Ono što je građanima obećano u ovom mandatu to je i ostvareno, kaže županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin koja najavljuje kandidaturu i u predstojećim izborima za županicu i nastavak novih, od građana traženih projekata u cilju poboljšanja kvalitete života.
Povučenih bespovratnih 135 milijuna eura, ulaganje u škole i vrtiće, moderan Centar kompetentnosti, opremanje ambulanti Domova zdravlja uz demografsku mjeru priuštivog stanovanja kojom su u ruralne krajeve vraćene ili odlučilo ostati 80-tak obitelji.. neki su od projekata i mjera koji su Karlovačku županiju učinili kvalitetnijim mjestom za život. Županica je u svom mandatu posjećivala sve krajeve i u razgovoru s građanima ustvrdila što se još mora napraviti, a to je – poboljšati javni prijevoz. Predstoji još puno novih projekata uz pomoć europskog novca, a jedna od predstojećih investicija je gradnja sedam školskih sportskih dvorana.
U odnosu na sve planove od početka mandata, koji je zaključak ostvarenog i zadovoljstva učinjenim?
– Jesam, zadovoljna sam. Na mnogim područjima smo i premašili očekivanja, a meni je najvažnije da smo ostvarili sve što smo građanima obećali.
Znači li to da ćete se kandidirati i za sljedeći mandat?
– Da, idem pred građane s nizom projekata koje smo završili, s onima koje upravo radimo, ali i s puno kvalitetnih ideja, planova i projekata za iduće razdoblje.
Velika pomoć u realizaciji projekata jesu EU sredstva. Imate li računicu koliko je točno ugovoreno/povučeno u posljednje četiri godine?
– Planirali smo i pripremali se na vrijeme, što nam je omogućilo da iskoristimo sve prilike koje su nam se pružile. Županija sa svojim ustanovama i tvrtkama je u suradnji s Razvojnom agencijom i REGEA-om ugovorila projekte vrijedne 200 milijuna eura, od čega su bespovratna sredstva 135 milijuna eura. No, na područje županije došlo je mnogo više novca, jer su bespovratna sredstva ostvarili i gradovi, općine, institucije i ustanove.
Koje biste projekte izdvojili?
– Otvorili smo Regionalni centar kompetentnosti u bivšoj Oružani koja je godinama propadala. Sada u središtu grada, na 3 etaže i više od 3 tisuće četvornih metara, imamo najmodernije prostore za nastavu dviju škola, Tehničke škole i Trgovačko ugostiteljske. Tu su praktikumi i specijalizirani kabineti za nastavu: turizma i ugostiteljstva, strojarstva te elektrotehnike i računarstva. Ovo je najveći projekt u obrazovanju Karlovačke županije, vrijedan oko 15 milijuna eura. U ovom prostoru će srednjoškolci stjecati nova znanja i vještine, bit će to mjesto izvrsnosti i izvor reforme strukovnog obrazovanja, neraskidivo povezano s gospodarstvom i tržištem rada.
Jako sam ponosna i na Nikola Tesla Experience Centar, jer je zaživio u svojoj sredini, jer su ga prepoznali građani Karlovca i Karlovačke županije, ali i puno šire. Od otvaranja je ovaj centar posjetilo više od 40 tisuća posjetitelja. Usto, u Tesli su održana izvrsna predavanja, radionice, izložbe, susreti, a naglasak je na radu s djecom i mladima, na stvaranju novih prilika za učenje i postignuća.
Koliko svi projekti, koje ste pokrenuli, utječu na zadovoljstvo i unapređenje kvalitete života?
– Mi smo u gotovo svim našim općinama otvorili vrtiće. Ambulante domova zdravlja odlično su opremljene, a otvorili smo i 3 ljekarne na ruralnim područjima, u Generalskom Stolu, Plaškom i Cetingradu. Škole su energetski obnovljene, mnoge imaju nova, uređena igrališta, i ono što je najvažnije – ušli smo u veliki investicijski ciklus izgradnje 7 sportskih dvorana.
Pripremamo i projekt novog sustava javnog prijevoza na cijelom području županije, kako bi on bio kvalitetan, učinkovit i održiv. Smatram da sve to itekako utječe na kvalitetu života.
O zadovoljstvu nismo radili istraživanje, pa mogu reći ono što gotovo svakodnevno čujem i vidim. Naime, često sam na terenu, među građanima, i oni kažu da im, primjerice u Cetingradu, jako puno znači vrtić i igralište, ljekarna i ambulanta, vesele se izgradnji nove dvorane i žele kvalitetniji javni prijevoz, na kojemu radimo.
Uvjerena sam da život u ruralnim sredinama može biti jednako ugodan ili još ugodniji nego u gradu, samo ako ljudi imaju sve sadržaje koji su im potrebni. A smatram da smo tu jako puno napravili.
Da se puno ulaže u proračunske stavke unapređenje stanovanja te djecu i obitelj, pokazuju i naše proračunske analize, jer tu ste pri vrhu. Krenulo se je od ideje otvaranja vrtićkih prostora do mjere poticanja stanogradnje u ruralnim krajevima… Kakvi su rezultati?
– Mi u Karlovačkoj županiji smatramo da vrtić nije čuvalište, odnosno način zbrinjavanja djeteta dok roditelji rade, već se snažno zauzimamo za stav da je vrtić pravo svakog djeteta, pravo da ono od najranije dobi razvije svoje pune potencijale.
Stoga smo, u koordinaciji s nadležnim ministarstvom i općinama, pokrenuli jedinstveni program otvaranja vrtića, odnosno jedinica predškolskog odgoja, u našim osnovnim i područnim školama, u kojima, zbog manjeg broja učenika, postoji višak prostora. Tako smo otvorili vrtiće u općinama Bosiljevo, Cetingrad, Lasinja, Plaški, Saborsko, Krnjak i Tounj.
Također, pokrenuli smo i Stambeni program za mlade, na kojega smo jako ponosni. Pokrenuli smo ga prije 4 godine, a lani smo imali znatno povećani interes.
Do sada je bespovratna sredstva ostvarilo 80-ak obitelji, koja iznose do 12 tisuća eura za kupnju i rekonstrukciju, a do 15 tisuća eura za izgradnju kuće. Krenuli smo prve godine sa 130 tisuća eura, 2024. godinu završili na raspodijeljenih 240 tisuća eura.
Za ovu godinu odlučili smo povećati maksimalni iznos sredstava koji mlade obitelji mogu dobiti podići na 15, odnosno 18 tisuća eura, što će, vjerujem, biti dodatni poticaj mladim obiteljima da nam se jave.
Smatram da su vrtići i stambeni program za mlade naše najbolje demografske mjere.
Otvorila su se i sredstva kroz Mehanizam i dodatna mogućnost ulaganja u škole… Gdje i što se gradi?
– U Ozlju već gradimo sportsku dvoranu i dograđujemo školu, kako bi ona mogla raditi u jednoj smjeni. Usto, počinjemo graditi i dvorane u Dugoj Resi, Lasinji, Bariloviću, Cetingradu, Generalskom Stolu i Oštarijama. Tih 7 dvorana ukupno su vrijedne gotovo 30 milijuna eura, a Karlovačka županija je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za njih osigurala oko 16 milijuna eura bespovratnih sredstava. Počinjemo i projekt dogradnje Prve osnove škole Ogulin, vrijedan oko 2 i pol milijuna eura, za koji smo iz istog izvora osigurali 100 postotno financiranje.
Ponosna sam na cijeli tim u županiji i našoj Razvojnoj agenciji koji je ove projekte pripremao. Po završetku ovog investicijskog ciklusa, sve će škole kojima smo osnivač raditi u jednoj smjeni, a dvorane jedva čekaju ne samo učenici i nastavnici, nego i mnogobrojni klubovi, sportaši, rekreativci, pa i udruge i KUD-ovi.
Posebno me veseli izgradnja velike trodijelne dvorane u Dugoj Resi, jer taj grad dugi niz godina čeka i treba dvoranu. Svojedobno sam obećala da ćemo je do kraja ovog mandata i početi graditi, a to obećanje sam i ispunila.
Moram istaknuti i projekt dogradnje Medicinske škole vrijedan 8,2 milijuna eura u kojem Karlovačka županija sudjeluje sa 6,2 milijuna, a iz Fonda solidarnosti EU osigurano je 2 milijuna eura, sve za obnovu nakon potresa. Radovi bi trebali završiti do početka nove školske godine, a učenici i nastavnici dobit će jednu od najmodernijih škola, sa specijaliziranim učionicama, kabinetima i laboratorijima, opremljenu najsuvremenijom opremom i uređajima.
No i briga o najstarijima je u fokusu, i u vašoj Županiji se gradi Centar za starije..?
– Da, partner smo gradu Dugoj Resi u projektu izgradnje Centra za starije osobe koji se gradi. U njemu će mjesto moći dobiti 151 korisnik, a posao 67 djelatnika. Projekt je vrijedan 12 milijuna eura. Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti osigurano je 6,1 milijuna eura, a preostali iznos zajednički će osigurati Grad Duga Resa i Karlovačka županija.
U dugoročnom planu nam je i otvaranje podružnice Doma za starije Sv. Antun u Slunju, gdje će biti još 104 mjesta za smještaj.
Dakle, planiramo osigurati novih 255 mjesta za naše starije osobe, što je itekako potrebno.
Kako županija pomaže poduzetnicima koji žele pokrenuti ili širiti poslovanje?
Kao prvo, pri izdavanju dozvola za gradnju investicije u gospodarstvu – radna mjesta, imaju prioritet. Također, imamo programe kojima, putem javnih poziva, poduzetnicima osiguravamo potpore.
Tako poduzetnici mogu dobiti bespovratna sredstva za nabavu strojeva i alata, certificiranje i uvođenje sustava kvalitete, te za nastup na sajmovima, za što smo ove godine osigurali 150 tisuća eura.
Usto, imamo i program u sklopu kojega dajemo potpore za izradu dokumentacije, radove i opremu na izgradnji fotonaponskih elektrana u gospodarskim objektima. Za taj smo program kroz tri godine elektrana osigurali 300 tisuća eura.
Naglasak je i na programima naših srednjih škola koje maksimalno moramo prilagođavati trenutnim i dugoročnim potrebama tržišta rada i gospodarstvu.
Uglavnom, smatram da javni sektor mora biti puna podrška gospodarstvu, nastojeći se prilagođavati potrebama i suvremenim trendovima. Naši poduzetnici znaju da smo kvalitetan, brz i učinkovit javni servis koji im stoji na raspolaganju za osmišljavanje novih ideja i pokretanje novih projekata.
Istaknuta ste kontinentalna turistička destinacija, koji su planovi oko prije svega Mrežnice?
– Već niz godina vodeća smo kontinentalna županija po turističkim pokazateljima, prepoznati kao destinacija aktivnog turizma.
Vesele nas izvrsni turistički rezultati, imamo odličnu suradnji s djelatnicima u turizmu, ali turizam kakav mi želimo ne smije nam u budućnosti donijeti više štete nego koristi.
Moramo znati sačuvati sve ono zbog čega nam turisti dolaze. Dakle, svu tu prekrasnu prirodu, ali i našu kulturnu i povijesnu baštinu, moramo sačuvati i za one koji dolaze poslije nas.
Mi smo prošle godine, u suradnji s nadležnim ministarstvom, nevladinim sektorom i lokalnom zajednicom, uspješno proveli postupak zaštite rijeka Mrežnice i Tounjčice. Na dva zaštićena područja sada imamo nova pravila za građenje u blizini rijeke, ali i nova pravila za bavljenje turizmom, posebno onim aktivnim, primjerice raftingom.
Mi želimo turizam, želimo da se naše rijeke i gospodarski koriste, ali naš prioritet mora biti očuvanje prirodne i kulturne baštine. (L.K.)
