Stopa odvojeno sakupljenog otpada na kraju 2024. godine iznosila je 49 posto, jedan postotni bod više nego godinu prije, a kao i dosad najnaprednija je Međimurska županija koja je u prošloj godini premašila 57 posto odvojeno prikupljenog otpada. Slijede Koprivničko-križevačka, Grad Zagreb, Varaždinska, Osječko-baranjska i Brodsko-posavska županija. Porast u odvajanju na godišnjoj razini imalo je 20 županija, a najveći napredak zabilježen je u Bjelovarsko – bilogorskoj županiji, Požeško-slavonskoj, Sisačko-moslavačkoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Zadarskoj županiji. Stopa oporabe komunalnog otpada iznosila 38 %, a stopa recikliranja 37 %, čime nije ispunjen zadani cilj od 50 posto.
Od 2016. godine u svim općinama i gradovima provodi se organizirano sakupljanje i odvoz komunalnog otpada. U 2024. godini nastalo je 1.878.802 t komunalnog otpada, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje od 2,5 %. Ako se promatra godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku, iznosila je 486 kg, stoji u Izvješću o komunalnom otpadu za 2024. godinu Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Najveću količinu otpada po stanovniku imale su Primorsko-goranska županija (775 kg), Zadarska (750 kg), Istarska (733 kg), Šibensko-kninska (693 kg) i Dubrovačko-neretvanska županija (663 kg), a najmanju Krapinsko-zagorska (283 kg), Bjelovarsko-bilogorska (285 kg), Brodsko-posavska (291 kg), Požeško-slavonska (310 kg) i Varaždinska županija (318 kg).
Količina nastalog komunalnog otpada po stanovniku u 2024. godini
Broj JLS koje su provodile odvojeno sakupljanje porastao je s 457 JLS u 2017. godini na 535 JLS u 2024. godini, odnosno, odvojeno sakupljanje nije uspostavljeno još u 21 JLS (4 %). Stopa odvojenog sakupljanja je porasla za 1 postotni bod u odnosu na prethodnu godinu. Stopa odvojeno sakupljenog komunalnog otpada (sve vrste komunalnog otpada osim miješanog komunalnog otpada) u 2024. godini iznosila je 49 % odnosno odvojeno je sakupljeno 920.374 t komunalnog otpada. Udio miješanog komunalnog otpada u sakupljenom otpadu činio je stoga 51 % odnosno 958.427 t.
Najveći doprinos porastu odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u odnosu na prethodnu godinu pripisuje se odvojeno sakupljenom biootpadu (za 19.935 t), otpadnoj plastici (za 11.198 t) i glomaznom otpadu (9.679 t).
Udio odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u 2024. godini iznosio je 33 %, što je porast od četiri postotna boda u odnosu na 2023. godinu.
U posljednje tri godine je dinamika porasta stope odvojenog sakupljanja nešto sporija. Značajniji rast, kako se navodi, usporavaju nečistoće prisutne u odvojeno sakupljenom otpadu, koji se u slučaju većeg udjela nečistoća kategorizira kao miješani komunalni otpad.
Županije s najvećom stopom odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u 2024. godini su: Međimurska županija (57,2 %), Koprivničko – križevačka županija (48,5 %), Grad Zagreb (44,7 %), Varaždinska županija (42,3 %), Osječko – baranjska županija (41,4 %) i Brodsko-posavska županija (37,8%).
Komunalni otpad sakupljen u okviru javne usluge u 2024. godini
Županije s najmanjom stopom odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u 2024. godini su: Dubrovačko – neretvanska županija (11 %), Zadarska županija (16,7 %) i Ličko – senjska županija (17 %).
Usporedba stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge između 2023. i 2024. godine pokazala je porast u 20 županija. Županije s najvećim porastom stope odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u 2024. godini su: Bjelovarsko – bilogorska županija (s 20,7
% u 2023. godini na 27,6 % u 2024. godini), Požeško – slavonska županija (s 21,6 % u 2023. godini na 28,2 % u 2024. godini), Sisačko – moslavačka županija (s 26,5 % u 2023. godini na 32,6 % u 2024. godini), Dubrovačko-neretvanska (s 5,5% na 11%) te Zadarska (s 11,6% na 17%).
Kod prve tri županije evidentira se najveće povećanje količina odvojeno sakupljenog biootpada, papira i plastike. Značajnije povećanje odvojeno sakupljenog stakla evidentira se kod Brodsko – posavske županije, a glomaznog otpada kod Požeško – slavonske županije i Brodsko – posavske županije.
Stopa odvojenog sakupljanja u okviru javne usluge u razdoblju od 2021. do 2024. godine i razlika između 2024. i 2023. godine
Unatoč zabilježenim povećanjima u odvojenom sakupljanju otpada na županijskim razinama, nacionalni rezultati i dalje nisu na zadovoljavajućoj razini, obzirom da županije u kojima nastaju najveće količine komunalnog otpada napreduju sporije, navodi se u Izvješću.
Podaci o komunalnom otpadu za 2024. godinu su prijavljeni za svih 556 jedinica lokalne samouprave, a sukladno prijavljenim podacima javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada obavljalo je 194 tvrtki.
Ukupno je u 2024. godini nastalo 527.000 t biootpada iz komunalnog otpada (kao dio miješanog komunalnog otpada i odvojeno sakupljeno). Odvojeno sakupljanje biootpada provodilo se u svim županijama, ali na području 277 JLS odnosno 50 % svih JLS. Riječ je o povećanju za 34 JLS u odnosu na prethodnu godinu (243 JLS). Količina odvojeno prikupljenog biootpada je porasla za 15 % i iznosila je 171.807 t. Time stopa odvojenog sakupljanja biootpada iznosi 33 % što je porast za 3 postotna boda (22.142 t) u odnosu na 2023. godinu. Ako se promatraju odvojeno prikupljene količine u okviru javne usluge, najveći doprinos povećanju odvojenog sakupljanja biootpada u 2024. godini u odnosu na prethodnu godinu zabilježen je za Grad Zagreb (povećanje od 12.541 t), zatim slijede Međimurska županija (povećanje od 1.302 t), Sisačko – moslavačka županija (povećanje od 1.146 t) te Osječko – baranjska županija (povećanje od 1.145 t).
Rezultat daljnjeg ulaganja u otvaranja i opremanja novih reciklažnih dvorišta u 2024. godini vidljiv je u porastu količina prikupljenog otpada putem reciklažnih dvorišta za 20 % u odnosu na prethodnu godinu. Reciklažna dvorišta kojih je bilo u 2024. godini aktivno 286, preuzela su ukupno 93.809 t komunalnog otpada. Kao i prethodne godine, najviše je sakupljeno glomaznog otpada (42 %) i otpadnog drva (17 %). U 2024. godini oporabljeno je 721.553 t komunalnog otpada, dok je količina recikliranog otpada iznosila 689.593 t (uključuje i kompostiranje i anaerobnu digestiju).
Time je stopa oporabe komunalnog otpada iznosila 38 %, a stopa recikliranja 37 %. Udio količina komunalnog otpada koji se upućivao na oporabu u razdoblju od 2010. do 2019. godine povećao s 4 % na 30 %, a od 2020. do 2024. godine, taj porast se kreće s 30 % na 38 %.
U odnosu na prethodnu godinu stopa oporabe je nepromijenjena, dok je stopa recikliranja porasla za 1 postotni bod, ali čime još uvijek nije dostignut cilj od 50%. Naime, do 2020. godine bilo je potrebno oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu najmanje 50 % ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i otpada iz drugih izvora čiji tokovi otpada su slični toku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir,
metal, plastiku i staklo. Za 2025. godinu taj cilj iznosi 55 %, za 2030. godinu 60 %, a za 2035. 65 %.
Ukupno je biološkom obradom obrađeno 131.457 t komunalnog otpada. Komunalni otpad se kompostirao na lokaciji 16 kompostana, a kompostirano je ukupno 80.411 t. Količina kompostiranog otpada u 2024. godini pokazuje smanjenje od 14 % u odnosu na prethodnu godinu. Ova promjena, kako se tumači, može se pripisati unapređenju kvalitete podataka u 2024. godini, kada su u aplikaciju ROO za prijavu podataka implementirana nova usklađenja s EU propisima, posebno u pogledu izračuna recikliranog otpada.
U 2024. godini količina komunalnog otpada nastalog u turizmu iznosila je 187.082 t. Najveće količine zabilježene su naravno u jadranskim županijama, u Istarskoj županiji, Primorsko-goranskoj županiji, Splitsko –dalmatinskoj županiji, Zadarskoj i Ličko-senjskoj županiji, dok su najmanje količine zabilježene u Virovitičko–podravskoj županiji, Koprivničko–križevačkoj županiji, Požeško–slavonskoj županiji, Brodsko–posavskoj županiji, Bjelovarsko–bilogorskoj županiji i Sisačko–moslavačkoj županiji.
Količine otpada nastalog u turizmu u 2024. godini
U 2024. godini nastavlja se kontinuirano provođenje izobrazno – informativnih aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti građana o njihovoj ulozi u stvaranju i sprječavanju nastanka otpada te izdvajanju otpada na mjestu nastanka. I dalje se ulaže u infrastrukturu za odvojeno
prikupljanje komunalnog otpada poput spremnika za odvojeno prikupljanje s kućnog praga, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavu vozila, izgradnju sortirnica i dr. (Lidija Kiseljak)
