S početkom korona krize prioritet ulaganja u županijama bilo je zdravstvo, no ubrzo je bilo jasno da ne može niti gospodarstvo trpjeti, pa su županije podebljala sredstva za tu svrhu. Nije se niti odustalo od ulaganja u obrazovanje, pa se i na tom području nastavljaju ulaganja. Nezaposlenost je u padu u odnosu na lani, no posljednjih mjeseci, na mjesečnoj razini, stanje se popravlja i pad usporava u većini županija. U obrazovanju energetski se obnavljaju školske zgrade, čime se i nastavljaju građevinski radovi i zadržavaju radna mjesta. Raspisuju se i natječaji za stipendije, koje se ne smanjuju.
U rujnu 2020. broj ukupno zaposlenih u Republici Hrvatskoj iznosio je 1 528 717, u odnosu na kolovoz 2020. broj ukupno zaposlenih pao je za 0,4%, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine broj ukupno zaposlenih u rujnu 2020. pao je za 3,6%. Za razdoblje od siječnja do rujna 2020. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine broj ukupno zaposlenih pao je za 1,9%, pokazuju nedavno objavljeni podaci DZS-a.
Prema podacima HZZ-a vidljivo je da se stanje nezaposlenosti i zaposlenosti popravlja na mjesečnoj razini, ali je lošiji na godišnjoj razini, pri čemu lošije stanje bilježe jadranske županije, kao posljedica pada turističke ponude. Najviše je na mjesečnoj razini pala nezaposlenost u rujnu u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje su zabilježile usporedo i rast zaposlenosti u rujnu. Ukupno je 15 županija na mjesečnoj razini imalo pad nezaposlenosti.
Krajem rujna broj osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) spustio se na 1.549.077, što je u odnosu na kolovoz pad od 0,3 posto, dok u odnosu na prošlogodišnji rujan predstavlja pad od 2,3 posto ili 36.599 osoba,. Posljednji podaci HZMO-a za ukazuju na nastavak pada broja osiguranika na mjesečnoj razini dok je na godišnjoj usporen trend pada koji traje od travnja. Pri tome treba uzeti u obzir da se broj osiguranika razlikuje djelomično od broja zaposlenih, s obzirom da se u broj osiguranika uvrštavaju i osobe s produženim osiguranjem, mladi na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa… Na godišnjoj razini broj osiguranika povećan je u tek sedam županija – Međimurskoj, Zagrebačkoj, Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj.
Najveći pad zabilježen je u kategoriji djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, što je posljedica turizma, a koje onda i najviše osjete jadranske županije. Slijede administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (pad od 3,3 posto) te poslovanje nekretninama (minus 2,2 posto). S druge strane, ublažavanju mjesečnog pada najviše je pridonio rast u kategoriji obrazovanje (7,4 posto u strukturi osiguranika) koji je iznosio 9,4 posto, što je uobičajeno zbog početka školske godine.
Analiza HZMO-a u zadnjem izdanju statističkog biltena pokazuje i broj korisnika dječjeg doplatka po županijama. Kako je i najveći broj nakon Zagreba u Splitsko-dalmatinskoj i Osječko-baranjskoj županiji, tako je i broj korisnika doplatka najveći u tim županijama. Najveća prosječna mjesečna svota doplatka je u Međimurskoj županiji.
U odnosu na 2013. broj korisnika doplatka se smanjio, no ništa neobično, s obzirom na to da se je broj djece smanjio za gotovo 100.000. Što je manje razlog broja rođenih, a prvenstveno iseljavanja stanovništva.
Kako bi se situacija popravila – gospodarski i demografski, Županije i njezini gradovi i općine poduzimaju niz mjera kako bi se ta situacija popravila. U korona krizi dat je naglasak na zdravstvo i gospodarstvo, ali se ne odustaje niti od demografskih mjera, za koje je opet očuvanje i otvaranje novih radnih mjesta prioritetni.
Tako je primjerice za poduzetnike ove godine a u cilju ublažavanja korona krize Primorsko-goranska županija osigurala kroz nedavni drugi ovogodišnji rebalans dodatnih 0,9 milijuna uz već ranije osiguranih 6,4 milijuna kuna. No Županija je usmjerila sredstva i u važno zdravstvo i školstvo.
“Osigurali smo dodatne sredstva za sve naše djelatnosti, u prvom redu zdravstveni sektor kako bi bio još spremniji u okolnostima jačanja epidemije. Također smo osigurali i dodatna sredstva za škole kao i pomoć poduzetnicima u korona krizi.” rekao je župan Zlatko Komadina prilikom predstavljanja rebalansa.
Rebalansom najviše sredstava usmjereno prema županijskim zdravstvenim ustanovama u iznosu od 7,5 milijuna kuna od čega se 3 milijuna odnosi na sufinanciranje posljedica krize uzrokovane pandemijom COVID 19, za provođenje protuepidemijskih mjera te za opremanje zdravstvenih ustanova. Osigurano su i dodatna sredstva za ubrzanje kapitalnih projekata u školstvu, konkretno 3,1 milijun kuna za rekonstrukciju i dogradnju OŠ Jelenje Dražice te 1,1 mln kn za dogradnju OŠ u Matuljima.
– Potpore Osječko-baranjske županije višestruko su povećane te sada iznose 17 milijuna kuna, a usmjeravamo ih prema poljoprivrednicima, gospodarstvenicima i OPG-ovima koji se bave turizmom. Samo je gospodarstvu za obrtnike i poduzetnike osigurano 11,2 milijuna kuna. Imamo pozitivan trend i kada je riječ o zaposlenim osobama nakon prvog vala koronavirusa u ožujku i travnju, a smanjen je i broj nezaposlenih. Otvoreni su novi obrti, velikim dijelom zahvaljujući našim potporama, ali i prekvalifikacijama te doškolovanjima dugotrajno nezaposlenih osoba koje provodimo već nekoliko godina, a za što ove godine izdvajamo 300.000 kuna. Statistika pokazuje da 60 posto osoba koje se doškoluju i prekvalificiraju nađe posao – rekao je nedavno župan Ivan Anušić.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, upravo je OBŽ vodeća po broju otvorenih obrta, nezaposlenost posljednjih mjeseci pada, a raste i zaposlenost. Među vodećima je ta županija po broju odobrenih subvencioniranih kredita za kupnju kuća od strane APN-a, što donekle ohrabruje i pokazuje da se mladi ipak odlučuju na ostanak ili povratak.
Velik iskorak za slavonske županije su i EU projekti, kroz program Slavonija, Baranja, Srijem .
– U ovom trenutku u Razvojnom sporazumu imamo 10 velikih strateških projekata u vrijednosti 3,3 milijarde kuna. To su izgradnja novog Kliničkog bolničkog centra Osijek u vrijednosti više od dvije milijarde kuna, zatim Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u vrijednosti 98 milijuna kuna, obnova i modernizacija Zračne luke Osijek vrijedna gotovo 380 milijuna kuna, početak izgradnje Gospodarskog centra vrijednog 350 milijuna kuna, revitalizacija prostora OLT-a u vrijednosti od 150 milijuna kuna, obnova Hrvatskog narodnog kazališta i Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku, ulaganja u Sveučilište J. J. Strossmayera, u istraživanja geotermalnih izvora te obnovu željezničkog kolodvora u Osijeku – rekao je nedavno župan Anušić.
Ugostiteljsko-turistička škola u Osijeku jedna je od 25 strukovnih škola u Hrvatskoj imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti u području turizma i ugostiteljstva, a potpisanim ugovorom vrijednim 16 milijuna kuna počinju i prva ulaganja.
Radovi obuhvaćaju rekonstrukciji Doma učenika UT, izvođenje radova na sanaciji zgrade škole u Osijeku te adaptacije prostora Srednje strukovne škole Vinkovci, a nakon toga slijedi opremanje.
U Osječko-baranjskoj županiji je i Elektrotehnička i prometna škola Osijek imenovana Regionalnim centrom kompetencije u području elektrotehnike i računalstva uz osigurana sredstva iz EU fondova od 73.044.858,34 kune.
Vukovarsko-srijemska županija povećala je sredstva za novu mjeru sufinanciranja kupnje kuće ili stana za mlade i mlade obitelji za 2020.godinu, sa 1,5 na 2,5 milijuna kuna. Među vodećim je županijama u kojoj su mlade obitelji zatražile subvencionirane kredite za kupnju stana ili kuće od APN-a Kako se obje stimulacije mogu koristiti, to je dodatna prilika da se mladi zadrže ili vrate u tu Županiju koja kao i ostale slavonske dijeli sudbinu iseljavanja.
Najveći se naglasak stavlja na drvnu industriju i poljoprivredu. Osim srednje Drvodjelske tehničke škole u Vinkovcima, od ove jeseni je otvoren Preddiplomski stručni studij Drvne tehnologije.
‘Ulažemo u educiranje naših mladih kako bi smo poboljšali kvalitetu znanja koja će uz iskustvo dovesti nas do iskorištavanja punog potencijala koji ima naša županija u drvnom sektoru. Imamo i Agro-klaster, uz kojeg našim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima pomažemo plasirati proizvode na tržite. Također se možemo pohvaliti da smo ove godine prvi u Hrvatskoj dobili certifikat za GMO FREE jaja iz slobodnog uzgoja. U tome smjeru i dalje nastavljamo.“ – rekao je nedavno župan Božo Galić.
Za Vukovarsko-srijemsku županiju odobrena su i osigurana nedavno sredstva za 10 strateških projekata – Istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala na području Vukovarsko-srijemske županije, Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije, Izgradnja Auto park Lipovac, Centar za preradu GMO free soje, Obrazovno-razvojni centar Vinkovci, Izgradnja regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom, Dvorac Khuen Bellasi u Nuštru, Panonski centar za primjenu digitalnih tehnologija, Suvremeni energetsko učinkovit toplinski sustav grijanja u Gradu Vinkovcima,Izgradnja Regionalnog centra za digitalizaciju i razvoj te dva zajednička projekta – Rekonstrukcija pruge Okučani-Vinkovci (obuhvaća dio Sisačko-moslavačke županije) vrijednosti 3,5 milijarde kuna i Centar za gospodarenje otpadom Osječko-baranjske županije i Vukovarsko-srijemske županije vrijednosti 500 milijuna kuna.
Prema potpisanom Sporazumu, na području Virovitičko-podravske županije najznačajniji projekt koji će se ovim Sporazumom graditi je Izgradnja i opremanje sušionice povrća u Virovitici, čija je procijenjena vrijednost 225.825.000,00 kuna. Gradit će se Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti čija je procijenjena vrijednost 24.779.000,00 kuna, a za istraživanje geotermalnih potencijala na području Virovitičko-podravske županije, izdvojit će se 20.000.000,00 kuna. Osim toga, Virovitičko-podravska županija s Osječko-baranjskom županijom dio je projekta Rekonstrukcija pruge od Osijeka do Virovitice, čija je procijenjena vrijednost 1.152.000.000,00 kuna. Osim toga, u suradnji s Vukovarsko-srijemskom županijom, Virovitičko-podravska županija radi na projektu Izgradnja regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom čija je procijenjena vrijednost 60.000.000,00 kuna. Za ukupno 38 projekata koji će se realizirati u sklopu razvojnog sporazuma za Slavoniju, Baranju i Srijem II., izdvojit će se 10.697.667.000,00 kuna. Sredstva za financiranje navedenih projekata osigurati kroz FRR (Nacionalni plan za oporavak i otpornost), novi višegodišnji financijski okvir 2021-2027. te Državni proračun RH.
– Navedeni projekti dat će novi zamah razvoju Virovitičko-podravske županije. Inače, od posljednje sjednice savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, na području naše županije, završili smo izgradnju poduzetničkih inkubatora u Slatini, Orahovici i Pitomači. Završen je Dvorac Janković u Suhopolju. Samo u sustave navodnjavanja na našem području uložili smo 150 milijuna kuna, pa je tako ovo ljeto otvoren sustav navodnjavanja Đolta, do kraja godine očekujemo da će biti gotov i sustav navodnjavanja Novi Gradac – Detkovac. Građevinski radovi su gotovi na Tehnološko inovacijskom centru, kao i na Centru za istraživanje i razvoj u mljekarstvu u Virovitici. Traju radovi na željezničkoj pruzi od Virovitice do Pitomače… Time ne stajemo, jer nas od većih projekata očekuje i obnova Dvorca Janković u Cabuni u Centar za kulturu zdravlja, potom uređenje jezera u Orahovici s turističkim sadržajima, kao i naš krucijalni projekt, brza cesta koja će nas spojiti s Bjelovarom i Zagrebom – rekao je na nedavnoj sjednici Savjeta u Našicama virovitičko-podravski župan, Igor Andrović.
U okviru dodatka u Razvojni sporazum za područje Požeško-slavonske županije uvršteni su projekti Geotermalni izvori Požeško-slavonske županije u vrijednosti 88 milijuna kuna, Kuća graševine u vrijednosti 64,5 milijuna, Medicinski centar za edukaciju, istraživanje i zdravstveni turizam u Pakracu u vrijednosti 120 milijuna kuna, Trenkov dvorac u vrijednosti 71 milijun, Regionalni centar razvoja poljoprivredne proizvodnje Požeško-slavonske županije u vrijednosti 45 milijuna kuna, Regionalni distribucijski centar za voće i povrće u vrijednosti 50 milijuna i Nova ergela Lipik (Rekreacijsko područje jezera Raminac Lipik) u vrijednosti 63.250.000 kuna.
A jedan od prošlotjednih potpisanih ugovora je onaj o dodjeli bespovratnih sredstava za Uspostavu infrastrukture RCK Panonika. Nositelj projekta je Poljoprivredno-prehrambena škola Požega kome tehničku pomoć i podršku kako u pripremi tako i u provedbi pruža Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije. Vrijednost projekta je 30 milijuna kuna, a financira se u potpunosti iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Osim spomenutog, za područje Požeško-slavonske županije ugovorena su dodatno četiri projekta u vrijednosti 15,5 milijuna kuna, a uključuju projekt Centra za socijalnu skrb Požega, te projekte financirane u okviru programa Učinkoviti ljudski potencijali na području Grada Pakraca i Općine Velika.
Brodsko-posavskom županu Danijelu Marušiću uručeni su na sjednici Savjeta SBS ugovori za sufinanciranje pripreme strateških projekata – “Simulacijsko-edukacijski centar za upravljanje rizicima od katastrofa radi jačanja kapaciteta za prilagodbu klimatskim promjenama (SIMED)” te za „Izradu projektno-tehničke dokumentacije Centra strukovne izvrsnosti u bioekonomiji” (CIB, vrijednost ugovora za pripremu projekta oko 1,77 milijuna kuna, bespovratno sufinancirano oko 1.5 milijuna kuna).
Kroz rebalans proračuna osigurano je oko 2 milijuna kuna za gospodarstvenike, posebno za poljoprivrednike, još milijun kuna uz nabavku opreme za testiranje na Covid-19.
Za bolje zdravstvo potrebno je ulaganje i zadržavanje budućih doktora i ostalog medicinskog osoblja.
Istarska županija će tako i ove godine stipendirati 20 studenata medicine u iznosu od čak 2.200 kuna mjesečno. Inače i ta Županija u suradnji sa svojim gradovima donosi niz mjera za gospodarstvo ugroženo koronom. Nedavno je Razvojna agencija Županije krenula s novom kreditnom linijom vrijednom gotovo 400 milijuna kuna.
Bjelovarsko-bilogorska županija je uvela trajne mjere za zadržavanje postojećih, ali i privlačenje novih liječnika za rad u zdravstvenim ustanovama na području županije. Riječ je o mjerama sufinanciranja troškova stanovanja, sufinanciranja kamata na stambene kredite te sufinanciranja troškova stručnog usavršavanja putem kojih korisnik može ostvariti do 20 tisuća kuna godišnje.
Do sada je potpisano 122 ugovora s liječnicima i medicinskim osobljem a za njih je izdvojeno 1,8 milijuna kuna sredstava.
Županija je kroz rebalans osigurala 5 milijuna kuna za zdravstvo u ovoj godini.
Međimurska županija je jedna od vodećih u ulaganju u obrazovanje. Tako je na početku godine dodijeljeno 300 kuna jednokratne pomoći za pomoć srednjoškolcima, mjesečno se taj iznos daje kroz stipendije za djecu branitelja. Stipendije se dijele i redovnim studentima i učenicima kroz zakladu za obrazovanje dr.Vinko Žganec. Projekt stipendiranja učenika deficitarnih zanimanja Obrtnička komora Međimurske županije i Međimurska županija provode već 17 godina s ciljem da međimurskim obrtnicima osigura radnu snagu, a mladima da poticaj za školovanje upravo za ta zanimanja. Projekt se provodi od 2003. godine i do sada je isplaćeno skoro 3 milijuna kuna stipendija za oko 500 stipendista.
Jedina je to Županija koja osigurava sredstva za asistente vrtićima. U županijskom proračunu predviđeno je 460.000 kn za financiranje 50% iznosa plaće 35 asistenata koji pružaju pomoć i podršku 42 djece s teškoćama u predškolskim ustanovama, dok ostatak sufinanciraju jedinice lokalne samouprave.
Međimurska županija prepoznala je stratešku važnost strojarstva za razvoj gospodarstva i problem nedostatka kvalificirane radne snage u strojarskom sektoru te je u suradnji s Tehničkom školom Čakovec uspjela pokrenuti projekt Regionalnog centra kompetentnosti s ciljem podizanja kvalitete strukovnog obrazovanja.
S ciljem pomoći privatnom sektoru na području Međimurja, posebice obrtnicima, poljoprivrednicima, mikro i malim poduzetnicima, u Međimurskoj županiji još u ožujku pripremljeno je niz mjera koje se kontinuirano provode, a jedna od značajnijih i najkonkurentnijih pomoći su i bespovratne potpore koje su međimurski poduzetnici mogli ostvariti kroz Program potpora male vrijednosti za poticanje razvoja poduzetništva.
Iako je prvotno, s obzirom na situaciju s COVID-19 i raspoloživa sredstva, bila predviđena provedba natječaja u dva kruga, zbog velikog interesa u provedenom natječaju, Župan Međimurske županije, Matija Posavec, odlučio je povećati alokaciju sredstava te sklopiti ugovore o dodjeli bespovratnih sredstava temeljem Javnog poziva za poticanje razvoja poduzetništva s ukupno 129 poduzetnika kojima su dodijeljene bespovratne potpore u ukupnom iznosu od 1.837.552,69 kuna.
Nedavno je poduzetnicima s područja Šibensko-kninske županije odobreno subvencija u iznosu od 900.000 kuna. Poticajna sredstva odobrena su za 135 poduzetnika i to za sufinanciranje marketinških aktivnosti, stručnog osposobljavanja te kupnju dugotrajne imovine u obliku poslovnih softvera te strojeva, uređaja i opreme.
„U Šibensko-kninskoj županiji promoviramo i dajemo punu podršku razvoju poduzetništva i poduzetnicima koji su ove godine osjetili negativne posljedice pandemije koronavirusa. Kako bismo umanjili utjecaj pandemije, osigurali smo dvostruko više od planiranih 450.000 kuna za provedbu Programa sufinanciranja gospodarskih subjekata, te je temeljem tog programa tijekom ove godine poduzetnicima koji posluju na području Šibensko-kninske županije ukupno odobren iznos od 900.000 kuna bespovratnih sredstava.“, kazao je nedavno župan Goran Pauk.
U cilju razvoja ruralnih područja i demografskih mjera, po uzoru na program Slavonija, Baranja, Srijem najavljeni su intervencijski programi za Imotsku krajinu i cetinski kraj. Cilj je vratiti stanovništvo na ta područja, što je Splitsko-dalmatinska županija već počela kroz mjeru Tu je tvoj dom, kojim subvencionira kupnju ili gradnju kuća na ruralnim područjima.
Sredinom listopada predstavljene su nove četiri mjere iz Programa potpore osnivanju i razvoju malog gospodarstva na području Splitsko-dalmatinskežupanije za razdoblje 2020. – 2025. Mjere se odnose na poduzetnike početnike (koji posluju do najviše dvije godine), žene poduzetnice (koje posluju do dvije godine, bez toga ograničenja za žene s troje i više djece), za očuvanje tradicijskih djelatnosti te potpore poduzetnicima početnicima čije je poslovanje otežano pandemijom COVID-19 virusa (koji su registrirani za obavljanje gospodarske djelatnosti od 1. ožujka. 2020. godine).
Župan Blaženko Boban je kazao da će kroz postojeći proračun, a kasnije kroz rebalans proračuna i proračun za 2021. godinu, biti osigurano ukupno 7,3 milijuna kuna za pomoć u radu gospodarstvenicima.
– Od 2014. do 2019. godine imali smo 490 tražitelja poticaja, a sada smo u jednoj godini dobili čak 329 prijave, od kojih je odobreno 274 poticaja. Ovaj put će biti isplaćeno 106 korisnika, a ostali koncem ove ili početkom sljedeće godine – kazao je župan i dodao: – Sve ovo radimo zbog očuvanja radnih mjesta, a mladim poduzetnicima, koji su tek izišli na tržište i nemaju akumuliranoga kapitala, trebalo je pomoći, budući da ih je u poslovnom uzletu stopirala pandemija koronavirusa. Njima smo osigurali 59 poticaja u visini od 41.000 do 42.000 kuna.
U mandatu župana Bobana otvoreno je novih 12 tisuća radnih mjesta, pa i ove potpore imaju taj cilj. (L.K.)
