Iza Grada Zagreba lani se je u zemlju iz inozemstva najviše osoba doselilo u Splitsko-dalmatinsku, Istarsku, Zagrebačku, Primorsko-goransku i Zadarsku županiju. Ukupno je u 18 županija uz Grad Zagreb bilo više doseljenih osoba iz inozemstva nego odseljenih, a u prvom redu riječ je o stranim radnicima. Između županija, više je doseljenih nego odseljenih osoba bilo u šest županija: Zagrebačkoj, Zadarskoj, Istarskoj, Šibensko-kninskoj, Krapinsko-zagorskoj i Ličko-senjskoj županiji. Najbolji ukupan pozitivan migracijski saldo imao je Grad Zagreb pa Zagrebačka, Istarska, Splitsko-dalmatinska, Zadarska i Primorsko-goranska županija. Pokazuju to objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.
U 2024. u Republiku Hrvatsku iz inozemstva se doselila 70.391 osoba, a u inozemstvo se odselilo 38.997 osoba. Stoga je saldo migracije stanovništva Republike Hrvatske s inozemstvom bio je pozitivan i iznosio je 31.394. U 2024. iz inozemstva se doselilo 18,9% hrvatskih državljana i 81,1% stranaca, a odselilo se 51,7% hrvatskih državljana i 48,3% stranaca.
U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca u okviru izdanih dozvola za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj.
Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 14,2% doselilo ih se iz Nepala, a 11,3% iz Bosne i Hercegovine. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (21,1%).
U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2024. najveći su udio imali Grad Zagreb (21,7%), Splitsko-dalmatinska županija (11,3%) i Istarska županija (10%).
U Grad Zagreb doselilo se je lani iz inozemstva najviše, 15.306 osoba, u Splitsko-dalmatinsku županiju 7.966 osoba, Istarsku 7.011, Zagrebačku 5.978 osoba, Primorsko-goransku 5.887 i Zadarsku županiju 4.579 osoba.
U devet županija je u odnosu na 2023. godinu bilo manje doseljenih iz inozemstva. Ali zato u Zagrebu za oko 1,1 tisuću više, blizu 500 više u Zagrebačku županiju, za preko 300 više u Krapinsko-zagorsku, oko 200 više u Sisačko-moslavačku, nešto više od 100 više u Požeško-slavonsku, Primorsko-goransku, Dubrovačko-neretvansku i Virovitičko-podravsku…
Usporede li se brojevi s 2020., broj doseljenih je u nekim županijama gotovo i utrostručen, poput Koprivničko-križevačke, a udvostručen u Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj, Brodsko-posavskoj, Šibensko-kninskoj i Gradu Zagrebu…
Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (20,1%), a slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (8,3%) i Zagrebačka županija (7,9%).
Iz Grada Zagreba otišlo je tako 7.856 osoba, 3.254 osobe iz Splitsko-dalmatinske županije, Zagrebačke 3.067, Primorsko-goranske 2.710, Osječko-baranjske 2.206, Zadarske 1.996…
U većini županija je pozitivan migracijski saldo s inozemstvom, ukupno njih 18 i Gradu Zagrebu, odnosno negativan su lani imale samo Požeško-slavonska i Osječko-baranjska županija.
S obzirom na spolnu strukturu, u ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva veći je bio udio muškaraca (73,6%). U ukupnom broju osoba odseljenih u inozemstvo također je bio veći udio muškaraca (67,8%). Najveći broj osoba odseljenih u inozemstvo bio je u dobi od 20 do 39 godina (48,6%).
U 2024. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 71.575 osoba. Najveći broj preseljenog stanovništva unutar zemlje bio je u dobi od 20 do 39 godina (44,6%). Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2024., najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21,5% osoba.
Migracije stanovništva između gradova/općina iste županije u 2024. bile su najveće u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Osječko-baranjskoj i Zadarskoj županiji.
Najveću međužupanijsku migraciju stanovništva imali su Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Splitsko-dalmatinska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija.
Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je šest županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 903 osobe), Zadarskoj (571), Istarskoj (454), Šibensko-kninskoj (250) i Krapinsko-zagorskoj županiji (115). Šesta je Ličko-senjska županija u koju su doselile iz drugih županija 52 osobe više nego li iz nje odselilo. Negativan saldo migracije među županijama imalo je 14 županija i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-523 osobe), Gradu Zagrebu (-440 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-357 osoba).
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2024. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Grad Zagreb (7.010 osoba), Zagrebačka županija (4.814 osoba), Istarska županija (4.783 osobe), Splitsko-dalmatinska (4.366), Zadarska (3.154) i Primorsko-goranska (3.147) . Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-374 osobe), Požeško-slavonska županija (-314 osoba), Osječko-baranjska županija (-314 osoba)…. (L. Kiseljak)
