Umjereni porast turističkog prometa u komercijalnim smještajnim objektima nastavlja se i u 2025., pokazuju objavljeni službeni podaci Državnog zavoda za statistiku. Ostvareno je ukupno 20,7 milijuna dolazaka i 94,8 milijuna noćenja turista, što je za 2,2% više dolazaka turista i za 1,2% više njihovih noćenja u odnosu na 2024. Turisti su u prosjeku ostvarili 4,6 noćenja po dolasku. Gotovo trećina ukupnih noćenja ostvarena je u Istarskoj županiji, a slijede Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska, Zadarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija i nadalje predvode, ne računa li se Grad Zagreb, u Kontinentalnoj Hrvatskoj, a slavonske županije zabilježile su najveći rast dolazaka u odnosu na 2024. godinu.
Domaći su turisti u 2025. ostvarili 3,1 milijun dolazaka i 9,2 milijuna noćenja, što je za 7,6% više dolazaka i za 5,6% više noćenja u odnosu na 2024. U strukturi ukupnih dolazaka domaći turisti čine 14,9%, a u strukturi ukupnih noćenja oni čine 9,7%. Unatoč tomu što su domaći turisti u 2025. u komercijalnom smještaju sudjelovali s 9,7% ukupnih noćenja, znatno su doprinijeli njegovu ukupnom porastu. Ukupno povećanje broja noćenja turista u 2025. u odnosu na 2024. bilo je 1,1 milijun noćenja, a od toga se 489 tisuća noćenja, odnosno 43% odnosi na domaće turiste.
Godina 2025. ujedno je peta uzastopna godina u kojoj su porasla noćenja domaćih turista te godina u kojoj domaći turisti imaju najveće apsolutno povećanje noćenja u usporedbi s drugim zemljama, što upućuje na stabilnost i rastuću važnost domaćih turista u hrvatskom turizmu.
Strani su turisti u 2025. ostvarili 17,6 milijuna dolazaka i 85,6 milijuna noćenja, što je za 1,4% više dolazaka i za 0,8% više noćenja u odnosu na 2024. U strukturi ukupnih dolazaka oni čine 85,1%, a u strukturi ukupnih noćenja 90,3%. U 2025. domaći su turisti ostvarili prosječno 3 noćenja po dolasku, a strani turisti 4,9 noćenja po dolasku.
Njemačka je i u 2025. zadržala vodeću poziciju po broju dolazaka i noćenja stranih turista. Turisti iz Njemačke ostvarili su 3 milijuna dolazaka i 21 milijun noćenja, što je 17,3% ukupnih dolazaka stranih turista i 24,6% ukupnih noćenja stranih turista. Njemački turisti u prosjeku su ostvarili 6,9 noćenja po dolasku. U usporedbi s 2024. broj njihovih dolazaka blago je pao za 1%, a broj noćenja za 0,3%.
Slijede noćenja turista iz Slovenije (9,4% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista), Austrije (8,8%), Poljske (8,2%), Češke (5,2%), Ujedinjene Kraljevine (4,5%), Italije (4,3%), Mađarske (4,1%), Slovačke (3,5%) i Nizozemske (3,2%).
U odnosu na 2024. porast noćenja ostvaren je kod turista iz Poljske (3,5%), Slovenije (1,1%) te Ujedinjene Kraljevine (2,3%), dok su noćenja turista iz Austrije ostala na istoj razini. S druge strane, noćenja turista iz ostalih navedenih zemalja bilo je manje u odnosu na 2024.
U Jadranskoj regiji u 2025. ostvareno je najviše noćenja turista, i to 89,4 milijuna noćenja, što je 94,3% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Hrvatskoj. U odnosu na 2024. Jadranska regija ostvarila je porast noćenja za 1,1%. Iako Jadranska regija i dalje uvjerljivo dominira po ostvarenim noćenjima turista, pozitivan trend ostvarile su i regije na kontinentu, koje postupno jačaju svoju poziciju u hrvatskom turizmu. Grad Zagreb ostvario je 2,7 milijuna noćenja, što je porast za 2,8% u odnosu na 2024. Slijede ga Panonska Hrvatska, s 1,4 milijuna noćenja (porast za 0,3%), te Sjeverna Hrvatska, s 1,3 milijuna noćenja, s najizraženijim porastom među regijama od 4,1%.
Kao i prethodnih godina, i u 2025. najviše dolazaka i noćenja turista ostvareno je u Istarskoj županiji, i to 5 milijuna dolazaka (što čini 24,1% od ukupno ostvarenih dolazaka) i 28,3 milijuna noćenja (što čini 29,9% od ukupno ostvarenih noćenja). U usporedbi s 2024. u Istarskoj županiji turisti su ostvarili za 2,4% više dolazaka i za 1,5% više noćenja. Na drugome mjestu nalazi se Splitsko-dalmatinska županija, s 3,9 milijuna dolazaka i 18,4 milijuna noćenja turista, dok treće mjesto zauzima Primorsko-goranska županija, s 3,2 milijuna dolazaka i 15,5 milijuna noćenja. U odnosu na 2024. Splitsko-dalmatinska županija ostvarila je za 2,5% više dolazaka i za 0,9% više noćenja, dok je Primorsko-goranska ostvarila za 2,5% više dolazaka i za 0,5% više noćenja turista. Zadarska županija imala je 10,6 milijuna noćenja i blizu 2 milijuna dolazaka, a Dubrovačko-neretvanska 8,4 milijuna noćenja i 2,2 milijuna dolazaka.
Pogledaju li se samo podaci Kontinentalne Hrvatske, bez Grada Zagreba, predvode po broju dolazaka Karlovačka, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Osječko-baranjska i Varaždinska županija. Po broju ostvarenih noćenja predvode također Karlovačka i Krapinsko-zagorska županija, a slijede Osječko-baranjska, Zagrebačka i Međimurska županija.
Najveći porast broja dolazaka u odnosu na 2024. godinu ostvarile su: Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska, Osječko-baranjska i Koprivničko-križevačka županija. Po rastu broja noćenja predvode: Osječko-baranjska, Brodsko-posavska, Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županija.
I u 2025., donosi DZS, najviše noćenja stranih turista u Istarskoj županiji ostvarili su turisti iz Njemačke, i to 10 milijuna noćenja, što je 36,9% od ukupno ostvarenih noćenja stranih turista u Istarskoj županiji. Slijede noćenja turista iz Austrije (13,9%), Slovenije (9,8%), Italije (5,9%), Nizozemske (5,1%), Poljske (4,8%) i Češke (4,2%). U usporedbi s 2024. više noćenja od navedenih zemalja ostvarili su turisti iz Italije (0,8%), Njemačke (0,5%), Poljske (6,5%) i Slovenije (2,7%), dok je manje noćenja turista bilo iz Austrije i Češke (svaka po 0,2%) te Nizozemske (4,3%).
Prema skupinama smještaja u Istarskoj županiji u 2025., najviše noćenja turista ostvareno je u skupini Kampovi i prostori za kampiranje, s ukupno 11,5 milijuna, što čini 40,4% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Istarskoj županiji. U odnosu na 2024. u toj skupini smještaja bilo je za 3,1% više noćenja. Slijede noćenja turista ostvarena u skupini Odmarališta i slični objekti za kraći odmor, s 8,9 milijuna noćenja, što čini 31,6% od ukupno ostvarenih noćenja u Istarskoj županiji. U odnosu na 2024. u toj skupini smještaja turisti su ostvarili za 0,4% više noćenja. U skupini Hoteli i sličan smještaj ostvareno je 7,9 milijuna noćenja turista, što čini 27,9% od ukupno ostvarenih noćenja turista u Istarskoj županiji. U usporedbi s 2024. i ova skupina smještaja ostvarila je porast noćenja, i to za 0,5%.
Turističke destinacije Rovinj – Rovigno i Dubrovnik u 2025. dijele prvo mjesto po broju ostvarenih noćenja turista. Oba su grada na vrhu ljestvice najuspješnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj s ostvarena 4,2 milijuna noćenja po svakome. U odnosu na 2024. obje destinacije ostvarile su porast noćenja turista, i to Rovinj – Rovigno za 3,9% te Dubrovnik za 0,3%. Nakon Rovinja – Rovigno i Dubrovnika treće mjesto po broju ostvarenih noćenja zauzima Poreč – Parenzo, s 3,3 milijuna noćenja. Slijede Split, s 3,2 milijuna noćenja, te Grad Zagreb, s 2,7 milijuna noćenja. U odnosu na 2024. navedeni gradovi ostvarili su porast noćenja turista, i to Poreč – Parenzo za 2,2%, dok su Split i Grad Zagreb ostvarili porast za po 2,8%.
U 2025. Grad Zagreb bio je najpopularnija destinacija domaćih turista prema broju ostvarenih noćenja. Domaći su turisti u Gradu Zagrebu ostvarili ukupno 548 tisuća noćenja, čime je glavni grad nadmašio sve morske destinacije. Slijede Crikvenica, s 304 tisuće noćenja, Šibenik, s 286 tisuća noćenja, Zadar, s 284 tisuće noćenja, Mali Lošinj, s 264 tisuće noćenja, te Rovinj – Rovigno, s 253 tisuće noćenja domaćih turista. Domaći su turisti u Gradu Zagrebu ostvarili za 7,3% više noćenja u odnosu na 2024.
Kada je riječ o stranim turistima, Dubrovnik i Rovinj – Rovigno dijele prvo mjesto s po 4,0 milijuna ostvarenih noćenja. Slijede Poreč – Parenzo, s 3,1 milijunom noćenja, Split, s 2,9 milijuna noćenja, te Medulin i Umag – Umago, svaki s po 2,5 milijuna noćenja. Strani su turisti u Dubrovniku ostvarili za 0,1% više noćenja, dok su u Rovinju – Rovigno ostvarili za 3,2% više noćenja.
Turistima je u 2025. na raspolaganju bila ukupno 441 tisuća smještajnih jedinica (soba, apartmana i mjesta za kampiranje) s 1,2 milijuna stalnih postelja. U odnosu na 2024. bilo je za 1,4% manje smještajnih jedinica i za 1,6% manje stalnih postelja. Time je prekinut višegodišnji trend rasta turističkih kapaciteta. (L.K., Foto: TZ Virovitičko-podravske županije)
