Na kraju 2024. godine, u odnosu na 2021., najveći porast broja obrta bio je u Koprivničko-križevačkoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Osječko-baranjskoj i Zagrebačkoj županiji. U apsolutnom iznosu, najveći rast broja obrta imala je u istom razdoblju Splitsko-dalmatinska, Istarska, Primorsko-goranska, Zagrebačka i Osječko-baranjska županija, a istih pet uz malo izmijenjeni poredak imalo je i najveći rast broja obrta na godišnjoj razini. U postocima, najveći rast broja obrta u odnosu na 2023. zabilježen je u Brodsko-posavskoj, Varaždinskoj, Međimurskoj, Osječko-baranjskoj i Zagrebačkoj županiji. Pokazuju to naši obrađeni podaci na temelju službenih podataka Ministarstva gospodarstva.
Na kraju 2024. godine bilo je 122.877 obrta u zemlji, što je za preko 11.035 tisuća obrta više nego na kraju 2023. godine, odnosno za gotovo 10 posto, dok je u odnosu na 2021. godinu taj broj povećan za 26.498, odnosno za 27,5 posto.
Prema svježijim podacima od veljače trend rasta broja obrta raste te ih je za oko 600 više nego li na kraju prošle godine, odnosno ukupno 123.485, a koji zapošljavaju 228.000 osoba uz standardne sezonske fluktuacije.
U posljednjem razdoblju primjetan je kontinuirani stabilan rast upisa djece u strukovna zanimanja. Nedavno su u Hrvatskoj obrtničkoj komori iznijeli podatak da je ove godine upisano 4.556 učenika, a u posljednjih pet gotovo 22.000. To je, rekli su u HOK-u, rezultat velikih napora i brojnih aktivnosti komore te suradnji sa strukovnim školama i obrtnicima. No, pritom ističu kako su sva obrtnička zanimanja deficitarna, a problem radne snage opterećuje svakoga tko se ne oslanja isključivo na vlastite snage.
“Prioritet svih nas mora biti formiranje sustava koji će moći osposobiti radnu snagu za rastuće potrebe i zadržati stručne ljude u granicama Hrvatske”, istaknuli su iz HOK-a navodeći kako su stoga podržali uvođenje novih kurikuluma u sustav strukovnog obrazovanja i njegovu modernizaciju, uz naglasak na praksi koja je preduvjet kvalitetnog strukovnog obrazovanja..
Broj obrta u Hrvatskoj je u konstantnom porastu zadnjih godina, a za te trendove postoji više razloga. Prije svega mjerama Vlade spašeno je obrtništvo u COVID-u, zamrznute su cijene energenata, što je obrtništvo uvelike pomoglo, a mjerama Zavoda za zapošljavanje mladi ljudi uzimaju sudbinu svoje u svoje ruke i pokreću svoje privatne biznise, obrte. Tako bilježimo snažan rast obrtništva i rast broja zaposlenih – rekao je nedavno Dalibor Kartohvil, predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Usporedi li se broj obrta prema županijama u posljednje tri godine, naša analiza na temelju podataka Ministarstva gospodarstva, pokazuje da je u 2024. godini, u odnosu na 2021. godinu najveći porast obrta bio u Koprivničko-križevačkoj županiji, za 33,12 posto, u Dubrovačko-neretvanskoj za 32,74, Zadarskoj 32,21, Osječko-baranjskoj za 31,29 i Zagrebačkoj za 31,17 posto. U apsolutnom iznosu, najveći rast obrta imale su u istom razdoblju Splitsko-dalmatinska županija (+3.657), Istarska (+2.046), Primorsko-goranska (+1.934), Zagrebačka (+1.894) i Osječko-baranjska (+1.630).
U odnosu na 2023. godinu, lani je najveći rast broja obrta zabilježen u Brodsko-posavskoj županiji, za 12,3 posto, u Varaždinskoj za 11,91%, Međimurskoj za 11,86%, Osječko-baranjskoj za 11,48% i Zagrebačkoj za 11,42 %. U apsolutnim brojevima, pet vodećih po rastu broja obrta u godinu dana su: Splitsko-dalmatinska županija, za 1.517, u Zagrebačkoj županiji porast je bio za 817, u Istarskoj za 800, Primorsko-goranskoj za 716 i Osječko-baranjskoj za 704.
Najveći broj obrta u odnosu na broj stanovnika je na kraju 2024. godini bio u Istarskoj županiji (54), u Dubrovačko-neretvanskoj (47), Šibensko-kninskoj (43), Primorsko-goranskoj (42) i Zadarskoj (41).
Po ukupnom broju obrta predvodi Splitsko-dalmatinska županija, gdje ih je na kraju 2024. godine bilo 15.884, u Primorsko-goranskoj 11.251, Istarskoj 10.446, Zagrebačkoj 7.970 i Osječko-baranjskoj 6.839 obrta.
Koprivničko-križevačka županija imala je najveći rast broja obrta u tri godine u relativnom pokazatelju, za 33,12 posto.
“Obrtnička komora ima važnu ulogu u razvoju poduzetništva na našem području, što se jasno vidi u značajnom rastu broja obrta na našem području posljednjih nekoliko godina, a mjere i potpore Županije dodatno doprinose tom porastu. Lani je osigurano gotovo dva milijuna eura za 24 javna poziva iz područja gospodarstva kroz različite potpore i donacije čime je obrtnicima i poduzetnicima olakšano poslovanje. Nastavit ćemo podupirati obrtnike i poduzetnike, a tome će znatno doprinijeti i realizacija projekata iz Razvojnog sporazuma Sjever te kapitalnih infrastrukturnih investicija od nacionalnog značaja koje na našem prostoru premašuju iznos od 700 milijuna eura.“, rekao je nedavno župan Darko Koren.
Na u studenom održanom 26. Obrtničkom i gospodarskom sajmu Koprivničko-križevačke županije, uz poduzetnike i obrtnike koji su predstavili svoje proizvode i usluge, održane su i prezentacije strukovnih zanimanja i školskih programa koje nude škole u Koprivnici, Križevcima i Đurđevcu.
Ukupno je sudjelovalo 580 učenika, a takav odaziv osnovnih škola i učenika potvrđuje veliki interes za strukovno obrazovanje, kao i važnost sajmova u informiranju mladih o mogućnostima daljnjeg obrazovanja i profesionalnog razvoja.
Kako je pokazala naša nedavna proračunska analiza za 2023. godinu vezana za potpore poduzetnicima i obrtnicima, Koprivničko-križevačka županija je vodeća i po izdvojenim sredstvima za potpore i njihovom rastu.
Županija subvencionira s 2 posto kamatu za kredite plasirane po HBOR-ovim „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Investicije privatnog sektora“, Kreditom do konkurentnosti – Mjera 1. te projektu „Obrtna sredstva za mikro i male poduzetnike“. Velika potpora je i program za samozapošljavanje „START UP“, za osnivanje novog obrta/tvrtke za proizvodne djelatnosti odnosno djelatnosti iz područja prerađivačke industrije, kao i za deficitarna zanimanja. Za sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama (tuzemnim i inozemnim), subvencionira se 50% nastalih materijalnih troškova.
„Program START UP provodimo već sedmu godinu i njime potičemo samozapošljavanje, a tijekom godina uz pomoć programa START UP osigurali smo preko 400 tisuća eura uz pomoć kojih je otvoreno novih stotinjak obrta. Vjerujemo da ova sredstva olakšavaju početak rada i pomažu novim poduzetnicima da se lakše snađu na tržištu. Kontinuirana suradnja koju imamo s Zavodom rezultira činjenicom da je tržište rada u našoj županiji aktivno te imamo najmanji broj nezaposlenih osoba i vjerujemo da programima koje provodimo pozitivno utječemo na željene promjene“, poručio je nedavno župan Koren.
Splitsko-dalmatinska imala je najveći rast broja obrta u apsolutnom iznosu od 2021. godine, za 3.657, a i u odnosu na 2023. godinu, za 1.517 obrta. S 15.884 vodeća je u zemlji po broju obrta.
I ta je Županija prema našoj proračunskoj analizi među vodećima po visini potpora poduzetnicima i obrtnicima, a u cilju, kako navodi župan Blaženko Boban, za smanjenje početnih financijskih izdataka prilikom pokretanja poslovanja, proširenje postojećeg poslovanja, stvaranje novih radnih mjesta, jačanje dinamike poduzetništva žena, poticanje ulaska u svijet malog gospodarstva i poduzetništva, povećanje broja mikro, malih i srednjih poduzeća, razvoj i rast gospodarskih aktivnosti, usmjeravanje regionalnog gospodarstva prema prioritetnim područjima te jačanje regionalne gospodarske konkurentnosti. Odnosno, potpore se dodjeljuju za poduzetnike početnike, žene poduzetnice i za očuvanje tradicijskih djelatnosti.
U Istarskoj županiji povećan je u odnosu na 2021. godinu broj obrta za 2.046, a u odnosu na 2023. godinu za 800. Ukupno je na kraju prošle godine u Županiji bilo 10.446 obrta, što ju je također svrstalo u top pet županija, a na vodeću poziciju po broju obrta u odnosu na broj stanovnika, 54.
Prema podacima iz Županije, uz rast obrta, porastao je i broj obrtnika, za preko 10,7 tisuća.
Istarska županija se, zajedno s istarskim gradovima, pokazala kao vizionarom i pretečom kada je prije 26 godina osnovala Istarsku razvojnu agenciju, prvu te vrste u Hrvatskoj. IDA je itekako bila snažan faktor u razvoju istarskog poduzetništva. Nedavno je pokrenut 18. po redu program „Poduzetnik Istarska županija 2025.“, s kreditnim potencijalom od 35 milijuna eura.
Kroz potpore za poticanje razvoja poduzetništva, potpore se daju novim poslovnim subjektima koji su tek započeli svoje poslovanje odnosno za one poslovne subjekte koji posluju najviše do dvije godine, zatim za jačanje prerađivačke industrije, za razvoj i komercijalizaciju inovativnih proizvoda i usluga te za digitalnu transformaciju malog gospodarstva uz potpore za IKT sektor.
U Brodsko-posavskoj županiji je u godinu dana zabilježen najveći rast broja obrta u relativnom pokazatelju, za 12,38 posto.
Županija daje potpore za pokretanje, razvoj i unaprjeđenje poslovanja poduzetnika/obrtnika, a potpore se odnose na nastupe na sajmovima i manifestacijama u zemlji i inozemstvu ili organizaciju sajmova i manifestacija u Županiji, za što je lani izdvojeno 20,3 tisuće eura. Za poticanje poduzetništva kroz kreditiranje subvencionira se kamata. Županija je već dulji niz godina uključena i u Program usavršavanja managera (PUMA) koji se provodi u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), a kroz program se vrši stručno usavršavanje poduzetnika, vlasnika tvrtki/obrta te nadarenih studenata završnih godina studija.
Županija financira i programe i projekte Obrtničke komore.
U Primorsko-goranskoj županiji povećan je broj obrta u od 2021. godine za 1.934, a u godinu dana za 716. Druga je po broju obrta u zemlji s njih ukupno 11.251, a što je u odnosu na broj stanovnika, 42 obrta na 1.000 stanovnika Županije.
U razdoblju od 2020. do 2024. godine putem Programa dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima, osigurano je 4,2 milijuna eura za jačanje poslovanja. Program od lani obuhvaća osam ključnih mjera koje odgovaraju na izazove s kojima se suočavaju poduzetnici i obrtnici: od nabave opreme i energetske učinkovitosti, do potpora novoosnovanim obrtima, samozapošljavanja žena, prijave projekata za EU fondove i prilagodbe prostora osobama s invaliditetom. Posebnu pažnju Županija posvećuje Gorskom kotaru, potičući razvoj turizma i mentorstvo za učenike u obrtničkim zanimanjima. Cilj mjere je potaknuti obrte i trgovačka društva da uđu u sustav obrazovanja za vezane obrte. Naime, povećanjem broja licenciranih obrta i trgovačkih društva stvaraju se nova naučnička mjesta i kvalitetnija radna snaga za tržište rada. Ovom mjerom potiču se poslodavci da se uključe u sustav mentoriranja i prepoznaju važnost poučavanja učenika u radnom procesu, a sve sa ciljem stvaranja kvalitetne radne snage i zadržavanja mladih na području Gorskog kotara.
U Osječko-baranjskoj županiji broj obrta povećan je od 2021. godine za 31,29 posto, odnosno za 1.630 obrta, a u godinu dana (2024. u odnosu na 2023.), za 11,48 posto ili 704 obrta. Peta je i po broju obrta, kojih je na kraju prošle godine bilo 6.839.
Nakon iznimno velikog odaziva poduzetnika početnika za sudjelovanjem na 1. Sajamskom inkubatoru koji je održan u okviru 31. Proljetnog i 25. Obrtničkog sajma, Osječko-baranjska županija financira zakup sajamskog prostora i opremanja štandova na Sajmu ljepote i zdravlja, koji se održava od danas, 14. do 16. ožujka 2025. godine u Gospodarskom centru.
Osiguranjem besplatnog nastupa na sajmu Osječko-baranjska županija daje svoj direktan doprinos razvoju poduzetništva, omogućuje stvaranje novih poslovnih mogućnosti za poduzetnike početnike te upoznavanje tržišta s njihovim proizvodima i uslugama.
Broj obrta dosegnuo je početkom ove godine povijesnu brojku od 7.000.
Nedavno je izglasano povećanje kreditnog potencijala u Programu kreditiranja “Poduzetništvo mladih, žena i početnika”, zajedničkom projektu Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Osječko-baranjske županije, koja dodatno subvencionira kamate na kredite poduzetnika s dva postotna boda.
– Osječko-baranjska županija od 2018. godine sufinancira kamatnu stopu za poduzetnike i na taj način smo prva institucija u Republici Hrvatskoj koja je poduzetnicima omogućila kamatnu stopu od 0 postotnih bodova. Trenutno su u provedbi dva kreditna programa. To su „Investicije privatnog sektora“ za koji je osiguran kreditni potencijal od 17 milijuna eura te “Poduzetništvo mladih, žena i početnika” za koji je osiguran kreditni potencijal od 5,3 milijuna eura. S obzirom da su kreditna sredstva za program “Poduzetništvo mladih, žena i početnika” utrošena, kreditni potencijal se sada povećava na 12 milijuna eura – naglasio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana OBŽ.
Jedan od značajnih projekata je i „Najbolja poduzetnička ideja“. Projekt je od pokretanja 2006. godine usmjeren na poticanje “start-up” poduzetnika, ali i osoba koje tek razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva, na stvaranje novih proizvoda, odnosno usluga koji se mogu ponuditi tržištu. U dosadašnjih 18 natječaja ukupni fond nagrada iznosio je 215.013,52 eura, od čega je Županija osigurala 50.993,03 eura, a ukupno je pristiglo čak 884 prijava. Mnogi od dobitnika nagrada za najbolju ideju iskoristili su dobivena sredstva za početak poslovanja i novo zapošljavanje, pojedini su unaprijedili svoju ideju i doveli je u viši stupanj gotovosti, posebice inovatori, ali su svi dobivena sredstva i nagradu iskoristili kao dodatni poticaj u svom radu i napretku. Fond nagrada u natječaju za 2024. godinu iznosio je 10.850 eura.
U odnosu na 2023. godinu, lani je broj obrta u Varaždinskoj županiji povećan za 11,91 posto.
‘Varaždinska županija je osnivač 13 srednjih škola u sklopu kojih smo unazad nekoliko godina formirali pet centara izvrsnosti iz strukovnih zanimanja, a sve prema dogovoru s našim obrtnicima. Nastojimo u suradnji s njima slijediti potrebe gospodarstva, što znači da naše učenike ne školujemo za Zavod za zapošljavanje, nego da nakon srednjoškolskog obrazovanja mogu nastaviti svoje školovanje na nekom od fakulteta, otići na tržište rada ili pak se možda netko na početku tog dijela svog životnog puta odluči za obrtništvo. Uvjeren sam da je naše srednjoškolsko obrazovanje među najboljima u Republici Hrvatskoj i da našim učenicima daje dobre temelje za buduću karijeru i životne izazove-rekao je nedavno župan Anđelko Stričak.
Županija sufinancira trošak HBOR-ovog kredita za Žene poduzetnice, početnike i mlade s 1,5 postotnih bodova.
U Međimurskoj županiji je za 11,86 posto povećan broj obrta u godinu dana.
Župan Matija Posavec i predsjednik županijske Obrtničke komore Dražen Novak potpisali su ovih dana novi sporazum o sufinanciranju projekata i aktivnosti obrtnika u cilju osnaživanja njihova nastupa na tržištu i promociji.
Da je Međimurje kolijevka obrtništva u Hrvatskoj svjedoči njegova otpornost potvrđena i u najizazovnijim godinama, poput vremena pandemije, kada nije došlo do pada broja obrta. Naprotiv, njihov broj kontinuirano raste zadnjih godina te je na kraju siječnja 2025. u Međimurju bilo registrirano 1908 različitih obrta.
Temelj te snage su i potpore kojima Međimurska županija potiče obrtnike: „Međimurska županija intenzivno izdvaja sredstva u razvoj i unapređenje poduzetništva. Posebnu pozornost niz godina usmjeravamo upravo prema obrtnicima o čemu, uz poticajne mjere, svjedoči i sve veće zanimanje mladih za stipendije koje u suradnji s Obrtničkom komorom Međimurske županije te našim gradovima i općinama dodjeljujemo učenicima koji se obrazuju u deficitarnim obrtničkim zanimanjima. S takvim obrazovanjem mladima su zagarantirana radna mjesta, a domaće tržište rada sa svakom novom generacijom dobiva kvalitetnu radnu snagu. Samo tijekom prošle godine Međimurska županija je u obrazovanje novih mladih obrtnika uložila gotovo 38.000 eura za 121 stipendiju“, istaknuo je župan Posavec te dodao da je novim sporazumom o sufinanciranju projekata i aktivnosti obrtnika osigurano 10.000 eura. Novac će i ove godine obrtnici uložiti u izlaganje svojih proizvoda i usluga, odnosno sudjelovanja na sajmovima obrtništva što ih na tržištu čini prepoznatljivima i konkurentnijima.
Ovu mjeru Međimurska županija provodi od 2009. godine i dosad je uloženo 140.000 eura. Uz sufinanciranje nastupa na obrtničkim sajmova, Međimurska županija sufinancira kamate na kredite, izradu natječajne dokumentacije, te pomaže poduzetnike pri ulaganju u osnovnu imovinu. Podržava inkubaciju poduzetnika početnika te sufinancira istraživanje, razvoj i inovacije, te informiranje i savjetovanje o dostupnim instrumentima financiranja.
Inače, broj stipendista – učenika obrtničkih zvanja raste iz godine u godinu, mjeru je Međimurska županija, jedina u Hrvatskoj, uvela još 2003. godine, a razradom i razvojem modela došlo se do više od 900 stipendista tijekom 20 godina provedbe, te više od pola milijuna eura uloženih u popularizaciju obrtničkih zvanja i razvoj obrtništva. Ove godine Županija će upisati i 1000. stipendista. S ovom mjerom u aktualnom ciklusu uloženo je 96.800 eura, od čega oko 60.000 eura iz gradova i općina Međimurja.
S 43 obrta na 1.000 stanovnika u Šibensko-kninska županija je treća među hrvatskim županijama.
Krajem prošle godine dodijeljeno je 5 stipendija u iznosu od tisuću eura za svakog učenika-stipendista, učenike Industrijsko-obrtničke škole Šibenik i Srednje strukovne škole Šibenik, a koji pohađaju deficitarne strukovne programe za zvanja stolara, instalatera grijanja i klimatizacije te vodoinstalatera.
– Točno je da Šibensko-kninska županija ima reprezentativan broj velikih, proizvodnih tvrtki od Knaufa, Aluflexpacka do Impola, Ivanala i Vicoma, no njihov je rad usko vezan uz vas obrtnike, jer bez vas, vaših vještina i znanja ne možemo niti zamisliti ovakav gospodarski razvoj – kazao je tom prigodom župan dr. sc. Marko Jelić. (L. Kiseljak)
