Tvrtke iz Zagrebačke, Varaždinske, Međimurskea, Krapinsko-zagorske i Istarske županije ostvarile su lani najveći izvoz. Ukupan izvoz na razini RH iznosio je 24 milijarde eura.
U 2024. ukupan izvoz Republike Hrvatske iznosio je oko 24 milijarde eura, što je u usporedbi s 2023. povećanje za oko milijardu eura, odnosno za oko 5%, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku. U istom je razdoblju ukupan uvoz iznosio oko 43 milijarde eura i povećao se za oko tri milijarde eura, odnosno za oko 8% u usporedbi s 2023.
Promatrano po županijama, nakon Grada Zagreba na kojeg otpada trećina ukupnog izvoza, slijedi Zagrebačka županija s izvozom vrijednim 1,6 milijardi eura koje su ostvarile tvrtke smještene u toj Županiji, Varaždinska s 1,2 milijarde, Međimurska milijardu eura, Krapinsko-zagorska s izvozom od 779,2 tisuće eura i Istarska sa 740,2 tisuće eura vrijednim izvozom istarskih tvrtki.
Pogledaju li se zemlje u koje se najviše izvozilo, kod Zagrebačke je to Italija, Njemačka, Slovenija, Austrija, slično je kod Varaždinske, trećina izvoza u Krapinsko-zagorskoj županiji je u Sloveniju, u Međimurskoj oko dvije trećine u Njemačku, dok se polovica izvoza istarskih tvrtki odnosi na Italiju.
Pogledaju li se i ostale županije, svima su slična izvozna tržišta, uključujući još mađarsko, norveško, BiH.., izuzev Karlovačke županije kojoj je i nadalje najvažnije izvozno tržište SAD.
U svih pet vodećih županija najveći dio izvoza odnosi se na prerađivačku industriju.
Deficit robne razmjene s inozemstvom u 2024. iznosio je oko 19 milijardi eura te se povećao u odnosu na 2023. za oko 13%, odnosno za oko dvije milijarde eura. Pokrivenost uvoza izvozom u 2024. iznosila je oko 56%, dok je u 2023. iznosila oko 58%, donose podaci DZS-a.
U 2024. u odnosu na 2023. u području djelatnosti Prerađivačka industrija, koje je imalo udio u ukupnom izvozu od oko 85%, izvoz je porastao za oko 5%, dok je uvoz s udjelom u ukupnom uvozu od oko 87% ostvario porast za oko 9%.
Najvažnije tržište za Republiku Hrvatsku jest područje EU-a jer robna razmjena s državama članicama EU-a u 2024. čini oko 65% ukupnog izvoza, koji je u odnosu na 2023. porastao za oko 1%.
U 2024. porastao je izvoz u najvažnije vanjskotrgovinske partnere iz EU-a: Sloveniju i Njemačku. Njemačka je zemlja partner u koju je izvezeno najviše robe u 2024., s udjelom u ukupnom izvozu od oko 12% te s porastom izvoza za oko 2% u odnosu na 2023.
U 2024. uvoz iz drugih država članica EU-a čini oko 79% ukupnog uvoza i porastao je za oko 11% u odnosu na prethodnu godinu.
U 2024. znatno je porastao uvoz iz Njemačke i Slovenije. Najviše je robe u 2024. uvezeno iz Njemačke, s udjelom u ukupnom uvozu od oko 14%, a u odnosu na 2023. uvoz je porastao za 9%.
U 2024. robna razmjena s trećim zemljama čini oko 35% ukupnog izvoza, koji je u usporedbi s prethodnom godinom porastao za oko 14%. Istodobno, robna razmjena s trećim zemljama čini oko 21% ukupnog uvoza, koji je na istoj razini kao u 2023.
Izvan EU-a u 2024. najviše je robe izvezeno u Bosnu i Hercegovinu, a udio u ukupnom izvozu bio je oko 11%. U odnosu na 2023. izvoz u Bosnu i Hercegovinu porastao je za oko 17%.
Najvažniji partner u uvozu izvan EU-a u 2024. bila je Kina, s udjelom od oko 3% u ukupnome hrvatskom uvozu i porastom uvoza za oko 13%.
Prema privremenim podacima Eurostata, uvoz robe u EU u 2024. smanjen je za 3,4%, dok je izvoz robe porastao za 1,1% u odnosu na 2023. Izvoz lijekova i farmaceutskih proizvoda iz EU-a u 2024. porastao je za 13,5% u usporedbi s 2023., dosegnuvši 313,4 milijarde eura.
Izvoz lijekova i farmaceutskih proizvoda iz Republike Hrvatske također je ostvario porast, za 13%, u 2024. u odnosu na 2023. i iznosi 1,3 milijarde eura. Najistaknutije tržište za izvoz lijekova i farmaceutskih proizvoda izvan EU-a u 2024., i za cijelu EU i za Republiku Hrvatsku, bile su Sjedinjene Američke Države. (L.K.)
