Zaštita okoliša i podizanje ekološki svijesti postale su posljednjih godina sve proračunski zahtjevnija stavka županija. Puno je EU projekata kojima se pomaže u raznim investicijama i aktivnostima u cilju što bolje zaštite okoliša, a upravo je i zelena EU jedna od stavki kojoj će dati prioritet u novoj financijskoj omotnici. Prije dvije godine, pokazala je naša analiza temeljena na podacima konsolidiranih proračuna županija, najveći proračunski udjel namijenjen zaštiti okoliša imale su Zagrebačka, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Primorsko-goranska županija. Šibensko-kninska je imala i najveći iznos izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša po stanovniku, a Zagrebačka najveći rast sredstava namijenjenih zaštiti okoliša u odnosu na godinu prije.
Posljednjih godina sve se više priča o potrebnoj sinergiji zaštite okoliša i gospodarstva kojom će se provesti zelena tranzicija gospodarstva promicanjem većeg udjela obnovljive energije, smanjivanjem količine otpada i onečišćenja te očuvanjem bioraznolikosti i usluga ekosustava. Za cijelu zemlju su utvrđene smjernice vezane za bolje gospodarenje otpadom, posebno povećanjem recikliranja komunalnog otpada kako bi se ostvario cilj EU-a za recikliranje i olakšao prelazak na kružno gospodarstvo, završetak određivanja područja mreže Natura 2000, davanje prednosti provedbi projekata u vodnom sektoru itd. Županije osnivaju i svoje javne ustanove koje isključivo brinu o zaštiti okoliša.
Provjerili smo kakva je situacija bila prije dvije godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su županije iz konsolidiranih proračuna iz 2018. godine izdvojili za zaštitu okoliša te saznali od njih što je napravljeno i na kojim se projektima zaštite okoliša radi.
Vidljivo je da mnoge županije sufinanciraju razne programe svojih gradova i općina, kao što su programi gospodarenja otpadom ili gradnje sustava zbrinjavanja otpadnih voda. Niz je EU projekata u jadranskim županijama kojima se radi na zaštiti mora i priobalja od onečišćenja mora s brodova, platformi i kopnenih izvora a u cilju očuvanja biološke raznolikosti.
Iz proračuna smo uzeli stavke – gospodarenje otpadom, gospodarenje otpadnim vodama, smanjenje zagađivanja, zaštita bioraznolikosti i krajolika, istraživanje i razvoj – zaštita okoliša te poslovi i usluge zaštite okoliša koji nisu drugdje svrstani.
Vidljivo je da za zaštitu okoliša županije izdvajaju najviše do 1,50 posto, a 2018. godine, pokazuju podaci konsolidiranih proračuna, najviše je izdvojila Zagrebačka županija – 1,41 posto, a i imala je u toj godini najveći rast sredstava namijenjenih zaštiti okolisa u odnosu na godinu prije – 6,6 milijuna kuna.
Zagrebačka županija poznata je kao „zeleni prsten“ oko grada Zagreba, a kako bi taj status zadržala i u budućnosti, kontinuirano ulaže u zaštitu okoliša i to kroz više aspekata, poručuju iz te Županije.
Među značajnijim stavkama svakako su sredstava kojima Županija gradovima i općinama na svom području sufinancira programe gospodarenja otpadom poput sanacije divljih odlagališta, nabave spremnika, kompostera i kontejnera, kao i izgradnju sustava zbrinjavanja otpadnih voda.
Čak 12 posto površine županije, odnosno oko 40 tisuća hektara zaštićena su prirodna područja o kojima posebno skrbi i upravlja županijska Javna ustanova Zeleni prsten. Koliko je priroda očuvana najbolje svjedoči činjenica da su upravo u Zagrebačkoj županiji brojne zaštićene životinjske vrste našle svoja staništa. Tako se već godinama na području županije gnijezdi najveća kolonija čigri u Hrvatskoj!
O zaštiti prirode brinu i brojne udruge za zaštitu okoliša kroz niz projekata koje im sufinancira Zagrebačka županija, a najčešće je riječ o akcijama čišćenja divljih odlagališta, uređenja protupožarnih puteva, raznih radionica o recikliranju, edukacija i sl.
Svjesna činjenice da se dobre navike usvajaju od najranije dobi, Zagrebačka županija već sedam godina provodi projekt sakupljanja starog papira u osnovnim školama. Do sada su učenici prikupili preko milijun kilograma papira odnosno od sječe spasili 4.352 stabla. One škole koje prikupe najviše papira po učeniku tradicionalno se nagrađuju suvremenom informatičkom opremom.
Nakon Zagrebačke, slijedi Osječko-baranjska županija koja je iz konsolidiranog proračuna u 2018. godini izdvojila 1,26 posto, a ujedno je i druga po izdvojenim sredstvima za zaštitu okoliša u odnosu na broj stanovnika – 48,70 kuna. Splitsko-dalmatinska županija je 2018. godine izdvojila 1,05 posto za zaštitu okoliša, treća je gleda li se relativan iznos, no prva u apsolutnom broju. Po stanovniku je pak izdvojila 36,50 kuna, što ju isto svrstava u vodećih pet županija, a treća je gleda li se porast sredstava u 2018. u odnosu na 2017. godinu – 3,8 milijuna kuna.
Šibensko-kninska županija je izdvojila 0,96 posto iz konsolidiranog proračuna 2018. godine za zaštitu okoliša, a prva je gleda li se visina izdvojenog novca u odnosu na broj stanovnika – 60,57 kuna.
Na području Šibensko-kninske županije nalaze se 2 nacionalna parka, 2 parka prirode, 7 značajnih krajobraza, 2 spomenika prirode i čak 101 lokalitet nacionalne ekološke mreže, zato nije neobično da puno ulažemo u zaštitu okoliša.
‘Projekt na kojeg smo posebno ponosni je projekt „Turistička valorizacija kanala sv. Ante“. Realizacijom ovog projekta, ukupne vrijednosti 1,4 milijuna eura, omogućili smo da jedan od najljepših dijelova Jadranske obale i najraskošniji pomorskih ulaza u grad, konačno postane dostupan građanima i turistima. U tijeku je i njegova druga faza, ukupne vrijednosti 26.554.752,95 kuna, u okviru koje će se napuštena zgrada u sklopu bivšeg vojnog kompleksa u uvali Minerska preuredit u Centralnu zgradu posjetiteljskog centra s info pultom, suvenirnicom i atraktivnim postavom koji će između ostalog sadržavati hologramske i 9D projekcije. Cilj ovog projekta je očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, povećanje privlačnosti i obrazovnog kapaciteta te unaprjeđenje turističkog i gospodarskog potencijala značajnog krajobraza ”Kanal – Luka” u Šibeniku i ekološke mreže Natura 2000 Ušće Krke kroz uređenje, opremanje i kreiranje sadržaja posjetiteljskog centra kako bi se doprinijelo održivom društvenom i gospodarskom razvoju na lokalnoj i regionalnoj razini.
Proveli smo i projekt HOLISTC, ukupne vrijednosti preko 3,3 milijuna kuna, u okviru kojeg je postavljen napredni sustav videonadzora zaštite od šumskih požara. Primjenom ovog sustava imamo ranu detekciju požara, što uvelike smanjuje troškove gašenja požara. Važnije od samih troškova je očuvanje prirodnih ljepota naše županije, tim više jer smo turistička županija u kojoj je turizam do pojave coronavirusa u svijetu bio u značajnom porastu. Županija i dalje provodi projekte u cilju zaštite okoliša, pa je tako u prošloj godine započela provedbu projekta PEPSEA. Ukupna vrijednost projekta iznosi 2,9 milijuna eura. Cilj projekta je razviti odgovarajući sustav koji će povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja mora s brodova, platformi i kopnenih izvora čime će se utjecati na očuvanje biološke raznolikosti i načina života stanovništva u programskom području. Za realizaciju projektnih aktivnosti Šibensko-kninske županije kao jednog od partnera na projektu je osigurano 513.520,35 eura od čega se 85% sufinancira sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Šibensko-kninska županija će u okviru projekta nabaviti opremu za iznenadna onečišćenja mora koja će biti na raspolaganju Operativnom centru Šibensko-kninske županije.
Osim toga, Šibensko-kninska županija je jedan od projektnih partnera na projektu Adriadapt, za čije je projektne aktivnosti osigurano 123.200,00 eura od čega se 85% sufinancira sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ovaj projekt će će omogućiti utvrđivanje konkretnih mjera za prilagodbu klimatskim promjenama na Jadranu.
Valja spomenuti da je Šibensko-kninska županija prva je i jedina do sada u Hrvatskoj donijela Plan integralnog upravljanja obalnim područjem tzv. Obalni plan. Izradom ovog Plana želja nam je bila ukazati na probleme koje imamo na lokalnoj razini i potaknuti izradu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama na državnoj razini. Strategija prilagodbe klimatskim promjenama je izrađena ali još nije usvojena, a nužan je preduvjet za povlačenje sredstava iz EU fondova.’ – kažu u Šibensko-kninskoj županiji, dodajući da na godišnjoj razini Županija izdvaja oko 3 milijuna kuna za zaštitu mora, praćenje stanja okoliša i vatrogasce.
S izdvojenih 0,89 posto iz konsolidiranog proračuna u 2018. godini slijedi Primorsko-goranska županija.
U 2018. godini je u okviru UO za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Primorsko-goranske županije utrošeno 229.416,07 kuna i to za razne ekološke edukativne programe– tiskanja plakata i objave edukativnih članaka u dnevnim novinama povodom obilježavanja datuma vezanih za zaštitu okoliša (Dana zaštite okoliša, Dana planeta Zemlje, Dana planina…) te sufinanciranje projekata održivog razvitka na otocima. U 2019. godini utrošeno je 244.606,00 kuna, a osim već navedenog izrađen je i Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama u Primorsko-goranskoj županiji za razdoblje 2019.-2022. te njegovu publikaciju. Publikacija je dostavljena jedinicama lokalne samouprave s područja Županije, knjižnicama, školama, fakultetima, itd.
Županija je osnovala Javnu ustanovu „Priroda“ s ciljem upravljanja i skrbi nad zaštićenim dijelovima prirode te dijelom europske ekološke mreže Natura 2000 na području Županije. Od ukupno 32 zaštićena područja u Županiji, Ustanova danas upravlja sa 27 zaštićenih područja nad kojima je zaštita proglašena u različitim kategorijama, od posebnog rezervata do spomenika parkovne arhitekture. Osim toga, od ukupno 111 područja ili lokaliteta koji čine sastavni dio ekološke mreže Natura 2000 na području Županije, Ustanova upravlja sa 103 područja ili lokaliteta. Obuhvat ekološke mreže u Županiji na kopnu obuhvaća gotovo 75% ukupne površine, a na moru 16% pa je s obzirom na obuhvat ekološke mreže i biološku raznolikost Primorsko-goranska županija jedna od najbogatijih europskih regija. Osnovne aktivnosti i programi Ustanove usmjereni su ka očuvanju biološke, geološke i krajobrazne raznolikosti odnosno zaštiti vrijednih dijelova prirode te održivom korištenju i valorizaciji prirodne baštine.
U okviru svoje redovne djelatnosti, kažu nam u Županiji, Ustanova provodi prirodoslovna istraživanja i prikupljanje recentnih podataka o određenim prirodnim vrijednostima kao i praćenje stanja Natura 2000 vrsta i staništa, organizira i priprema različite manifestacije i radionice te priprema tiskane brošure i promotivne materijale. Na temeljima raznolike i bogate prirodne baštine Ustanova niz aktivnosti usmjerava ka stvaranju preduvjeta za razvoj i nadogradnju specifičnih edukativnih, turističkih i sportsko-rekreativnih sadržaja u zaštićenim područjima i dijelovima ekološke mreže. Tako su dosada postavljene edukativne tabele i uređene brojne poučne staze (npr. Panova staza, Risja staza). Osim toga, redovito se provode obilasci vrijedne prirodne baštine s ciljem smanjivanja štetnih zahvata i radnji te ublažavanja mogućih negativnih posljedica i direktnih pritisaka na prirodne vrijednosti. Za sve redovne djelatnosti koje provodi ustanova godišnje se izdvaja oko 500.000 kuna.
Velik dio svojih aktivnosti Ustanova usmjerava na uspostavu i vođenje centara za posjetitelje. Tako je 2014. godine, uz potporu Primorsko-goranske županije, Ustanova preuzela projekt ponovne uspostave Centra za posjetitelje i oporavilišta za bjeloglave supove Beli kako bi se omogućio nastavak aktivne zaštite bjeloglavih supova, strogo zaštićene NATURA 2000 vrste koja u RH gnijezdi još jedino na Kvarnerskim otocima (zadnja populacija bjeloglavih supova u RH). Oporavilište za bjeloglave supove u Republici Hrvatskoj, a od njegova otvorenja uspješno je spašeno nešto više od 40tak bjeloglavih supova. Primorsko-goranska županija i Javna ustanova „Priroda“ sustavno financiraju i troškove hranilišta za bjeloglave supove na otoku Cresu, budući je nedostatak hrane u prirodi jedna od vodećih ugroza za opstanak ove karizmatične vrste. Do kraja 2018. godine u Centar je uloženo nešto manje od 5.500.000 kuna (od čega sufinanciranje Županije iznosi 3.200.000 kuna), a u Centru su formirana dva „zelena radna mjesta“, što je za mjesto Beli koji broji svega 40-tak stanovnika, izuzetni doprinos održivom razvoju lokalnog turizma i gospodarstva.
U tijeku je i izgradnja Centra za posjetitelje o velikim zvijerima u cilju bolje valorizacije prirodne baštine te sa ciljem uspostave sustavnog vrednovanja i korištenja zaštićenih vrsta u promidžbi i brendiranju Gorskog kotara.
Kako bi se nadogradio sustav upravljanja zaštićenim područjima i ekološkom mrežom Natura 2000, Ustanova se redovito uključuje u nacionalne i međunarodne projekte.
Za provedbu županijskog Plana intervencije kod iznenadnog onečišćenja mora koji je donijela Županijska skupština 2009. godine utvrđene su mjere koje se poduzimaju radi smanjenja šteta u okolišu izazvanih iznenadnim onečišćenjem mora u Primorsko-goranskoj županiji, subjekti koji su dužni provoditi mjere i njihova ovlaštenja, struktura ustroja te način provođenja mjera.
U funkciji zaštite mora Županije s nadležnim Ministarstvom mora sklopljen je ugovor o sufinanciranju rada dva broda čistača mora ECO II i ECO III za slijedećih 5 godina.
Jadranski edukativno-istraživački centar za reagiranja na iznenadna onečišćenja mora (ATRAC) osnovana je u okviru projekta HAZADR, sufinanciranog sredstvima IPA Programa Jadranske prekogranične suradnje, za obavljanje djelatnosti u vezi sa zaštitom Jadranskog mora od onečišćenja izazvanih iznenadnim izljevima ulja te ostalih opasnih i štetnih tvari. ATRAC je tijekom 2019. godine provodio poslove stručnog osposobljavanja i edukacije, poslove savjetovanja prilikom iznenadnog onečišćenja mora te poslove pripreme i prijava projekata na natječaje EU fondova. ATRAC ima otvoren „dežurni telefon” 24 sata dnevno preko kojeg savjetuje u slučaju opasnosti (neočekivanih situacija koje traže hitnu akciju) što podrazumijeva davanje tehničkih savjeta lokalnim, regionalnim i nacionalnim nadležnim tijelima u slučaju opasnosti od iznenadnog onečišćenja morskog okoliša. U Proračunu za 2020. godinu planirana su sredstva u iznosu od 250.000 kuna u sklopu projekta Poticanje rada županijskih lučkih uprava, kojima se planira nabaviti nova oprema za zaštitu okoliša koja bi zamijenila postojeću i dotrajalu koja se nalazi u lukama.
Iz izvornog proračuna Primorsko-goranske županije, redovito se već dugi niz godina izdvajaju značajna sredstva za kontinuirani nadzor kvalitete okoliša putem Javno zdravstvenog programa zaštite zdravlja od štetnih čimbenika okoliša koji provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Tako je vrijednost programa u posljednje dvije godine iznosila 4,5 milijuna lani, odnosno 4,3 milijuna kuna ove godine.
Po glavi stanovnika, nakon Šibensko-kninske županije slijedi spomenuta Osječko-baranjska županija, pa Dubrovačko-neretvanska županija – 46,55 kuna po stanovniku za zaštitu okoliša, te spomenute Zagrebačka i Splitsko-dalmatinska županija. Što se pak tiče povećanja sredstava na godišnjoj razini nakon spomenute Zagrebačke županije, slijedi Sisačko-moslavačka županija – rast sredstava za zaštitu okoliša za 4,1 milijun, pa spomenuta Splitsko-dalmatinska županija, a slijede Istarska županija sa 2,5 milijuna kuna više sredstava u 2018. u odnosu na godinu prije te Međimurska koja je povećala sredstva za 1,2 miljiuna kuna u konsolidiranom proračunu.
Istarska županija kontinuirano osigurava sredstva za projekte u domeni zaštite prirode i okoliša putem raznih programa EU u razdoblju od 2008. do 2021. godine. EU projekt LIKE Istarska županija nedavno je uspješno završila s provedbom EU projekta LIKE kojim je kao vodeći parnter, zajedno s ostalih 7 projektnih partnera osigurala 11.462.829,67 HRK iz INTERREG VA Programa prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska. Taj pozamašan iznos projektni je tim u proteklih 30 mjeseci maksimalno iskoristio provevši brojne aktivnosti usmjerene na stjecanje novih znanstvenih spoznaja o prirodnim fenomenima krškog područja sjeverne Istre, ali i promišljenim aktivnostima popularizacije važnosti zaštite tog prekograničnog prostora usmjerenim prema donositeljima odluka i nadležnim institucijama, ali i prema široj javnosti. Projekt je dosegao ambiciozno postavljene ciljeve izrade zajedničkih alata za upravljanje projektnim područjem i promocije usluga ekosustava, provedene su sve planirane demonstracijske akcije i aktivnosti planirane radi poboljšanja uvjeta staništa i vrsta, a osmišljeni su i brojni edukacijski paketi koji ostaju kao ostavština za nove projektne ideje. Partnerska struktura sastavljena je od nadležnih institucija, visokoškolskih ustanova i stručnih udruga ravnomjerno zastupljenih s obje strane granica. koje su zajedničkim radom pokazali upravo ono što Programi prekogranične suradnje i potiču, a to je izmjena znanja, iskustva i osiguranje dodane vrijednosti zajedničkim radom na zajedničkim izazovima. Ono što nakon projekta LIKE ostaje prvenstveno su rezultati poput izrađenih Smjernica za zajedničko upravljanje područjem Natura 2000 s obje strane granice, što je ujedno i zakonska obveza nadležnih institucija u Sloveniji i Hrvatskoj, te stručna podloga za proglašenje regionalnog plana Ćićarija na temelju koje će Istarska županija sagledati opravdanost formalne zaštite Ćićarije, kao najviše kategorije županijske zaštite koju još trenutno nemamo u Istri. Znanstveni dio projektnog tima izradio je nove ili unaprijedio postojeće programe monitoringa ugroženih vrsta vertikalnih stijena i krških travnjaka, a prepoznati nedostatak kvalitetnih i stručnih edukativnih programa usmjerenih na lokalne prirodne posebnosti nadomješten je gotovim didaktičkim materijalima za razne ciljne i dobne skupine koji će se sigurno nastaviti koristiti i nakon projekta LIKE. Razmatrajući pritiske na pojedine prirodne vrijednosti projekt je osigurao potrebne infrastrukturne zahvate poput parkirališta namijenjenog sportskim penjačima i drugim rekreativcima u mjestu Osp u Sloveniji, te novi penjački sektor LIKE u Buzetskom kanjonu s hrvatske strane. Na kraju, možda i najveća vrijednost projekta je osjetna uključenost sportaša, znanstvenika, lokalnog stanovništva, predstavnika svih medija, lokalnih vlasti i drugih dionika. Projektni tim uložio je znatne napore na vidljivost projektnih rezultata i promicanje važnosti zaštite prirodnih sustava krškog ruba putem formalne zaštite poput regionalnog parka. Pod sloganom „Ćićarija zove!“ projekt LIKE otvoreno poziva sve da uživaju i žive krški rub, kao područje prirodne baštine obiju država.
EU projekt KLIM Istarska županija partner je u EU projektu KLIM Kontija – Limski zaljev Održivo upravljanje zaštićenim područjima, koji se provodi u sklopu Operativnog programa Konkurentnost i kohezija s razdobljem implementacije od kolovoza 2018. do prosinca 2021. godine uz osiguran iznos od čak 13.647.164,56 HRK. Vodeći partner projekta je Općina Vrsar, a projekt se provodi sa svrhom održivog korištenja odredišta šume Kontija i cijelog Limskog zaljeva kroz izgradnju znanstveno edukacijskog i prezentacijskog centra zaštićene šume Kontija, ali i osiguranjem brojnih dodatnih popratnih sadržaja u skladu s uvjetima zaštite prirode, te razvojem šire vizije razvoja područja Limske drage, koje u svom prostornom obuhvatu uključuje projektno područje, ali se proteže i na područja za sada neuključenih gradova i općina (Gradova Pazina, Rovinja, te Općina Kanfanar, Sv.Lovreč, Sveti Petar u Šumi, Tinjana i Žminja). Projekt KLIM je svojevrsni početak sustavnog pristupa valorizaciji šireg područja Limskog zaljeva i Limske drage koji obiluju iznimnom prirodnom, ali i kulturnom baštinom. Istovremeno, zbog iznimnih prirodnih vrijednosti Limskog zaljeva i šume Kontija, prepoznatih kroz nekoliko različitih kategorija zaštite prirode projektnog područja, Javna ustanova Natura Histrica projektom KLIM planira izradu planova upravljanja tim područjima u svrhu njihove zaštite i održivog razvoja. Šuma Kontija tako postaje jedan od ključnih prirodnih resursa za daljnji razvoj turizma Općine Vrsar.
Prikupili smo i podatke za općine, a one pokazuju da je u 2018. godini za zaštitu okoliša najviše iz proračuna u relativnom iznosu izdvojila Općina Blato – 56,27 posto, zatim Gradec – 27,17 posto, Zlatar Bistrica 27,02 posto, Vir – 26,20 posto i Općina Bale – 26,10 posto. Po glavi stanovnika također je vodeća Općina Blato – 4.539,32 kune, pa Bale 4.097,26 kuna, Vir 4.041,86 kuna, Medulin 2.608,52 kune i Općina Vrbnik 2.052,59 kuna. Gleda li se pak trend izdvojenih sredstava u odosu na godinu prije, onda je najveći rast izdvojenih sredstava za zaštitu okoliša kroz konsolidirani proračun imala opet Općina Blato, za čak 13,9 milijuna kuna više sredstava u 2018. u odnosu na 2017, pa Općina Stari Jankovci 3,6 milijuna, Bale 3,4 milijuna te Brdovec i Velika Ludina porast od 3 milijuna kuna. (Lidija Kiseljak)
