Najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je lani povećan broj obrta i slobodnih zanimanja, smanjen broj registriranih poslovnih subjekata, ali povećan broj aktivnih pravnih osoba u odnosu na 2023. godinu. Najviše ih je, poslovnih subjekata te obrta i slobodnih zanimanja, nakon Grada Zagreba, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zagrebačkoj i Osječko-baranjskoj županiji. Najveći rast broja obrta i slobodnih zanimanja na godišnjoj razini imale su Splitsko-dalmatinska, Brodsko-posavska, Međimurska, Istarska i Zagrebačka županija.
Podaci o teritorijalnoj raspoređenosti poslovnih subjekata na županijskoj razini pokazuju da je nešto manje od jedne trećine ukupno registriranih poslovnih subjekata (pravnih osoba) smješteno u Gradu Zagrebu, ali je broj obrta i slobodnih zanimanja bitno manji i iznosi 20,1%. Splitsko-dalmatinska županija na drugome je mjestu po brojnosti registriranih pravnih i fizičkih osoba, s udjelom od 10,4%, odnosno 14%. Po broju udjela registriranih pravnih osoba slijede Primorsko-goranska (7,9%), Istarska (7,3%), Zagrebačka (6,7%) i Osječko-baranjska županija (5,1%). Isti je redoslijed tih županija i u broju fizičkih osoba.
Nakon Zagreba s 20.678 obrta i slobodnih zanimanja, slijedi Splitsko-dalmatinska županija gdje ih je 14.394, u Primorsko-goranskoj 10.535, Istarskoj 9.166, Zagrebačkoj 6.037 i Osječko-baranjskoj 5.345 registriranih obrta i slobodnih zanimanja.
Analiziraju li se podaci iz 2023. godine, naša računica, a na temelju objavljenih podataka DZS-a pokazuje, da je najveći porast obrta i slobodnih zanimanja imala na godišnjoj razini Splitsko-dalmatinska županija, za 9,37 posto, Brodsko-posavska županija za 8,32 posto, Međimurska za 8 posto, Istarska županija za 7,28 posto i Zagrebačka za 7,19 posto.
Ukupno je u RH lani bilo 102.817 obrta i slobodnih zanimanja, a godinu prije 96.975 te je rast zabilježen u svim županijama. U 2024. registriranih pravnih osoba bilo je u RH 251.254, a godinu prije 293.791, što pokazuje trend pada, ali od toga aktivnih 177.120 u 2023. godini, a lani 178.443, što pak pokazuje povećanje.
Raščlane li se glavne djelatnosti po županijama, vidljivo je da najviše registriranih i aktivnih subjekata u područjima djelatnosti: Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikla, s udjelom registriranih od 12,5% i aktivnih od 14,3%, Ostale uslužne djelatnosti, s udjelom registriranih od 20,1% i aktivnih od 13,0%, Građevinarstvo, s udjelom registriranih od 10,6% i aktivnih od 12,1%, Prerađivačka industrija, s udjelom registriranih od 7,0% i aktivnih od 8,6%, te Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, s udjelom registriranih od 10,6% i aktivnih od 13%.
U najvećem broju županija najzastupljenija su društva s djelatnošću (NKD 2017.) Ostale uslužne djelatnosti, izuzetak su Zagrebačka županija gdje je najviše aktivnih na području trgovine, Varaždinskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj na području građevinarstvo te Primorsko-goranskoj na području Stručne znanstvene i tehničke djelatnosti.
Najveći udjel privatnog vlasništva imale su lani: Istarska županija (84 posto), Zagrebačka (83,1 posto), Splitsko-dalmatinska (81,5 posto), Primorsko-goranska (81,3 posto) i Zadarska županija (79,6 posto). (L.K.)
