografije i priuštivog stanovanja.
“Nalazimo se u razdoblju velikih promjena, novih sigurnosnih i demografskih izazova, ali i novih prilika za razvoj naših zajednica. Zato je uloga županija veća nego ikada. Županije povezuju nacionalne razvojne ciljeve s lokalnima, a dijalog i partnerstvo temelj su našeg djelovanja” poručio je Danijel Marušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija.
Novi EU novac dolazi uz novu logiku ulaganja
Ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nataša Mikuš Žigman istaknula je da je u aktualnoj financijskoj perspektivi ugovoreno 82 posto ukupne hrvatske alokacije od 14,5 milijardi eura te da je sada fokus na završetku provedbe projekata i punom korištenju raspoloživih sredstava do 2030. godine. Istodobno su već počele pripreme za razdoblje nakon 2027. godine.
Prema trenutačnom prijedlogu, hrvatska bi omotnica iznosila 16,8 milijardi eura, a buduća ulaganja trebala bi obuhvatiti konkurentnost i produktivnost, kohezijsku politiku, poljoprivredu, energetiku, prometnu infrastrukturu, obrambene kapacitete, sigurnost i upravljanje granicama.
“Ovo financijsko razdoblje pred nama donosi drugačiju logiku korištenja europskog novca. Programi će se bazirati na reformama i investicijama, odnosno investicije će biti moguće ako ih otključamo reformama koje namjeravamo provesti” naglasila je Mikuš Žigman i dodala da se budući programi ne bi trebali fokusirati samo na infrastrukturu, nego i na rješavanje strukturnih slabosti te povezivanje tržišta rada, obrazovanja, energetike i drugih sektora.
Posebno je istaknula potrebu za zajedničkim projektima koji prelaze granice pojedinih županija, primjerice u području klimatskih promjena, prometne povezanosti i sigurnosti.
Ministarstvo je pokrenulo i izradu plana regionalnog razvoja te od jedinica lokalne i regionalne samouprave prikuplja podatke o njihovim ključnim izazovima i razvojnim prioritetima.
Pojednostavljenje da, centralizacija ne
Da lokalna i regionalna razina mora imati važnu ulogu u novom europskom financijskom razdoblju naglasila je i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Pregovori o novom europskom proračunu još su u tijeku, a uz njegovu visinu pregovarat će se i o strukturi te načinu programiranja sredstava.
“Lokalna zajednica mora imati značajnu ulogu. Nikada nije kasno krenuti razmišljati i pripremati projekte” poručila je Ujević.
Igor Andrović, župan Virovitičko-podravske županije, upozorio je da Europa, bez obzira na nove globalne sigurnosne izazove, ne smije zanemariti kohezijsku politiku.
“Hrvatska se približava prosjeku Europske unije, ali to ne znači da se i regije unutar Hrvatske međusobno približavaju. Županije nemaju iste potrebe niti su jednako razvijene. Jesmo za pojednostavljenje procedura, ali nismo za centralizaciju” rekao je Andrović.
Na važnost fiskalnih kapaciteta lokalne i regionalne razine upozorio je Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije.
“Da bismo bili uspješniji, moramo se fiskalno dodatno ojačati. Nismo prezaduženi, to ne smijemo biti. No dobar dio naših fiskalnih kapaciteta smo već iskoristili i moramo sada vidjeti kako da se ojačamo” upozorio je Kolar.
Naglasio je da županije već imaju veliko iskustvo u provedbi europskih projekata, ali i da buduće razdoblje zahtijeva snažnije strateško planiranje i bolju koordinaciju.
Zastupnik u Europskom parlamentu i koordinator EPP-a u Odboru za proračune Karlo Ressler upozorio je da se pregovori odvijaju u bitno drugačijim geopolitičkim i gospodarskim okolnostima nego ranije. Naglasio je kako lokalne i regionalne zajednice moraju biti uključene u izradu nacionalnih planova te da povezivanje reformi i investicija postaje jedna od važnih karakteristika budućeg europskog financiranja.
Za kibernetičku sigurnost planira se 70 milijuna eura
Uz europske fondove, jedna od ključnih tema konferencije bila je sigurnost podataka i informacijskih sustava lokalne i regionalne samouprave.
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan upozorio je da su podaci postali iznimno vrijedna imovina te da kibernetičke prijetnje zahtijevaju stalno jačanje zaštite sustava javne uprave. Najavio je i nova ulaganja.
“Planiramo uložiti 70 milijuna eura u kibernetičku sigurnost i priprema se poziv za jedinice lokalne i regionalne samouprave, putem kojeg će se moći financirati povećanje njihove kibernetičke sigurnosti” rekao je Habijan.
Podsjetio je i da županije i gradovi mogu besplatno koristiti usluge državne informacijske infrastrukture te ih pozvao da te mogućnosti koriste.
Na brzinu promjena u digitalnom svijetu upozorio je i Marko Ignjatović, predsjednik Uprave Libusoft Licoma, suorganizatora konferencije.
“Ono što smo o kibernetičkoj sigurnosti znali prošle godine danas više nije dovoljno, toliko se toga promijenilo. Umjetna inteligencija sigurno će mijenjati našu budućnost. Neće zamijeniti župane, gradonačelnike i pročelnike, ali će preuzimati repetitivne poslove i unapređivati poslovanje” istaknuo je Ignjatović.
Od europskih milijardi do kvalitete života građana
Rasprave na konferenciji pokazale su da u novom financijskom razdoblju više neće biti dovoljno imati samo pojedinačne infrastrukturne projekte. Sve veći naglasak bit će na povezivanju investicija s reformama, suradnji više jedinica lokalne i regionalne samouprave te projektima koji rješavaju konkretne razvojne probleme.
Uz novi europski proračun i regionalni razvoj, Konferencija županija otvara i teme izmjena Zakona o javnoj nabavi, investicijskih projekata, kibernetičke otpornosti, demografske revitalizacije te jednog od najvećih izazova za građane – priuštivog stanovanja.
Zajednička poruka sudionika je da pripreme za razdoblje nakon 2027. godine ne mogu čekati završetak europskih pregovora: županije, gradovi i općine već sada trebaju definirati razvojne prioritete, pripremati projekte i međusobno se povezivati kako bi novi europski financijski okvir pretvorili u konkretno poboljšanje kvalitete života građana. (Hrvatska zajednica županija, Foto: Kristijan Toplak)
