U Općini Lovinac održan je radni sastanak na temu obnove i daljnjeg razvoja Majstorske ceste, jedne od najznačajnijih povijesnih prometnica na području Velebita.
Sastanku su nazočili župan Ličko-senjske županije Ernest Petry, župan Zadarske županije Josip Bilaver, načelnik Općine Lovinac Ivan Miletić, načelnik Općine Karlobag Boris Smojver te član Županijske skupštine Josip Vrkljan.
Tijekom sastanka razgovaralo se o mogućnostima obnove i unapređenja Majstorske ceste s ciljem očuvanja ove vrijedne povijesne prometnice te njezinog boljeg uključivanja u turističku i prometnu infrastrukturu područja Like i sjeverne Dalmacije.
Majstorska cesta izgrađena je između 1825. i 1832. godine, a povezuje Sveti Rok u Lici s Obrovcem u Dalmaciji preko prijevoja Mali Alan, u dužini od približno 41 kilometar.
Park prirode Velebit u suradnji s Hrvatskim cestama d.o.o. pripremio je i prijavio prijedlog projekta izrade projektno-tehničke dokumentacije za sanaciju najoštećenijih i najugroženijih dijelova povijesne Majstorske ceste, i to na njezinom reprezentativnom dijelu u području Tulovih greda.
Prijedlog projekta sanacije Majstorske ceste prijavljen je na Poziv Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske za predlagatelje programa zaštite i očuvanja nepokretnih kulturnih dobara za 2026. godinu.
Sudionici sastanka istaknuli su važnost suradnje dviju županija i jedinica lokalne samouprave u realizaciji projekata vezanih uz obnovu i valorizaciju Majstorske ceste, naglasivši kako bi njezina obnova doprinijela očuvanju kulturne baštine te daljnjem razvoju turizma na području Velebita.
Kako bi se skratio put do Dalmacije, 1825. g. počela je izgradnja transvelebitske prometnice na relaciji Sveti Rok – Mali Alan – Obrovac. Na toj cesti počela je samostalna djelatnost poznatoga graditelja planinskih cesta i graničarskog časnika Josipa Kajetana Knežića. Gradnja ove 41 km duge prometnice potpuno je završena 1832. godine kada je svečano puštena u promet pod nazivom Majstorska cesta. Naime, način na koji je Knežić proveo trasu po strmoj velebitskoj padini s brojnim serpentinama između klisura i kukova u to je vrijeme predstavljao veliki napredak u cestogradnji. Maksimalni nagib ceste iznosio je do 5,5 % što je u skladu i sa suvremenim propisima za gradnju prometnica. Po toj novoj velebitskoj transverzali, osim trgovačkog, od početka se odvijao i poštanski promet između Beča i Zadra. Cesta prolazi pokraj geomorfološki značajnog lokaliteta Tulovih greda – istaknute skupine okomitih vapnenačkih greda, kukova i tornjeva.
Osim što je u vrijeme izgradnje predstavljala izniman graditeljski pothvat jer je probijena kroz zahtjevan velebitski teren bila je i jedna od najsuvremenijih prometnica tog vremena na ovom području. Smatra se remek-djelom cestogradnje 19. stoljeća te je danas zaštićeno kulturno dobro i jedan od simbola Parka prirode Velebit. Kroz gotovo dva stoljeća postala je i jedna od najpoznatijih panoramskih cesta na Velebitu, s velikim povijesnim i turističkim značajem. (Ličko-senjska županija, PP Velebit, Foto: PP Velebit)
