Najveća vrijednost građevinskih radova lani je bila, nakon Grada Zagreba, u Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj i Zadarskoj županiji.
U 2025. su pravne osobe s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti na gradilištima imale prosječno 8,6% više radnika i 8,6% više odrađenih sati rada nego u 2024. godini. Vrijednost radova koje su izvršili radnici na gradilištima u 2025. veća je za 10,5% u odnosu na 2024., pokazuju podaci DZS-a. Lani su bili vrijedni 6,78 milijardi eura, a godinu ranije 6,1 milijardu eura.
Prema vrstama građevina, 62% vrijednosti izvršenih radova ostvareno je na zgradama, a 38% na ostalim građevinama. Prema vrstama radova, udio vrijednosti izvršenih radova na novogradnji je 58,2%, a na rekonstrukcijama, adaptacijama, popravcima i održavanju 41,8%.
Od ukupne vrijednosti prošlogodišnjih građevinskih radova, 1,8 milijardi se odnosi na stambene zgrade, blizu 2,4 milijarde eura na nestambene, 1,4 milijarde na prometnu infrastrukturu…
Nakon Grada Zagreba, u kojemu je vrijednost građevinski radova iznosila 1,3 milijarde eura, slijede po vrijednosti: Zagrebačka županija (692,7 tisuća eura), Splitsko-dalmatinska županija (683,5 tisuća eura), Istarska (545,5 tisuća eura), Primorsko-goranska (521,6 tisuća eura) i Zadarska županija (382 tisuće eura).
Vrijednost građevinskih radova na stambenim zgradama najveća je bila, nakon Grada Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji (220,2 tisuće eura), Zadarskoj (182,8 tisuća eura), Zagrebačkoj (162,4 tisuće eura), Istarskoj (151,2 tisuće) i Primorsko-goranskoj (113,3 tisuće eura).
Najveća vrijednost radova na nestambenim zgradama bila je nakon Grada Zagreba, na koji se odnosi gotovo četvrtina vrijednosti građevinskih radova, u Zagrebačkoj županiji (242,6 tisuća eura), Istarskoj (211,9 tisuća eura), Splitsko-dalmatinskoj (196,1 tisuću), Primorsko-goranskoj (157,5 tisuća) i Sisačko-moslavačkoj (112,9 tisuća eura).
Najveća vrijednost radova na prometnoj infrastrukturi bila je u Zagrebačkoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj županiji, Gradu Zagrebu, Koprivničko-križevačkoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji.
Ranije objavljeni podaci DZS-a pokazali su da su u 2025. završene 7.484 zgrade. Od toga je 85,3% stambenih zgrada i 14,7% nestambenih zgrada.Najveći broj stambenih zgrada izgrađen je u Zadarskoj županiji, pa Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zagrebačkoj, Gradu Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji. Površinski su najveće zgrade završene u glavnom gradu, pa Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj. Ukupno je izgrađeno 18.338 stanova površine nešto veće od 1,65 milijuna m2 i s prosječnom korisnom površinom od 90,4 m2. (L.K.)
