Demografija

Splitsko-dalmatinska županija vodeća po rastu broja rođenih beba i poboljšanju prirodnog prirasta, ima i jedan od najboljih salda ukupne migracije… – bolja demografska slika gradi se godinama nizom mjera

Splitsko-dalmatinska županija bila je lani druga najnaseljenija od strane osoba iz inozemstva, imala je najveću migraciju stanovništva među gradovima i općinama, jednu od najvećih međužupanijskih migracija i jedan od najvećih ukupnih migracijskih salda. Također, u Županiji je lani rođeno 193 beba više nego godinu prije, što je najveći rast rođenih beba u odnosu na ostale županije koje su bile u plusu. Pokazuju to podaci iz analize DZS-a o migracijama i prirodnom kretanju stanovništva.

Nakon Grada Zagreba, najviše osoba iz inozemstva, njih 7.966, doselilo se je lani u Splitsko-dalmatinsku županiju. Također je Županija imala najveću migraciju stanovništva između gradova/općina (5.189). Treća je bila po podacima međužupanijske migracije. U Županiju je iz drugih županija doselilo 1.658 osoba, no ipak ih je više odselilo (2.004).

Četvrta je pak po visini pozitivnog salda ukupne migracije (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo)  te je iznosio 4.366.

Županija je lani imala i najbolji trend smanjenja prirodnog prirasta, za 222. Preklani je prirodni prirast u Županiji bio minus 1.323, a lani minus 1.101, odnosno za toliko je bilo više umrlih nego rođenih.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji rođeno je lani 193 više beba nego godinu prije, ukupno 3.820 živorođenih beba, odnosno 9,02 na 1.000 stanovnika što ju stavlja na drugo mjesto među županijama. Ipak pet godina prije bilo  je preko 4.000 rođenih…

 

Kako god, trendovi na godišnjoj razini pokazuju plus.  Upravo je to i cilj županijske uprave, koja je među prvima krenula s mjerom stambenog zbrinjavanja, pomoći roditeljima rođenih beba te onima s više djece…

Splitsko-dalmatinska županija tako sufinancira kupnju prve nekretnine mladim obiteljima u ruralnim područjima. U travnju je dodijeljeno 29 novih ugovora iz demografskoga projekta “Tu je tvoj dom” vrijednosti 396.000 eura, a čime se je došlo  do brojke od 421 obitelji koje su dio programa i koje imaju oko 950 djece. Ove godine su naime i povećana sredstva pa je odlukom za razdoblje od 2024. do 2026. godine za gradnju i adaptaciju kuća u ruralnim područjima iznos povećan s prethodnih 480.000 na čak 880.000 eura.

Kroz program priuštivog stanovanja Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine  43 mlade obitelji će dobiti stanove u dva grada, Vrlika i Trilj, te dvjema općinama, Cista Provo i Gradac. Tamo će se graditi četiri višestambene zgrade. U Trilju će biti 23 stana, u Cisti Provo devet, te u Vrlici i Gradcu po šest stanova. Najamnina će u tim stanovima biti 30 puta niža od prosječne najamnine na području Splitsko-dalmatinske županije.

Ukupno 146 studenata koje dolaze iz obitelji s 5 i više djece dobili su ove godine jednokratnu naknadu od 363,30 eura. Ukupno je za tu svrhu osigurano u proračunu 53.090 eura.

Kroz program “Budi tu – tu je tvoj dom” kroz  10 mjeseci školske i akademske godine roditeljima s troje i više djece na školovanju iz Dalmatinske zagore i otoka se isplaćuje 66 , 79 ili 92 eura. Obitelji koje imaju četvero i više djece na školovanju, a pripadaju jednoj od prve tri skupine razvijenosti, dobivaju dodatno jednokratnu pomoć u prosincu (obitelji koje stanuju u prvoj skupini  995, u drugoj 862 i u trećoj skupini razvijenosti 663 eura).

Prema podacima Ministarstva demografije, naknada za prvo rođeno dijete je 70 eura, drugo 80, treće 100, četvrto 110 i peto i svako sljedeće 135 eura. (L.K.)

 

Moglo bi vas zanimati

Istarska županija uvodi pilot-program – kartice pogodnosti za umirovljenike i osobe zaposlene u...

U Sisačko-moslavačku županiju stiže najveća investicija u povijesti Hrvatske – u Topuskom će...

Usporava zaposlenost – u prvom tromjesečju rast samo u Brodsko-posavskoj županiji, Istarska i...

Primorsko-goranska županija: Jednoglasna potpora protiv zagađenja – stroge kontrole spremnika svakih pet godina...