Posljednjih godina sve veći broj radno sposobnog stanovništva provodi više vremena na poslu te imaju manje vremena za skrb o starijima. S druge strane imamo i sve stariju populaciju, pa je stoga smještaj u domovima postao sve traženiji, ali se na njega čeka dugo. Osim rješavanja tog problema, postoji još niz koje treba riješiti, a u čemu su složne sve županije. Traže da se vlasništvo domova za starije prenese na njih, da dobiju veća upravljačka prava, da se poveća usluga boravka za starije, povećaju socijalne usluge i mjere, jer zbog pandemije korone situacija će biti još lošija. Nadalje, za sve bi od velikog značaja bila i mogućnost za prenamjenu decentraliziranih sredstava za razvoj usluga.
Na nedavno održanom online sastanku župana razgovaralo se o aktivnostima za nastavak decentralizacijskih procesa, između ostalog i inicijativi Hrvatske zajednice županija da se riješi pitanje vlasništva nad domovima za starije i nemoćne. Vlada Republike Hrvatske krajem je prošle godine donijela zaključak za uređenje zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama koje koriste domovi za starije i nemoćne, s ciljem prijenosa prava vlasništva na osnivače domova – jedinice lokalne i područne (regionalne samouprave).
„Decentralizacija, za koju se zalažemo godinama, mora biti primijenjena i na područje socijalne skrbi, posebice kada govorimo o domovima za starije i nemoćne. Županije posljednjih 16 godina vode brigu od domovima, osiguravajući znatna financijska sredstva iz proračuna, kako za redovito poslovanje, tako i za poslovanje van standarda ove ustanove“, istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk.
Analiza među županijama, provedena za potrebe izrade Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga u sljedećem sedmogodišnjem razdoblju, pokazala je okvir razvoja usluga koji će biti osnova za povlačenje europskih sredstava. „Važno je da dobro artikuliramo interese županija kako bi što kvalitetnije pokrile potrebe naših građana. Stavovi županija su usuglašeni bez obzira na brojne različitosti, što samo potvrđuje naše djelovanje prema nacionalnoj razini“, istaknula je zamjenica župana Istarske županije Sandra Ćakić Kuhar.
Analizom su utvrđeni i prioriteti razvoja socijalnih usluga koji su, prema kategorijama stanovništva, očekivano usmjereni na stariju populaciju, ali i, neočekivano, na usluge rane intervencije kod djece s neurorizicima do treće godine života.
Provjerili smo po županijama, kakvi su njihovi zahtjevi i situacija vezana za socijalnu skrb pa i domove za starije. Osim prijenosa vlasništva, traže i bolji nadzor, mogućnost da sami preusmjere decentralizirana sredstva za potrebe socijalne skrbi, da mjere i usluge skrbi jačaju, jer je zbog pandemije situacija lošija…
Šibensko-kninska županija: Za domove izdvajaju 24,3 milijuna kuna
U Šibensko-kninskoj županiji, kažu nam, po pitanju socijalne skrbi potrebno je povećati smještajne kapacitete za starije i nemoćne osobe, osobe kojima je potrebna palijativna skrb, kao i one s demencijom. Također je vrlo slabo razvijena usluga boravka za starije osobe.
‘Kako su zadnjih godina troškovi ubrzano rasli, stopa povećanja decentraliziranih sredstava ih ne prati, te dolazi do problema u financiranju domova za stare. Nastala situacija bi se mogla riješiti davanjem mogućnosti županijama da samostalno raspoređuju decentralizirana sredstva u socijalnoj skrbi prema realnim potrebama (preraspodjela sredstava s ogrjeva na domove za stare). Također bi trebalo poticati otvaranje obiteljskih domova kojih je na našem području jako malo (samo 4) te izvaninstitucionalnu skrb o starijim i nemoćnim osobama.
Mnogi ljudi su zbog pandemije ostali bez posla, što ukazuje na to da će potreba za socijalnim uslugama biti sve veća, a resursa će biti sve manje. Zbog toga je važno dobro upravljanje i da kao osnivači imamo stvarna upravljačka prava.’ – kažu u Županiji.
U Šibensko-kninskoj županiji su dva doma kojima je osnivač županija: Cvjetni dom Šibenik i Dom za starije i nemoćne osobe Knin, Dom Oklaj – osnivač Republika Hrvatska, Dom Tisno – osnivač Općina Tisno, 4 obiteljska doma, 1 dom – osnivač udruga i 1 dom -osnivač trgovačko društvo.
Iz proračuna Županije za socijalnu skrb se izdvaja 29.725.328,00 kuna od čega za domove za stare i nemoćne osobe 24.338.748,00 kn. Šibensko-kninska županija financira iz proračuna i udruge s područja socijalne skrbi u ukupnom iznosu od 170.000,00 kn u čijim programima je i skrb o starim i nemoćnim (oko 70.000,00 kn).
Osim toga, iskoristili smo europska sredstva i riješili pitanje energetske obnove Doma za starije i nemoćne osobe u Šibeniku i Doma za starije i nemoćne osobe u Kninu, ukupne vrijednosti 13,4 milijuna kuna. Realizacijom ovog projekta ostvariti ćemo značajne financijske uštede u županijskom proračunu, te doprinijeti podizanju standarda kvalitete socijalnih usluga.
Istarska županija: Osnivač 4 doma, za povećanje kapaciteta uložit će zajedno s gradovima 82 milijuna kuna
U Istarskoj županiji kažu da žele i nadalje jačati regionalne i lokalne sustave socijalne skrbi jer se na taj način najbolje mogu zadovoljiti socijalne potrebe građana.
‘Naš je cilj fiskalna i funkcionalna decentralizacija uz konfiguraciju novih modela skrbi te koordinirani razvoj pristupačnih javnih socijalnih usluga kako bi se suzbio socijalni učinak krize uzrokovane pandemijom koronavirusa, iskorijenilo siromaštvo te jamčila socijalna sigurnost za građane. Razvijamo socijalno održivu politiku uz osnaživanje ranjivih skupina te poboljšavanje njihovog životnog standarda, čime želimo osigurati uključiv i održiv rast za sve naše građane.
Sustav socijalne skrb treba razviti drugačiji, uz ostalo i regionalni pristup, kako bi se omogućilo učinkovitije pružanje skrbi i suočilo se sa složenošću različitih usluga za koje se očekuje da će ih građani u budućnosti koristiti.
Pandemija COVID-19 je uzrokovala smanjenje BDP-a i veliki pad gospodarske aktivnosti, te je dodatno pogodila ljude koji su i prije pandemije bili izloženi riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Očekuje se da će kriza posebno utjecati na mlade, žene, radnike na niskokvalificiranim radnim mjestima, kućanstva s niskim prihodima i obitelji, starije osobe, manjine i druge ranjive skupine. Za ove kategorije građana trebaju se osigurati posebne socijalne mjere.’ – kažu u Županiji i nastavljaju: – Sve veći udio osoba treće životne dobi u populaciji sa sobom povlači pitanja poput kvalitete institucionalne skrbi za starije, osiguranja potrebnih financijskih sredstva za rad ustanova i provođenje projekata namijenjenih starijim osobama. Država se već dugi niz godina nije uhvatila u koštac s navedenom problematikom, već taj teret prevaljuje na građane, regionalnu i lokalnu samoupravu. Primjer dugogodišnjeg nerješavanja problema je i pitanje vlasništva nad objektima domova za starije. Iako su osnivačka prava nad domovima za starije prenijeta na županije u započetom procesu decentralizacije, vlasništvo nad objektima domova za starije ima Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. U Istarskoj županiji to znači da od 4 županijska doma, vlasništvo nad tri objekta u kojima se djelatnost odvija ima HZMO. Kako se radi o objektima koji su sagrađeni prije više desetljeća, Istarska županija kontinuirano je ulagala značajna financijska sredstva u njihovo održavanje. Trenutni vlasnik nekretnina (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) kroz čitavo ovo razdoblje nije iskazao spremnost za održavanje ovih objekata. Stoga očekujemo žurno rješavanje imovinsko-pravnog statusa i prijenos prava vlasništva na ustanove ili njihove osnivače.
Model u kojem županije izdaju rješenja za rad domova za starije i kasnije nemaju nikakvog nadzora nad njihovim radom, a nadzor ne provodi ni nadležno ministarstvo je neadekvatan, ali nažalost i potencijalno vrlo opasan za korisnike ovih usluga.
– U Istarskoj županiji usluge smještaja za starije osobe pružaju se u: 4 doma čiji je osnivač Istarska županija, u 3 doma čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave (Grad Buzet, Grad Poreč i Grad Umag) i u 14 privatnih domova, odnosno obiteljskim domovima ili domovima čiji su osnivači trgovačka društva.
Specifičnost su Istarske županije gradski domovi za starije osobe, od kojih su već dugi niz godina 3 u funkciji, a ove će godine započeti izgradnja gradskih domova u Pazinu i Labinu, čiju izgradnju Istarska županija sufinancira s iznosom od 50 %, kao i dogradnju Doma za starije u Buzetu. Uz izgradnju ustanova, jedinice lokalne samouprave u Istarskoj županiji participiraju i u cijeni smještaja korisnika usluga.
– Istarska županija kontinuirano ulaže značajna sredstva u segment skrbi o starijim osobama te je tako u proteklih nekoliko godina sredstvima Istarske županije i Grada Rovinja uloženo preko 32 milijuna kuna u dogradnju kapaciteta županijskog Doma za starije Domenico Pergolis u Rovinju, kao i u energetsku obnovu ostalih domova. U sljedećem razdoblju u povećanje kapaciteta u domovima u Istarskoj županiji jedinice lokalne i regionalne samouprave uložit će preko 82 milijuna kuna, od čega nešto više od 41 milijun kuna iz sredstava Proračuna Istarske županije. Riječ o zajedničkim ulaganjima Županije i gradova u izgradnju gradskih domova u Labinu i Pazinu te dogradnju Doma za starije u Buzetu. Po uređenju imovinsko-pravnih odnosa s Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, planira se i dodatna investicija u Dom za starije osobe Alfredo Štiglić u Puli, u iznosu od oko 42
milijuna kuna. U Proračunu Istarske županije za 2021. godinu za domove za starije osobe osiguran je iznos od 8,6 milijuna kuna, od čega se oko jedan milijun kuna odnosi na dodatne programe i projekte koje ustanove provode. Za programe izvaninstitucionalne skrbi kao i za udruge osigurano je 900.000 kuna.
Bjelovarsko-bilogorska županija: Ima jedan dom u kojem se provodi energetska obnova, kao i ostali traži prijenos vlasništva
Na području Bjelovarsko-bilogorske županije 47 je domova za starije i teško bolesne odrasle osobe, a od tog broja Bjelovarsko-bilogorska županija ima osnivačka prava nad jednim domom i to Domom za starije osobe Bjelovar koji se posljednjih tridesetak godina bavi pružanjem stanovanja, prehrane, njege i brige o zdravlju korisnika, odnosno građane treće životne dobi.
Bjelovarsko-bilogorska županija, između ostalog, u suradnji s Hrvatskom zajednicom županija radi na aktivnostima vezanim uz uređenje zemljišnoknjižnog stanja na nekretninama koje koriste javne ustanove, odnosno domovi za starije i nemoćne osobe. Naime, u zemljišnim knjigama i katastru Dom za starije osobe Bjelovar je u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Stav koji Bjelovarsko-bilogorska županija ima, kao i ostale županije je da se izvrši prijenos vlasništva nad nekretninom na jedinice lokalne i regionalne samouprave bez naknade u ovom slučaju Bjelovarsko-bilogorsku županiju kao osnivača Doma za starije osobe Bjelovar.
Treba spomenuti kako je Bjelovarsko-bilogorska županija tijekom godina uložila znatna sredstva u objekt doma. Pa i sada Bjelovarsko-bilogorska županija kao osnivač Doma za starije osobe u Bjelovaru trenutno provodi projekt kompletne energetske obnove vrijedan 13,2 milijuna kuna. Projekt obuhvaća povećanje toplinske zaštite krova iznad grijanog prostora, povećanje toplinske zaštite vanjskog zida, postavljenje nove termo ovojnice, izmjenu kompletne vanjske stolarije, ugradnju novog visoko učinkovitog sustava grijanja, zamjenu unutarnje rasvjete novom LED rasvjetom i druge potrebne radove.
Bjelovarsko-bilogorska županija izdvaja gotovo 30 milijuna kuna za socijalnu skrb iz županijskog Proračuna. Uz javne pozive i potpore Bjelovarsko-bilogorska županija provodi i niz projekata uspješno koristeći europska sredstva među kojima je i projekt Zaželi pod nazivom „Za žene Bjelovarsko-bilogorske županije“ vrijedan 5,3 milijuna kuna putem kojeg se brine o 366 korisnika mahom starih i nemoćnih o kojima brine 61 zaposlena žena koja pomaže korisnicima u njihovim domovima. Također, tu je i projekt Pletenica života- faza II“ vrijedan je 1.5 milijuna kuna. Nositelj mu je Bjelovarsko-bilogorska županija, a provodi ga u partnerskom odnosu s udrugom „Pomoć u kući starijim osobama Općine Veliko Trojstvo“ i Centrom za pomoć i njegu u Općini Veliki Grđevac. Projektom je obuhvaćeno 110 osoba, a riječ je o osobama starije životne dobi, osobama s invaliditetom te članovima obitelji uključenih u projektne aktivnosti, a zaposleno je 8 osoba. U sklopu projekta „Pletenica života- faza II“ u Velikom Grđevcu i Velikom Trojstvu organizirani su dnevni boravci kao mjesta okupljanja, druženja i organiziranja aktivnosti naših sugrađana treće životne dobi. Putem projekta osigurana su i dva automobila, po jedan za svakog partnera i ovih dana bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs jedno vozilo predao je Centru za pomoć i njegu u općini Veliki Grđevac, a ključeve drugog automobila uručio je članovima udruge „Pomoć u kući starijim osobama općine Veliko Trojstvo“. Automobili će služiti za prijevoz korisnika od njihovih domova do dnevnog boravka, ali i za druge potrebe koje imaju naši umirovljenici.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji svaki peti stanovnik ima iznad 65 godina, a mnogi od njih žive sami i potrebna im je pomoć. Stoga, Bjelovarsko-bilogorska županija provedbom ovakvih projekata svojim starijim i nemoćnijim sugrađanima osigurava prvenstveno pomoć, ali i kvalitetno ispunjenu svakodnevicu, uključenje u društvo i sudjelovanje u aktivnostima, poput radionica i okruglih stolova.
Konstantna briga i skrb o starijim i nemoćnijim sugrađanima obveza je naše zajednice, ujedno i iskazivanje važnosti njihove uloge u našem društvu, a Bjelovarsko-bilogorska županija provedbom projekata i izdvajanjima od preko milijun kuna za umirovljeničke udruge za njihove programe i projekte na godišnjoj razini podiže standard života građana treće životne dobi.
Treba spomenuti kako je Bjelovarsko-bilogorska županija uslijed pandemije koronavirusa napravila uštede u pojedinim segmentima, no izdvajanja za umirovljeničku populaciju nisu se smanjivala.
Posljednjih osam godina umirovljeničke udruge prijavljuju svoje projekte svake godine na županijski Javni poziv za programe i projekte umirovljeničkih udruga, a programi i projekti su raznovrsni i tiču se socijalnih potreba, zdravstvene skrbi, programa koji se odnose na društveni dio, natjecanja, druženja te dodatnog obrazovanja građana starije životne dobi.
Osječko-baranjska županija: Osnivači su tri doma za starije, u ovoj godini za domove 17,5 milijuna kuna
Kako su nam rekli u Osječko-baranjskoj županiji, smatraju kako je u području socijalne skrbi potrebno prvenstveno unaprijediti uslugu, efikasnije organizirati provedbu kontrole nad pružateljima socijalnih usluga te uvesti intenzivnije inspekcijske nadzore. Za Županije bi od velikog značaja bila i mogućnost za prenamjenu decentraliziranih sredstava za razvoj usluga.
Smatramo kako je potrebno proširiti smještajne kapacitete socijalne usluge smještaja za starije i nemoćne osobe na području Županije na što upućuju sve veće liste čekanja i demografski sve starije stanovništvo. Svakako je potrebno ustrojiti efikasniji sustav nadzora nad domovima za starije i nemoćne osobe- povećati broj inspektora, provoditi češće nadzore nad pružateljima, povećati iznose prekršajnih kazni, provoditi relicenciranje i sl.
Na području Osječko-baranjske županije djeluju 3 županijska (decentralizirana) doma socijalne skrbi u Osijeku, Belom Manastiru i Đakovu koji pružaju socijalnu uslugu smještaja prema starijim i nemoćnim osobama, zatim 8 privatnih domova socijalne skrbi koji pružaju socijalnu uslugu smještaja prema starijim i nemoćnim osobama na 13 lokacija (s podružnicama), 31 obiteljski dom koji pruža socijalnu uslugu smještaja prema starijim i nemoćnim osobama, 1 obiteljski dom koji pruža socijalnu uslugu smještaja prema psihički bolesnim odraslim osobama, 1 dom socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska koji pruža socijalnu uslugu smještaja prema psihički bolesnim odraslim osobama, 1 dom socijalne skrbi čiji je osnivač RH koji pruža socijalnu uslugu smještaja djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi, 1 dom socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska koji pruža socijalnu uslugu smještaja djeci s problemima u ponašanju
U ovoj je godini planirano primjerice izdvojiti 4 milijuna kuna za Centre za socijalnu skrb, 17,5 milijuna za domove za starije i nemoćne, 15.000 kuna za sufinanciranje programa i projekata iz područja socijalne skrbi, 210.000 za kvalitetu života osoba s invaliditetom i djecu s teškoćama u razvoju, 600.000 za jednokratnu pomoć umirovljenicima…
Međimurska županija: Osnivač jednog doma, traže više socijalnih usluga i pomoć najpotrebitijima
U Međimurskoj županiji kažu da je cilj imati više usluga koje će biti usmjerene na različite skupine u riziku, a da budu dostupne, besplatne ili s minimalnom participacijom od strane korisnika s obzirom da se radi o skupinama na donjoj granici financijskih mogućnosti, čak i siromaštva. Također, Bottom up analizom utvrđene su prioritetne skupine u Međimurskoj županiji: starije i nemoćne osobe, osobe s invaliditetom, djeca u riziku, odrasle osobe u riziku od socijalne isključenosti (nezaposleni, beskućnici, bivši ovisnici i drugi) te želimo da se tim skupinama poveća broj usluga i da im se pruža adekvatna stručna pomoć uz razvoj civilnog sektora koji ima mogućnosti pružati dodatne usluge kao nadstandard državnim politikama socijalne skrbi. ‘Želimo jasno definirati financiranje i održivost projekata od značaja za Međimursku županiju.’ – kažu u Županiji te dodaju da vezano za domove za starije treba riješiti problem kroz nekoliko segmenata. Donijeti novi Zakon o socijalnoj skrbi, novi Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga koji mora biti precizniji i konkretniji, također, treba riješiti pitanje nadzora nad obiteljskim domovima i ustanovama, zatim licenciranje, u smislu isti uvjeti, ista kvaliteta, ista usluga za sve te stvoriti okvir kako bi se u domovima zapošljavali kvalitetni stručnjaci.
U Međimurskoj županiji ima 28 domova, a od toga je jednom je osnivač Međimurska županija, jednom je osnivač Republika Hrvatska, a ostali su privatni, što obiteljski što ustanove.
U proračunu Međimurske županije za socijalnu skrb se izdvaja više od 5 milijuna kuna. Od programa i projekata imaju dnevni boravak za starije i nemoćne osobe, Projekt „Pruži ruku“ poludnevni boravak za osobe s Alzheimerom, ustanova Centar za pomoć u kući, projekti udruga za starije osobe, jednokratne potpore umirovljenicima, sufinanciranje Crvenog križa koji brine o starijima kroz programe gerontodomaćica i drugo.
Splitsko-dalmatinska županija: Traže prijenos vlasništva domova za starije, osnivači su četiri doma, za njih izdvojeno 23,2 milijuna kuna
U Splitsko-dalmatinskoj županiji kažu da je potrebno unapređenje i razvoj izvaninstitucionalnih usluga prema svim kategorijama, posebno prema starijim i nemoćnim osobama. Vezano za domove za starije potvrđuju da je potrebno riješiti imovinsko-pravne odnose (prijenos vlasništva objekata sa HZMIO na ustanove/Župenije) te kontinuirano ulaganje u uređenje i opremanje objekata; podizanje standarda stručnog rada
U Županiji ima četiri doma kojima je osnivač Županija te još oko 40 domova kao ustanove drugih osnivača + obiteljski domovi)
Programom javnih potreba u socijalnoj skrbi Splitsko-dalmatinske županije za 2020. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 104.310.025,00 kn. Navedenim iznosom obuhvaćena su i sredstva namijenjena domovima za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač SDŽ i to u iznosu od 37.165.111,86 kn koja se, kao decentralizirana sredstva uplaćuju u proračun SDŽ Odlukom vlade RH iz državnog proračuna kao i iznos od 23.194.075,00 kn koji se, za pružene usluge, naplaćuje od korisnika smještaja u navedenim domovima. Pored navedenih sredstava Splitsko-dalmatinska županija osigurala je iz matičnog dijela proračuna iznos od 15.160.931,00 kn namijenjenih podmirenju rashoda za zaposlene i uređenju objekata domova za starije i nemoćne osobe. Matičnim sredstvima Županijskog proračuna pomaže se i provođenje programa pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama. Ove programe provode udruge koje imaju rješenjem nadležnog upravnog tijela utvrđene uvjete za pružanje takve vrste socijalnih usluga.
Primorsko-goranska županija: Bez vlasništva nad domovima nemoguće i kandidiranje za infrastrukturne natječaje
I u Primorsko-goranskoj županiji kažu da u prvom redu žele nastavak započetog procesa decentralizacije sustava socijalne skrbi.
‘Na žalost, od 2002. godine kada je taj proces započeo decentralizacijom domova za starije osobe (osnivači su postale županije), po tom pitanju nije dalje ništa učinjeno. Također očekujemo utvrđivanje jasnih kriterija za ugovaranje cijene socijalnih usluga. Mada je to trebalo biti učinjeno prije nekoliko godina, državna administracija još nije utvrdila kriterije/uvjete ugovaranja. Npr. kvaliteta pruženih usluga trenutno uopće nije kriterij i jamstvo za ugovaranje više cijene usluga s Ministarstvom, što je svakako demotivirajuće u pogledu podizanja kvalitete usluga, pogotovo u privatnom sektoru. Veliki problem sustava, posebno u dijelu skrbi za starije osobe, predstavljaju slabi kadrovski kapaciteti državne inspekcije te se nadzori provode vrlo rijetko i u pravilu tek nakon što se desi neki incident (pogotovo kod privatnih domova). U tom dijelu očekujemo ili kadrovsko osnaživanje inspekcijske službe ili njeno organiziranje na regionalnoj/županijskoj razini.’ – komentira pročelnica UO za socijalnu politiku i mlade PGŽ Dragica Marač .
Po pitanju domova za starije, potrebno je pojačati redovne nadzore nad radom domova, početi izricati konkretne novčane kazne za utvrđene prekršaje (sada se u pravilu ne izriču pa i kada su prekršaji evidentni, npr. smještaj većeg broju korisnika od onoga dozvoljenog licencijom, tj. dozvolom za rad i sl.). Nadalje, bolje urediti normativni dio vezan uz uvjete za rad domova. Sadašnjim državnim aktima predviđen je čitav niz različitih oblika pružanja usluga smještaja starijim osobama, a pravila su često nedorečena i mijenjaju se isključivo kao reakcija na neki ozbiljni incident u praksi, a ne kao rezultat promišljene politike „na duže staze“. U pogledu županijskih domova za starije osobe hitno treba riješiti imovinsko-pravne odnose na način da se vlasnička prava nad objektima prenesu ili na županije kao osnivače ili na same ustanove (većini objekata decentraliziranih domova u RH vlasnik je HZMO, što predstavlja značajnu prepreku prilikom kandidiranja na mnoge infrastrukturne natječaje).
U PGŽ postoji 40 pružatelja usluge smještaja za starije osobe, od čega su 13 „klasični“ domovi, 24 obiteljski domovi i 3 organizirano stanovanje.
Županija svake godine izdvaja cca 700.000 kuna za provedbu programa i projekata udruga iz područja socijalne skrbi (zaštita ciljanih skupina npr. osoba s invaliditetom, beskućnika, žrtava obiteljskog nasilja i dr.). Svake godine PGŽ izdvaja 300-350.000 kn za pružanje usluge pomoći u kući starijim osobama u lokalnim sredinama (posebno u izoliranim područjima Županije kao npr. Gorskom kotaru).
Za županijske domove svake godine izdvajaju se u proračunu značajni iznosi za unapređenje prostornih uvjeta domova (zanavljanje opreme, renovacija prostora i sl.), čija visina ovisi o opsegu planirane investicije (iznosi do nekoliko milijuna kuna godišnje). Sufinanciraju se sredstvima proračuna na godišnjoj razini i programi radno-okupacijskih aktivnosti za starije osobe u županijskim domovima, program fizikalne terapije i sl..
Vukovarsko-srijemska županija: Potrebni su veći kapaciteti smještaja u domovima, Županija osnivač tri doma
Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Vukovarsko-srijemske županije nakon što je objedinio podatke prikupljene od članova Savjeta za socijalnu skrb kao i od predstavnika udruga iz područja socijalne skrbi, dostavio je dana 20.01.2021. godine Hrvatskoj zajednici županija potrebne podatke koji se odnose na Izradu Nacionalnog plana razvoja socijalnih usluga 2021-2027. godine. Pa tako, kada se govori o razvoju, poboljšanju i jačanju postojećih socijalnih usluga na području Županije traži se povećanje smještajnog kapaciteta u domovima za starije i nemoćne osobe kao i smještaja invalida, osnaživanje psihosocijalne pomoći ugroženim skupinama, educiranje i osposobljavanje stručnog kadra za rad u sustavu socijalne skrbi, organizirano stanovanje za osobe i intelektualnim teškoćama, usluga poludnevnog i cjelodnevnog boravka za starije i nemoćne, osobe s invaliditetom kao i djecu i odrasle s intelektualnim oštećenjem, kontrola i nadzor obiteljskih domova i privatnih ustanova ista kao i u državnim domovima ili davanje ovlasti županijskim razinama za vršenje kontrole istih, osobe koje su oboljele od demencije i Altzheimerove bolesti nemaju adekvatan smještaj kao ni dovoljno educirano medicinsko osoblje kao i stručni kadar koji bi skrbio o njima te je potrebno razvijati snažniji preventivno savjetodavni edukativni rad sa djecom, roditeljima i mladima.
Kada je riječ o korisničkim uslugama koje nedostaju u Županiji, a potrebna su, izdvajaju projekte Pomoć u kući – projekt „Zaželi“ je kvalitetan projekt, izuzetno potreban i važan za korisnike u ruralnim sredinama, ali je problem nedostatka kontinuiteta, te korisnici nakon prestanka projekta ostaju bez usluga, zatim razvijanje sustava za pomoć osobama s autizmom, otvaranje prenoćišta ili prihvatilišta za beskućnike, podrška i pomoć osobama liječenih ovisnika, smještajni kapaciteti za oboljele od demencije i Altzheimerove bolesti, skrb za osobe oboljele koji se nalaze u terminalnoj fazi bolesti (onkološki bolesnici), smještaj za branitelje i osobe koje imaju posljedice ratnih zbivanja i stradavanja (PTSP, žrtve silovanja…)- obzirom da su to osobe koje ne mogu uvijek ( zbog prirode bolesti) da se uklope u postojeći sustav socijalne skrbi- domove za starije i nemoćne osobe.
Značajan dio u ukupnoj dobnoj strukturi stanovništva Vukovarsko-srijemske županije su osobe treće životne dobi te je stoga naglasak na nedostatku smještajnih kapaciteta u domovima za starije i nemoćne osobe kao i važnost kontinuiteta projekata poput „Zaželi“, loša prometna povezanost ruralnih područja sa gradskim središtima u kojima se pruža veći dio socijalnih usluga te, Županija je područje koje i u sustavu socijalne skrbi osjeća još uvijek posljedice Domovinskog rata, te je stoga potrebna organizirana skrb za HRVI, osobe oboljele od PTSP-a te dodatna edukacija stručnog kadra koja bi skrbila o istima.
‘Kada govorimo o domovima za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač Vukovarsko-srijemska županija onda se tu pojavljuju 3 problema od kojih je prvi i najvažniji pitanje prijenosa vlasništva, od tri doma za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač Županija, jedino dom za starije i nemoćne osobe Vukovar je vlasnik nekretnine koje je korisnik. Preostala dva doma, doma za starije i nemoćne osobe Vinkovci i Ilok kontinuirano imaju problem kod apliciranja na međunarodne EU projekte gdje se traži čisto vlasništvo.
Nadalje, to je svakako nedostatak kapaciteta. Pokazalo se da trenutni kapaciteti nisu dovoljni za potrebe žitelja Vukovarsko-srijemske županije, a to svakako za sobom povlači i nedostatak stručnog kadra za rad u sustavu socijalne skrbi kao i potreba za edukacijom postojećeg kadra za rad sa posebnim skupinama. Također, smatramo da bi svakako trebalo kontrolu i nadzor obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe i privatnih ustanova riješiti davanjem ovlasti županijskim razinama za vršenje kontrole istih.’ – kažu u Županiji.
Ukupno na području Vukovarsko srijemske županije ima 36 doma/ili ustanova za starije i nemoćne osobe, od toga: 3 doma za starije i nemoćne osobe kojima je osnivač Vukovarsko-srijemska županija (doma za starije i nemoćne osobe Vinkovci, Vukovar i Ilok), 33 obiteljska doma ili ustanove za starije i nemoćne osobe, te imamo još 3 ustanove socijalne skrbi (dječji dom sv. Ana, Centar za rehabilitaciju Mala Terezija i Dom za odrasle osobe Nuštar) kojima je osnivač RH.
U 2020. godini iz Proračuna Vukovarsko-srijemske županije za socijalnu skrb izdvojeno je ukupno 14.711.251,17 kuna. Ta sredstva utrošena su za rad domova za starije i nemoćne osobe kao i Centara za socijalnu skrb,ogrijeva za korisnike zajamčene minimalne naknade, za pomoć obiteljima i kućanstvima – jednokratne naknade, darivanje djece smještene u ustanove socijalne skrbi, sklonište za žene i djecu žrtve obiteljskog nasilja kao i za rad odbora i Povjerenstava.
Od programa i projekata za starije izdvajaju projekt odlaska umirovljenika u toplice tijekom ljetnih mjeseci potpisanog između županije sa JLS, troškovi održavanja Olimpijade treće životne dobi te sredstva koja se dodjeljuje putem javnog natječaja za sufinanciranje programa i projekata koje provode udruge koji skrbe o osobama treće životne dobi.
Brodsko posavska županija: Domovi se financiraju sa 602 tisuće kuna
Županija ima tri ustanove socijalne skrbi, 27 obiteljskih domova i 12 udruga, vjerskih zajednica, drugih pravnih osoba i obrtnika.
Ukupna izdvajanja u socijalnoj skrbi su 31.469.745,37 kn, od toga 602.089,77 kn za financiranje Doma za starije i nemoćne osobe Slavonski Brod, decentralizirana sredstva 6.860.716,60 kn te vlastiti prihodi Doma 9.006.939,00 kn (navedena sredstva su sastavni dio Proračuna BPŽ , ali su rezultat uplata Domu po posebnim propisima). Za javne potrebe u socijalnoj skrbi osigurano je 812.273,00 kn u što ulazi financiranje Crvenog križa, pomoć obiteljima s većim brojem djece, pomoć „Zlatnom cekinu“ za prijevoz djece te pomoć udrugama. Za skrb o umirovljenicima namijenjen je iznos od 180.000 kuna, a za projekte u socijalnoj skrbi 12.182.362,53 kn. Tu je i energetska obnova zgrade Doma za starije i nemoćne osobe u Slavonskom Brodu.
Karlovačka županija: Traže veće kapacitete smještaja, usluga i zaposlenih
Zahtjevi Karlovačke županije slični su ostalim županijama koje su zajednički istupile sa svojim zahtjevima. To je dostupnost socijalnih usluga unutar cijele županije, posebno u ruralnijim područjima, povećanje broja socijalnih usluga, dostupnost socijalnih usluga osobama s invaliditetom, poboljšanje koordinacije usluga između više subjekata, dostupnost poludnevnih boravaka u školama, posebice za djecu sa posebnim potrebama, poboljšanje dostupnosti rane intervencije kao socijalne usluge i to posebice u kući gdje dijete živi, širenje mreže psihosocijalne pomoći te ulaganje u pružatelje socijalnih usluga. Svakako, kažu, glavni preduvjet je i poboljšanje gospodarstva, a što bi posljedično donijelo smanjivanje broja određene kategorije stanovništva u različitim potrebama, odnosno općenito smanjivanje potreba za pojedinim socijalnim uslugama i pomoćima.
Kod domova za starije treba riješiti povećanje kapaciteta osoblja, dostupnost uslužnih djelatnosti te liječnika, poboljšanje dostupnosti servisnih usluga ( primjerice poslovi u bankama, za nepokretne korisnike ), iznalaženje adekvatnijih tretmanskih riješenja za primjerice dementne korisnike te omogućavanje različitih aktivnosti starijim i nemoćnim osobama a koje nisu smještene u Domove, primjerice ” Gerontološki centar ” ( u tijeku predradnje za osnivanje )
Od domova u Županiji postoji županijski Dom Sv. Antun Karlovac – kapacitet 225 korisnika, Dom Fra Srećko Badurina Ogulin – kapacitet 43 korisnika ( Udruga Victoria Zagreb ), Privatna ustanova za stare i nemoćne Viktorovski Vivodina – kapacitet 50 korisnika, 41 privatni obiteljski dom – kapacitet 751 korisnik ( upravo u postupku osnivanja još 1 privatni obiteljski dom – kapacitet 19 korisnika )
Centri za socijalnu skrb se djelomično financiraju iz decentraliziranih funkcija u iznosu od 2.226.756,00 kn. Dom za stare i nemoćne Sv. Antun se djelomično financira iz decentraliziranih funkcija u iznosu od 3.468.203,00 kn, kroz pomoć za ogrjev osigurano je 1.986.600,00 kn, te za ostale korinsike u socijalnoj skrbi 5.805.000,00 kn.
Starijima se pomaže kroz niz programa kao što je smještaj, dnevni boravak u Crvenom križu, pomoć u kući, prijevoz starijih osoba iz ruralnih područja…
Zadarska županija: Osnivač jednog doma, za njega pola milijuna kuna, sa 2,8 milijuna sufinancira se smještaj u privatnim domovima
‘Nedostatni kapaciteti za smještaj starijih i nemoćnih u institucionalnim ustanovama vrlo su izraženi te je sada dužina čekanja na smještaj u naš jedini dom za starije i nemoćne osobe više od 8 godina. Istovremeno, problem su visoke cijene smještaja i neujednačena kvaliteta usluga u privatnim domovima za smještaj starijih i nemoćnih kao i neujednačena dostupnost usluga na području županije.’ – kažu u Zadarskoj županiji. Kao problem dodaju i nedovoljan broj stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi (naš Dom za starije i nemoćne osobe u Zadru ima 2 socijalne radnice na oko 400 korisnika). Ne postoji mogućnost smještanja osoba oboljelih od Alzheimera ili/i drugih demencija. ( uskoro će biti završen prostor za smještaj takvih osoba u Domu za starije i nemoćne osobe, međutim, s obzirom na stalno povećanje broja oboljelih, kapaciteti neće biti dostatni)
U Županiji nalaze se Dom za starije i nemoćne osobe Zadar (osnivač Zadarska županija), Dom za odrasle osobe sv. Frane (osnivač RH), Dom za odrasle osobe Zemunik Donji (osnivač RH) te 28 privatnih pružatelja usluge smještaja i boravka starijih i nemoćnih osoba (obiteljski domovi, obrti, d.o.o., j.d.o.o., jedna ustanova)
Iz županijskih sredstava izdvaja se za uslugu pomoći u kući 420.000,00 kuna, za sufinanciranje smještaja starijim osobama u privatnom smještaju 2.800.000,00 kuna (500,00 kuna po korisniku mjesečno, za sve osobe smještene u privatnim domovima na području Zadarske županije, bez obzira na imovinski status korisnika). To je oko 400 korisnika mjesečno Za Dom za starije i nemoćne osobe u Zadru izdvojili smo ove godine 500.000,00 kuna vlastitih sredstava – za dovršetak Odjela za demencije (osim decentraliziranih sredstava u iznosu od 7.311,034 kune).
Također financiramo usluge psihijatra, internista i liječnika opće/obiteljske medicine za posjete korisnicima u domovima Sv. Frane, Zemunik i Dom za starije i nemoćne osobe Zadar (za zadar i podružnicu Preko) i za tu aktivnost izdvajamo 330.000,00 kuna. Liječnici obavljaju posjete 2 do 4 puta mjesečno.
Virovitičko-podravska županija: Traže jačanje udomiteljstva
Županija nije osnivač niti jednog doma za starije i nemoćne, već je skrb i smještaj za starije i nemoćne organizirana u pet ustanova u privatnom vlasništvu i u 10 obiteljskih domova koja trenutno imaju dovoljno kapaciteta za zbrinjavanje starijih osoba, ali problem je cijena smještaja te bi bilo potrebno osigurati više mjesta u Mreži za zbrinjavanje starijih osoba slabijeg socijalnog statusa. Sada se taj problem rješava smještajem preko udomiteljstva, gdje se pokazuje potreba za razvijanjem tog oblika zbrinjavanja starijih osoba u većoj mjeri. Virovitičko-podravska županija pomaže starijim i nemoćnim osobama financirajući rad udruga umirovljenika pomažući tako njihovo djelovanje i aktivnosti.
Dubrovačko-neretvanska županija: Plan je širenje Doma u Dubrovniku, u Županiji djeluju 13 ustanova za stare i nemoćne
U svrhu povećanja kapaciteta Dubrovačko-neretvanska županija je između projekata i programa za financiranje u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost prijavila Dom za starije i nemoćne osobe „Domus Christi“ sa projektom rekonstrukcije i nadogradnje te projekt adaptacije postojećih prostorija u Domu za starije osobe Dubrovnik. Realizacija navedenih projekata pridonijet će smanjenju lista čekanja, a ujedno će se izgradnjom dodatnih smještajnih kapaciteta za nove korisnike osigurati i ugodniji uvjeti u postojećim smještajnim kapacitetima za trenutne korisnike. Planiranim radovima osigurat će se novi prostori za druženja i radno-okupacijske programe kao i za provođenje dnevnog boravka vanjskih korisnika.
Ustanove za smještaj starijih osoba Dom za starije osobe Korčula i Dom za starije osobe Vela Luka, kojima je osnivač županija, djeluju u zgradama koje su u vlasništvu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Dana 12. studenog 2020. godine Vlada Republike Hrvatske donijela je Zaključak kojim se nalaže Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike da u suradnji sa Hrvatskim zavodom za mirovinsko osiguranje, poduzme potrebne aktivnosti i radnje za uređenje zemljišno-knjižnih stanja na nekretninama koje koriste javne ustanove, domovi za starije i nemoćne osobe, u cilju mogućeg prijenosa prava vlasništva na tim nekretninama bez naknade na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kao osnivače domova za starije i nemoćne.
U Dubrovačko-neretvanskoj županiji djeluje 13 ustanova socijalne skrbi. Ustanove koje pružaju usluge smještaja za starije i nemoćne osobe, ali i teško bolesnim osobama i odraslim osobama s invaliditetom su: Dom za starije osobe Dubrovnik sa Izdvojenom poslovnom jedinicom Thermotherapia u Mokošici – osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, Dom za starije i nemoćne osobe „Domus Christi“ u Dubrovniku – osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, Dom za starije osobe Vela Luka – osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, Dom za starije osobe Korčula – osnivač Dubrovačko-neretvanska županija, Dom za starije i teško pokretne odrasle osobe „Majka Marija Petković“ na Korčuli – osnivač Republika Hrvatska, Dom za odrasle osobe i rehabiltaciju Metković – osnivač Republika Hrvatska, Dom za starije i nemoćne osobe „Konavle“ – osnivač Općina Konavle, Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Nonin dom“ u Dubrovniku – osnivač fizička osoba, Obiteljski dom za starije i nemoćne osobe „Obiteljski dom Raguž“ u Metkoviću – osnivač fizička osoba, Samostan sv. Obitelji Metković – osnivač vjerska zajednica.
Sredstvima decentraliziranih funkcija od 2017. do 2020. godine za materijalne rashode i rashode za zaposlene, investicijsko održavanje i nabava opreme doznačeno je domovima za starije osobe kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija ukupno 41.300.065,00 kuna.
Za socijalnu skrb već dugi niz godina izdvaja se iznos od 200.000 kuna za pomoć socijalno ugroženim osobama i 280.000 kuna za pomoć oboljelim braniteljima iz Domovinskog rata. Temeljem zahtjeva doznačava se novčana potpora za pomoć u liječenju ili ublažavanju socijalne ugroženosti. Nadalje izdvaja se iznos od 120.000 kuna za prigodne potpore ustanovama socijalne skrbi. Dubrovačko-neretvanska županija uruči donaciju od 10.000 kuna, kao i prigodne poklone štićenicima domova kojima je osnivač i to: Dom za starije osobe Dubrovnik, Dom za starije i nemoćne osobe “Domus Christi”, Dom za starije osobe Korčula, Dom za starije osobe Vela Luka, kao i domovima koji su u vlasništvu drugih osnivača Dom za odrasle osobe Blato, Centar za rehabilitaciju Josipovac, Dječji dom Maslina, Dom za odrasle osobe i rehabilitaciju Metković, Dom za starije i nemoćne osobe Konavle i Dom za starije i teško bolesne odrasle osobe “Majka Marija Petković” Blato.
Dubrovačko-neretvanska županija provodi Program izrade i provedbe izjednačavanja umirovljeničkog standarda od 2010. godine kada je, za provedbu ovog Programa, u proračunu Županije je bilo osigurano 700.000 kuna. U međuvremenu proračunska sredstva su povećana, te od 2017. godine iznose 2.000.000 kuna. U okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji vodi se računa o ujednačavanju umirovljeničkog standarda za umirovljenike u općinama i gradovima (umirovljenicima s područja Grada Dubrovnika dodatak se isplaćuje iz gradskih proračunskih sredstava) te se svakom umirovljeniku, koji prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ostvaruje mjesečnu mirovinu do 1.500 kuna, isplaćuje pojedinačni iznos od 800 kuna.
Zagrebačka županija: 130 pružatelja socijalnih usluga
Županija nema dom za starije i nemoćne u svom vlasništvu odnosno nije osnivač niti jednog doma. Trenutno na području Zagrebačke županije postoji oko 130 pružatelja socijalnih usluga.
Krapinsko-zagorska županija: 29 ustanova za smještaj i skrb o starijima
‘Podržavamo nastojanja županija i decentralizaciju ali u punom smislu te riječi, što podrazumijeva ne samo prenošenje ovlasti nego i fiskalno praćenje i ostale komponente održivosti takvih ustanova. Prioritet u financiranju smještaja trebao bi biti usklađivanje prihoda i rashoda na godišnjoj razini kako bi sustavi bili dugoročno fiskalno održivi. Važno je da socijalne usluge i naknade budu dobro ciljane, odnosno ciljane prema onim korisnicima koji imaju najveće potrebe. Sve zemlje OECD-a zahtijevaju da korisnici sudjeluju u plaćanju hrane i smještaja u institucijskim oblicima skrbi, osim onih koji su financijski najugroženiji. Nužno je propisivanje minimalnih standarda usluga za starije osobe, izrađivanje smjernica u pogledu uvjeta prostora, opreme i radnika za pružanje socijalnih usluga starijim osobama u mreži te definiranje mjerila za utvrđivanje usklađenosti s minimalnim standardima kvalitete socijalnih usluga za starije osobe. Također nužno je poticanje razvoja institucijskih oblika skrbi za starije u područjima u kojima takvi oblici nisu razvijeni te u skladu s ciljem deinstitucionalizacije, omogućavanje starijim osobama da što duže ostanu živjeti u vlastitom domu uz unaprjeđenje kvalitete života i aktivno sudjelovanje u zajednici.’ – komentiraju prijedloge vezane za domove za starije u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Županija inače nije osnivač ni jednog doma socijalne skrbi za starije osobe. Na području KZŽ djeluje ukupno 29 pružatelja usluge smještaja, čiji je kapacitet 1625 korisnika, a trenutno se u njima nalazi 1494 korisnika. Riječ je o 11 obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe koji smještavaju trenutno ukupno 158 korisnika, a kapacitet im je 170 korisnika, 1 obiteljski dom za osobe s tjelesnim i intelektualnim i osjetilnim oštećenjima koji smještava ukupno 9 korisnika i 8 ustanova koje smještavaju starije i nemoćne osobe, kapaciteta 446 korisnika, a trenutno smještavaju 402 korisnika.
Ukupno kapacitet smještaja za starije i nemoćne osobe u obiteljskim domovima i ustanovama na području Krapinsko-zagorske županije iznosi 616 korisnika, a trenutno je na smještaju 560 korisnika.
Također, na području Krapinsko-zagorske županije djeluju 3 doma socijalne skrbi za odrasle osobe, kapaciteta 631 korisnika koji smještavaju trenutno 602 korisnika, 4 druga pružatelja socijalnih usluga, kapaciteta 341 korisnika, a koji smještavaju 303 korisnika, 1 terapijska zajednica, kapaciteta 20 korisnika i novoosnovani Dom za žrtve nasilja u obitelji kapaciteta 8 korisnika
Usluge socijalne skrbi na području Krapinsko-zagorske županije pružaju centri za socijalnu skrb, domovi socijalne skrbi i obiteljski domovi te pravne osobe i nekoliko organizacija civilnog društva.
Dobro su razvijene usluge smještaja za starije i nemoćne te odrasle osobe (velika koncentracija DOO i OD), te aktivnosti i usluge za djecu i mlade.
Od novih socijalnih usluga valja izdvojiti usluge rane intervencije i osnivanje ranog kabineta, kao i usluge za žrtve nasilja obzirom da je županija u prosincu prošle godine započela s radom ustanova dom za žrtve nasilja u obitelji Novi početak, kapaciteta 8 korisnika, kojim će se osigurati institucionalna i savjetodavna podrška žrtvama nasilja i žrtvama nasilja u obitelji na području Krapinsko-zagorske županije. Međusobna suradnja svih dionika u području socijalne skrbi je na visokom nivou, a naročito su razvijene aktivnosti za djecu kako bi ih se osnažilo u razvoju i ujedno dala podrška obiteljima kroz razvijenu mrežu usluga za djecu – opremanje i osuvremenjavanje rodilišta i ginekološkog odjela, promicanje dojenja, rana intervencija, logopedske usluge, podrška darovitoj djeci i djeci s teškoćama u razvoju, osiguravanje kvalitetnog i dostupnog odgoja i obrazovanja i zdravstvene zaštite djece. Izvaninstitucionalne usluge, razvoj civilnog sektora u području socijalne skrbi. Premda u Krapinsko-zagorskoj županiji postoje brojne organizacije civilnog društva, manji broj ih je uspio razviti kapacitete za pružanje socijalnih usluga.
Potrebno je razviti kapacitete za pružanje socijalnih usluga. Trebalo bi se usmjeriti, također, i na bolju povezanost organizacija civilnog društva koje bi mogle istaknuti važnost volontiranja i socijalnog uključivanja mladih u pružanje pomoći socijalno ugroženim skupinama. Potrebno je razvijati usluge namijenjene očuvanju i unaprjeđenju mentalnog zdravlja, usluge palijativne skrbi, razvoj socijalnog poduzetništva i zadruga te udomiteljstvo.
Osim toga, potrebno je intenzivirati vertikalnu komunikaciju, jačati regionalni pristup razvoju socijalnih usluga, uz istovremeno koordiniranje i povezivanje na nacionalnoj razini.
Za socijalnu skrb se godišnje izdaja oko 5 milijuna kuna. Od toga su decentralizirana sredstva oko 3,1 milijun kuna (2,4 milijuna kuna za materijalne i financijske rashode CZSS i oko 700.000 kuna za tekuće pomoći općinama/gradovima za ogrjev korisnicima zajamčene minimalne naknade). Županija izdvaja oko 2 milijuna kuna vlastitih sredstava.
‘Prioritet u financiranju smještaja trebao bi biti usklađivanje prihoda i rashoda na godišnjoj razini kako bi sustavi bili dugoročno fiskalno održivi. Važno je da socijalne usluge i naknade budu dobro ciljane, odnosno ciljane prema onim korisnicima koji imaju najveće potrebe. Sve zemlje OECD-a zahtijevaju da korisnici sudjeluju u plaćanju hrane i smještaja u institucijskim oblicima skrbi, osim onih koji su financijski najugroženiji. Nužno je propisivanje minimalnih standarda usluga za starije osobe, izrađivanje smjernica u pogledu, uvjeta prostora, opreme i radnika za, pružanje socijalnih usluga starijim osobama u mreži te definiranje mjerila za utvrđivanje usklađenosti s minimalnim standardima kvalitete socijalnih usluga za starije osobe. Također nužno je poticanje razvoja institucijskih oblika skrbi za starije u područjima u kojima takvi oblici nisu razvijeni te u skladu s ciljem deinstitucionalizacije, omogućavanje starijim osobama da što duže ostanu živjeti u vlastitom domu uz unaprjeđenje kvalitete života i aktivno sudjelovanje u zajednici.’ – zaključuju u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Koprivničko-križevačka županija: Pitanje prijenosa vlasništva doma u Koprivnici se rješava, za njega izdvojeno 6,2 miliijuna kuna
‘Socijalna skrb i poslovi koji se odnose na ovaj sustav prvenstveno su u nadležnosti države i jedinica lokalne samouprave, a samo u uskom segmentu na županijama. Iako se svojedobno najavljivala veća uloga županija, osnivačka prava nad činjenično najvažnijim institucijama u sustavu – centrima za socijalnu skrb zadržala je država. Na inicijativu Koprivničko-križevačke županije potaknuto je rješavanje pitanja prijenosa vlasništva nekretnina čiji je županija osnivač, Doma za starije i nemoćne osobe Koprivnica s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na Županiju, s obzirom da je Vlada RH donijela Zaključak vezan uz prijenos vlasništva nad domovima na osnivače, kao i na činjenicu da postoji obostrana volja za provedbu istog, nadamo se da će sav angažman koji Koprivničko-križevačka županija ulaže biti od koristi.’ – kažu nam u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Prioriteti Županije u pogledu socijalnih usluga su sljedeći: nedostatni kapaciteti (izvaninstitucijski i institucijski) za pružanje usluga smještaja za sve korisničke skupine, ponajviše za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, djecu s poremećajima u ponašanju i starije i teško bolesne osobe, mreže usluga u zajednici za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju (PUP) i psihosocijalni tretmani za djecu i mlade s PUP, stambeno zbrinjavanje djece i mladih koji napuštaju udomiteljske obitelji, stambene zajednice za osobe s invaliditetom, rad sa biološkim obiteljima korisnika koji su na smještaju izvan obitelji, usluge individualne psihosocijalne podrške u obitelji i kod pružatelja usluga i usluge grupne psihosocijalne podrške kod pružatelja usluga, rehabilitacija liječenih alkoholičara u zajednici (zastoj u razvoju klubova liječenih alkoholičara), tretmani za počinitelje nasilja i stručnjaci za rad s počiniteljima nasilja, multidisciplinarno savjetovalište, kontinuirani programi zapošljavanja i obrazovanja socijalno osjetljivih skupina i teže zapošljivih skupina te sveobuhvatni rad s romskom populacijom na integraciji, posebno djecom – integracija u odgojno-obrazovne ustanove, zapošljavanje odraslih, rad s majkama
Osim potrebnog rješavanja prijenosa vlasništva nad domovima na osnivače postoji i drugo pitanje koje treba riješiti. Županija je nadležna za postupak ispitivanja/utvrđivanja minimalnih uvjeta za pružanje socijalnih usluga po zahtjevu potencijalnog osnivača/pružatelja usluga, no Pravilnik kojim su propisani uvjeti je konfuzan, često prezahtjevan za same pružatelje usluga (npr. nedostatak medicinskih sestara) te ga županije ne primjenjuju na „jednak način“. Velik problem na terenu predstavlja i činjenica da inspekcijski nadzor nad pružateljima usluga (koji su ishodili pozitivno rješenje) provode inspektori socijalne skrbi Ministarstva, odnosno da županije nemaju mogućnost kasnijeg nadzora nad tim pružateljima usluga što je posebice došlo do izražaja u COVID krizi.
Na području županije djeluju: 1 županijski dom za starije i nemoćne osobe, 6 privatnih domova-ustanova za starije i nemoćne osobe, 8 privatnih domova pravnih osoba i obrta (nemaju status ustanove) za smještaj starijih i nemoćnih osoba, 17 (privatnih) obiteljskih domova za starije i nemoćne osobe, 3 privatna doma-ustanove za psihički bolesne i osobe s mentalnim oštećenjem te 1 (privatni) obiteljski dom za psihički bolesne i osobe s mentalnim oštećenjem.
Glede izdvajanja financijskih sredstava za domove i pomoć starijima osobama, Županiji je prepušteno financiranje materijalnih i financijskih rashoda centara za socijalnu skrb za što je ove godine predviđeno u proračunu 1.861.230 kuna (decentralizirana sredstva). Jedina ustanova socijalne skrbi na kojoj su osnivačka prava prenesena na Županiju je Dom za starije i nemoćne osobe Koprivnica za financiranje kojeg je ove godine osigurano 6.227.245 kuna (decentralizirana sredstva). Županija financira i troškove nabave ogrjeva za socijalno ugrožene osobe korisnike zajamčene minimalne naknade, programe pomoći u kući starijim osobama koji se provodi na području gotovo svih gradova i općina, sufinanciranje smještaja u privatne domove za starije i nemoćne osobe, financiraju se i različite udruge koje pružaju socijalne usluge i obavljaju vrlo značajne aktivnosti u zajednici…
Varaždinska županija: Traže jasnije definiranje kriterija dodjele decentraliziranih sredstava
‘Najveći problem s kojim se u ovom trenutku suočava Varaždinska županija kao osnivač Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin jest nedostatak kriterija prema kojima se raspodjeljuju decentralizirana financijska sredstva. Varaždinska županija napravila je analizu podataka o decentraliziranim sredstvima te smo usporedili iznose dodijeljene domovima čiji su osnivači druge županije, uzimajući kao relevantne podatke one o kapacitetu domova i iznosu raspodijeljenih sredstava po broju korisnika. Došli smo do zaključka da se našem Domu godinama dodijeljuje višestruko manji iznos, oko 3.000.000 kuna godišnje. Slijedom navedenog, zatraženo je jasnije definiranje kriterija po kojima bi se decentralizirana sredstva osiguravala decentraliziranim domovima kako bi se postigla kontinuirana financijska stabilnost, te domovima omogućilo kvalitetno planiranje potrebnih investicija.’ – kažu nam u Županiji.
Također, Varaždinska županija je Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike podnijela zahtjev za prijenos prava vlasništva na nekretnini na kojoj su izgrađene zgrade Doma za starije i nemoćne osobe Varaždin, a dobili smo odgovor da je zahtjev proslijeđen Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji mora provesti postupak besplatnog prijenosa prava vlasništva.
Ustanova čiji je osnivač Varaždinska županija prijavila je na poziv „Unapređivanje infrastrukture za pružanje socijalnih usluga u zajednici kao podrška procesu deinstitucionalizacije – druga faza, KK.08.1.3.04 – inačica 5“ četiri projekta izgradnje i opremanja zgrada dnevnog boravka za starije osobe: u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu. Prema podacima s kojima raspolažemo, oko 2.000 ljudi čeka mjesto u Domu za starije i nemoćne Varaždin.
Svjedoci smo promjene da sve veći broj radno sposobnog stanovništva provodi sve više sati tijekom radnog dana na radnom mjestu, odnosno na putovanju na i iz mjesta rada, zbog čega nemaju vremena boraviti sa svojim roditeljima ili ih posjećivati radi davanja lijekova, dostave hrane i općenito pomaganja u obavljanju njihovih osnovnih životnih potreba. S druge strane, općenito je poznata činjenica da stanovništvo stari pa je za očekivati da će se broj osoba kojima je potrebna usluga smještaja tijekom godina i povećati. S obzirom na iznimno veliki broj starijih osoba koje čekaju na smještaj u naš Dom za starije i nemoćne osobe Varaždin, smatramo da je inicijativa za ulaganje upravo u institucionalne oblike smještaja i brige za starije osobe nužna i dobrodošla.
Prema evidenciji resornog Ministarstva, na području Varaždinske županije ima ukupno 18 ustanova socijalne skrbi i to: 4 centra za socijalnu skrb, 1 centar za pružanje usluga u zajednici (poludnevni boravak za osobe s invaliditetom), 1 dom za žrtve obiteljskog nasilja, 1 odgojni dom Pahinsko – Ivanec (smještaj za djecu i mlade s problemima u ponašanju), 11 ustanova – domova za smještaj starih i nemoćnih osoba, osoba s invaliditetom i psihički bolesnih osoba, 29 obiteljskih domova (smještajni kapacitet do 20 korisnika) za smještaj starih i nemoćnih osoba, osoba s invaliditetom i psihički bolesnih osoba. Varaždinska županija ima osnivačka prava nad Domom za starije i nemoćne osobe Varaždin, za koji osigurava sredstva za obavljanje djelatnosti Doma u visini razlike između ukupnih rashoda i prihoda za posebne namjene Doma, te je u 2020. osigurala 4.410.320,50 kuna.
U 2020. godini za socijalnu skrb iz proračuna osigurano je ukupno 9.833.373 kuna. Isto tako, Županija kontinuirano prati te pruža stručnu, savjetodavnu i financijsku pomoć u provedbi projekta financiranog sredstvima EU fondova Domu za starije i nemoćne osobe Varaždin. Riječ je o projektu energetske obnove zgrade Doma čija je ukupna vrijednost 33,3 milijuna kuna.
Društvo Crvenog križa Varaždinske županije provoditelj je projekta „ZEP – ZAŽELI“, koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda i provodio se do rujna 2020. godine. Očekivani rezultati projekta su realizirani jer su se zaposlile 32 žene pripadnice ranjive skupine na rok od dvije godine, te je pružena potrebna pomoć u svakodnevnom funkcioniranju za 170 krajnjih korisnika. Projekt je vrijedan 4,5 milijuna kuna. Crveni križ se prijavio na natječaj za novi projekt „ZEP – ZAŽELI – program zapošljavanja žena – II faza“ s ciljem nastavka provedbe izvaninstitucionalne skrbi osobama treće životne dobi, kao i zapošljavanja teže zapošljivih žena starijih od 50 godina. (Lidija Kiseljak)
