U odnosu na 2021. godinu, lani je najveći postotni porast broja otvorenih poduzeća bio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, Zadarskoj, Brodsko-posavskoj , Varaždinskoj i Splitsko-dalmatinskoj, a u odnosu na 2023. godinu u Krapinsko-zagorskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Varaždinskoj županiji. Najveći broj otvorenih tvrtki (ukupni i per capita) bio je lani u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji. Pokazuje to analiza koju smo napravili na temelju službenih podataka Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
Lani je, kako su pokazali podaci Državnog zavoda za statistiku, aktivno bilo 142.732 trgovačkih društava u RH, oko 700 više nego godinu prije. Najviše je poduzeća bilo u Splitsko-dalmatinskoj županiji (15.219), Primorsko-goranskoj (11.563), Istarskoj (11.128), Zagrebačkoj (10.822) i Osječko-baranjskoj županiji (5.942).
Trgovačka društva su najbrojnija kategorija među poslovnim subjektima, većina ih ima do 10 zaposlenih te je više od dvije trećine društva s ograničenom odgovornošću.
Podaci koje smo dobili od Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije te ih analizirali pokazuju da je lani otvoreno na razini RH 14.574 poduzeća (aktivnih), blizu 200 više nego godinu prije, 500-tinjak više nego 2022., a čak oko 3 tisuće više nego krizne 2021. godine.
Naravno, broj otvorenih tvrtki ne daje točnu sliku o razvoju poduzetničkog duha, jer se istovremeno i velik broj tvrtki briše, u domaćoj praksi još uvijek s poznatim metodama nagomilavanja dugova i potom brisanja. Uz naravno stečajeve ili ne predavanja financijskih izvještaja… Tako je lani broj registriranih tvrtki bio za 30.000 veći od aktivnih, ali što je znatno manje nego 2023. godine kada je ta razlika bila oko 70 tisuća. Odnosno broj brisanih tvrtki se smanjuje što i potvrđuju podaci Ministarstva, s brojeva od nekoliko tisuća do posljednje dvije godine nekoliko stotina brisanih i to samo aktivnih tvrtki.
U odnosu na 2023. godinu porast broja otvorenih tvrtki zabilježen je u 11 županija. U odnosu na 2021. godinu porast je zabilježen u svim županijama, odnosno njezinim gradovima i općinama, pri čemu je samo u dvije županije taj rast bio manji od 10 posto, a u čak njih 10 rast broja otvorenih tvrtki bio je veći od 30 posto.
Usporede li se podaci vodećih županija po rastu broja otvorenih poduzeća u prošloj godini u odnosu na 2023., vidljivo je da su gotovo iste i u vrhu po rastu broja ukupnih poduzeća, što znači da otvorene tvrtke i preživljavaju, odnosno da ih se sve manje briše. Primjerice, u Brodsko-posavskoj županiji je rast broja aktivnih trgovačkih društava u 2024. godini, u odnosu na 2023. bio blizu 7 posto, u Zagrebačkoj blizu 4 posto, u Varaždinskoj i Krapinsko-zagorskoj za oko 3 posto…
Također, većina vodećih županije po broju otvorenih tvrtki vodeće su i po rastu zaposlenosti na kraju prošle godine u odnosu na kraj 2023., kao što je opet slučaj s Brodsko-posavskom županijom, Splitsko-dalmatinskom, Dubrovačko-neretvanskom, Zadarskom…
Na svakih 1.000 stanovnika najviše je otvorenih poduzeća u prošloj godini bilo u Istarskoj i Zadarskoj županiji (po 5 u svakoj) te Primorsko-goranskoj, Zagrebačkoj i Splitsko-dalmatinskoj (po 4 u svakoj). Ukupno su najveći broj otvorenih aktivnih poduzeća imale: Splitsko-dalmatinska županija (1.576), Zagrebačka (1.154), Primorsko-goranska (1.096), Istarska (1.069) i Zadarska županija (771).
Lani je, u odnosu na 2021. godinu, najveći porast broja otvorenih poduzeća bio u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, za 52,66 posto, u Zadarskoj za 51,47 posto, Brodsko-posavskoj za 46,54 posto, Varaždinskoj za 39,1 posto i Splitsko-dalmatinskoj za 37,40 posto. U apsolutnom iznosu najveći rast broja otvorenih poduzeća imala je Splitsko-dalmatinska županija (+429), Zagrebačka županija (+282), Zadarska (+262), Primorsko-goranska (+192) i Osječko-baranjska županija (+153). U odnosu na 2023. godinu, najveći rast broja otvorenih tvrtki bio je u Krapinsko-zagorskoj županiji, za 18 posto, Bjelovarsko-bilogorskoj, za 13,66 posto, Brodsko-posavskoj za 13,57 posto, Dubrovačko-neretvanskoj za 13,42 posto i Varaždinskoj, za 10,82 posto. U apsolutnim brojevima, najveći porast otvorenih aktivnih tvrtki bio je u Zagrebačkoj županiji, za njih 74, 49 više bilo ih je u Varaždinskoj županiji, 44 više u Krapinsko-zagorskoj, 42 više u Zadarskoj i 40 više u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
U apsolutnom iznosu najveći porast broja otvorenih tvrtki (2024. u odnosu na 2021.) imala je Splitsko-dalmatinska županija, za 429. Ujedno je lani bila vodeća po broju otvorenih tvrtki – ukupno 1.576. U odnosu na broj stanovnika to su 4 otvorene tvrtke na 1.000 stanovnika, po kojem kriteriju je također u top pet županija.
Prema podacima DZS-a Županija je i u top pet po rastu zaposlenih. Na kraju prošle godine imala je 2,6 posto više zaposlenih nego godinu prije.
Županija ima mjere kojima pomaže poduzetnicima, za primjerice, smanjenje početnih financijskih izdataka prilikom pokretanja poslovanja, proširenje postojećeg poslovanja, stvaranje novih radnih mjesta, jačanje dinamike poduzetništva žena, poticanje ulaska u svijet malog gospodarstva i poduzetništva, povećanje broja mikro, malih i srednjih poduzeća, razvoj i rast gospodarskih aktivnosti, usmjeravanje regionalnog gospodarstva prema prioritetnim područjima te jačanje regionalne gospodarske konkurentnosti. Kroz kreditne programe HBOR-a subvencionira se kamata po kreditiranju programa, „Poduzetništvo mladih, žena i početnika“ i „Investicije privatnog sektora“, u visini do 2 postotna boda za cijelo vrijeme trajanja kredita.
U Krapinsko-zagorskoj županiji je lani došlo do najvećeg povećanja broja otvorenih tvrtki u odnosu na 2023. godinu, za 18 posto, a treća je po rastu broja otvorenih tvrtki u apsolutnom iznosu, za 44.
Krapinsko-zagorska županija zauzela je visoko četvrto mjesto na fDi Intelligence ljestvici europskih gradova i regija budućnosti 2025. godine, čime je za dva mjesta napredovala u odnosu na prošlu godinu te je još atraktivnija potencijalnim ulagačima.
Ne postoji segment gospodarstva koji nismo pokrili, tu su i naše gospodarske zone gdje surađujemo s našim jedinicama lokalne samouprave i naš digitalni portal Invest in Zagorje. Posljednjih sedam investicija u Krapinsko-zagorsku županiju došlo je jer su investitori kao prvu informaciju koristili portal, nakon čega su kontaktirali poduzetnički centar, Krapinsko-zagorsku županiju, općinu ili grad u kojoj se nalazi poduzetnička zona”, rekao je nedavno župan Željko Kolar. U ovoj godini porastao je proračuna za gospodarstvo za 618.000 eura, odnosno 18,6%, a u cilju pomoći gospodarstvenicima i cijelom gospodarstvu.
Osim što je imala porast broja otvorenih poduzeća( +46,54 posto u tri godine i +13,57 posto na godišnjoj razini), Brodsko-posavska županija je bila i vodeća po rastu zaposlenosti (četvrto tromjesečje 2024. u odnosu na isto razdoblje 2023. godine), za 3,5 posto.
Županija daje potpore za pokretanje, razvoj i unaprjeđenje poslovanja poduzetnika/obrtnika, a potpore se odnose na nastupe na sajmovima i manifestacijama u zemlji i inozemstvu ili organizaciju sajmova i manifestacija u Županiji, za što je lani izdvojeno 20,3 tisuće eura. Za poticanje poduzetništva kroz kreditiranje subvencionira se kamata. Županija je već dulji niz godina uključena i u Program usavršavanja managera (PUMA) koji se provodi u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca (HUP), a kroz program se vrši stručno usavršavanje poduzetnika, vlasnika tvrtki/obrta te nadarenih studenata završnih godina studija.
S rastom broja otvorenih tvrtki u 2024. u odnosu na 2021. godinu za 192 tvrtke, s 1.096 otvorenih poduzeća u 2024. godini te s otvorene 4 tvrtke na svakog 1.000-tog stanovnika, Primorsko-goranska županija također je u top pet županija.
U razdoblju od 2020. do 2024. godine putem Programa dodjele potpora male vrijednosti poduzetnicima, osigurano je 4,2 milijuna eura za jačanje poslovanja. Program od lani obuhvaća osam ključnih mjera koje odgovaraju na izazove s kojima se suočavaju poduzetnici i obrtnici: od nabave opreme i energetske učinkovitosti, do potpora novoosnovanim obrtima, samozapošljavanja žena, prijave projekata za EU fondove i prilagodbe prostora osobama s invaliditetom. Posebnu pažnju Županija posvećuje Gorskom kotaru, potičući razvoj turizma i mentorstvo za učenike u obrtničkim zanimanjima. Cilj mjere je potaknuti obrte i trgovačka društva da uđu u sustav obrazovanja za vezane obrte. Naime, povećanjem broja licenciranih obrta i trgovačkih društva stvaraju se nova naučnička mjesta i kvalitetnija radna snaga za tržište rada. Ovom mjerom potiču se poslodavci da se uključe u sustav mentoriranja i prepoznaju važnost poučavanja učenika u radnom procesu, a sve sa ciljem stvaranja kvalitetne radne snage i zadržavanja mladih na području Gorskog kotara.
U Varaždinskoj županiji je otvoreno lani 39 posto više poduzeća u odnosu na broj otvorenih u 2021. godini te gotovo 11 posto više nego li u 2023. godini, odnosno brojčano, lani ih je otvoreno 49 više poduzeća nego godinu prije.
Županija sufinancira trošak HBOR-ovog kredita za Žene poduzetnice, početnike i mlade s 1,5 postotnih bodova.
U Osječko-baranjskoj županiji je lani otvoreno 153 više poduzeća nego li 2021. godine.
Nedavno je izglasano povećanje kreditnog potencijala u Programu kreditiranja “Poduzetništvo mladih, žena i početnika”, zajedničkom projektu Hrvatske banke za obnovu i razvoj i Osječko-baranjske županije, koja dodatno subvencionira kamate na kredite poduzetnika s dva postotna boda.
– Osječko-baranjska županija od 2018. godine sufinancira kamatnu stopu za poduzetnike i na taj način smo prva institucija u Republici Hrvatskoj koja je poduzetnicima omogućila kamatnu stopu od 0 postotnih bodova. Trenutno su u provedbi dva kreditna programa. To su „Investicije privatnog sektora“ za koji je osiguran kreditni potencijal od 17 milijuna eura te “Poduzetništvo mladih, žena i početnika” za koji je osiguran kreditni potencijal od 5,3 milijuna eura. S obzirom da su kreditna sredstva za program “Poduzetništvo mladih, žena i početnika” utrošena, kreditni potencijal se sada povećava na 12 milijuna eura – naglasio je Mato Lukić, obnašatelj dužnosti župana OBŽ.
Jedan od značajnih projekata je i „Najbolja poduzetnička ideja“. Projekt je od pokretanja 2006. godine usmjeren na poticanje “start-up” poduzetnika, ali i osoba koje tek razmišljaju o ulasku u svijet poduzetništva, na stvaranje novih proizvoda, odnosno usluga koji se mogu ponuditi tržištu. U dosadašnjih 18 natječaja ukupni fond nagrada iznosio je 215.013,52 eura, od čega je Županija osigurala 50.993,03 eura, a ukupno je pristiglo čak 884 prijava. Mnogi od dobitnika nagrada za najbolju ideju iskoristili su dobivena sredstva za početak poslovanja i novo zapošljavanje, pojedini su unaprijedili svoju ideju i doveli je u viši stupanj gotovosti, posebice inovatori, ali su svi dobivena sredstva i nagradu iskoristili kao dodatni poticaj u svom radu i napretku. Fond nagrada u natječaju za 2024. godinu iznosio je 10.850 eura.
Istarska županija je s 5 otvorenih tvrtki u 2024. godini na 1.000 stanovnika vodeća uz Zadarsku županiju, a i u top pet je po broju otvorenih tvrtki u 2024, njih 1.069.
Istarska županija se, zajedno s istarskim gradovima, pokazala kao vizionarom i pretečom kada je prije 26 godina osnovala Istarsku razvojnu agenciju, prvu te vrste u Hrvatskoj. IDA je itekako bila snažan faktor u razvoju istarskog poduzetništva. Nedavno je pokrenut 18. po redu program „Poduzetnik Istarska županija 2025.“, s kreditnim potencijalom od 35 milijuna eura.
Kroz potpore za poticanje razvoja poduzetništva, potpore se daju novim poslovnim subjektima koji su tek započeli svoje poslovanje odnosno za one poslovne subjekte koji posluju najviše do dvije godine, zatim za jačanje prerađivačke industrije, za razvoj i komercijalizaciju inovativnih proizvoda i usluga te za digitalnu transformaciju malog gospodarstva uz potpore za IKT sektor. (L. Kiseljak)
