Najviše trgovačkih društava, obrta i slobodnih zanimanja na kraju prošle godine imale su, nakon Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Istarska, Zagrebačka te Osječko-baranjska s više obrta i slobodnih zanimanja i Zadarska s više trgovačkih društava. Nakon Zagreba, najviše je subjekata u privatnom vlasništvu u Istarskoj županiji.
U RH je na kraju godine bilo 257.183 registriranih pravnih osoba, od čega aktivnih 178.876, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku.
Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata smješteno u Gradu Zagrebu. Ali je udio Grada Zagreba za subjekte obrta i slobodnih zanimanja bitno manji i iznosi 20,2%. Splitsko-dalmatinska županija na drugome je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba, s udjelom od 10,6%, odnosno 14%.
Tri županije imaju više od 5% udjela registriranih pravnih osoba: Primorsko-goranska (7,8%), Istarska (7,2%) i Zagrebačka (6,8%). Isti je redoslijed tih županija i u broju fizičkih osoba.
Splitsko-dalmatinska županija ima 27.253 registriranih pravnih osoba, a 18.756 aktivnih. Od toga 19.205 registriranih trgovačkih društava te 15.051 obrta i slobodnih zanimanja. Primorsko-goranska je na kraju prošle godine imala 20.112 registriranih i 14.087 aktivnih pravnih osoba, registriranih 14.358 trgovačkih društava te 10.744 obrta i slobodnih zanimanja. Istarska županija slijedi s 18.634 registriranih i 13.070 aktivnih pravnih osoba, od čega 14.551 registriranih trgovačkih društava i 9.540 obrta i slobodnih zanimanja. U Zagrebačkoj županiji je na kraju prošle godine bilo 17.467 registriranih i 13.281 aktivnih pravnih osoba, od toga 12.994 registriranih trgovačkih društava te 6.350 obrta i slobodnih zanimanja. Peta je Osječko-baranjska županija s 12.975 registriranih i 8.527 aktivnih pravnih osoba te 5.679 obrta i slobodnih zanimanja, ali je po broju trgovačkih društava bolja Zadarska županija, u kojoj ih ima registriranih 7.482, nešto više od 400 nego u Osječko-baranjskoj.
Teritorijalna struktura aktivnih trgovačkih društava različita je od strukture registriranih. Tako je, npr. udio Grada Zagreba u registriranim subjektima 33,8%, a u aktivnima 33,0%. Udio po brojnosti druge županije, Splitsko-dalmatinske, u registriranim je subjektima 10,8%, a u aktivnima 10,7%.
Struktura aktivnih pravnih osoba prema oblicima vlasništva pokazuje da je privatno vlasništvo najčešći oblik. Njime je obuhvaćeno 80,8% subjekata. U državnom je vlasništvu 0,8% subjekata, u mješovitom vlasništvu 0,3% subjekata, u zadružnom vlasništvu 0,3% subjekata, a za 17,7% pravnih osoba vlasništvo se ne prati.
Struktura vlasništva prema teritorijalnoj raspoređenosti na razini županija pokazuje da su subjekti u privatnom vlasništvu najzastupljeniji u Gradu Zagrebu, s udjelom od 87,7%, zatim u Istarskoj županiji, s udjelom od 84,9%, u Zagrebačkoj županiji, s udjelom od 84,5%, Splitsko-dalmatinskoj s 82,8%, u Primorsko-goranskoj županiji, s udjelom od 82,3% te Zadarskoj s 81,2 posto.
Podaci o pravnim osobama prema djelatnostima pokazuju da su registrirani i aktivni subjekti najzastupljeniji u ovih pet područja djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo s udjelom registriranih od 11,2% i aktivnih od 12,8%, Ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 21,1% i aktivnih od 13,6%, Građevinarstvo, s udjelom registriranih od 10,2% i aktivnih od 12,2%, Prerađivačka industrija, s udjelom registriranih od 6,9% i aktivnih od 8,6%, te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s udjelom registriranih od 10,7% i aktivnih od 13,3%.(L.K.)
