Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost zaprimio je prvoga dana rujna 7.386 prijava za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća. Natječaj je isti dan otvoren i zatvoren zbog velikog interesa i ostvarenja limita. Obavljen je po principu najbrži prst, a niti osiguranih sredstava od 211 milijuna kuna neće biti dovoljno za sve pristigle prijave, odnosno energetsku obnovu kuća onih građana koji su ušli u razmatranje za dobivanje sredstava. Najviše je prijava stiglo iz Osječko-baranjske županije, Grada Zagreba, Vukovarsko-srijemske županije, Varaždinske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke, Brodsko-posavske županije…
Iz do sada zaprimljenih podataka, kako ću priopćili iz Fonda, po kući je u prosjeku zatraženo oko 70-ak tisuća kuna, što znači da je u većini slučajeva planirana primjena više mjera energetske obnove. Građani koji planiraju provoditi ove projekte sredstva najčešće žele uložiti u postavljanje toplinske izolacije i zamjenu stolarije. Ove mjere omogućuju i najveće uštede energije jer sprječavaju energetske gubitke, a ujedno osiguravaju i zdraviji život u obnovljenim kućama.
Najviše je prijava stiglo iz Osječko-baranjske županije, Grada Zagreba, Vukovarsko-srijemske županije, Varaždinske, Sisačko-moslavačke, Zagrebačke, Brodsko-posavske županije…
Energetska obnova je jedna od aktivnosti kojoj župan Ivan Anušić i djelatnici županijske uprave daju posebnu pozornost i angažman, a o uspješnosti najbolje govore činjenice da je od ukupno 54 projekata energetske obnove zgrada javne namjene prošle godine završeno 19, a ukupno 27 u cijelosti, dok su ostali pri kraju. Ukupna vrijednost tih projekata je 178,9 milijuna kuna, a korist od realizacije projekata je višestruka; od velikih ušteda na troškovima preko stvaranja kvalitetnih uvjeta rada u tim zgradama do samog izgleda i vizualnog doživljaja koji su te zgrade unijele u svoje okruženje. Osječko-baranjska županija povukla je inače najviše sredstava za energetsku obnovu i realizirala najviše projekata u Hrvatskoj.
OBŽ je uspješna i u projektu energetske obnove višestambenih zgrada, njih 64 koji su u tijeku realizacije.
‘Logično je stoga da su ti projekti bili dodatni poticaj da i mnogi građani Osječko-baranjske županije uoče i pokušaju iskoristiti prigodu za korištenjem povoljnih europskih sredstava za obnovu obiteljskih kuća, a time i postizanje svih koristi koje donosi ovaj model energetske obnove. OBŽ ne tomu ne staje nego je spremna aplicirati na takve i slične projekte i u narednom razdoblju.’ – kažu u Županiji.
Osječko-baranjska županija od 2017. godine na području Osijeka, Belišća, Đakova, Belog Manastira i Našica provodi projekt “Kreditiranje energetske obnove višestambenih zgrada”. Projekt se provodio u obliku osiguravanja sufinanciranja kredita za koje je osiguran iznos od 21 milijuna kuna, s kamatnom stopom najviše do 5 % za cijelo vrijeme trajanja kredita i rok otplate kredita do 10 godina. Najniži iznos kredita je 20.000 kuna, a najviši iznos 2.000.000 kuna. Osječko-baranjska županija treba izdvojiti tijekom narednih 10 godina za subvenciju kamate 2,1 milijuna kuna, a gradovi uključeni u ovaj projekt milijun kuna. Osječko-baranjska županija, koja je inicirala ovaj program, subvencionira kamatu s 2 %, a gradovi Beli Manastir s 2 % te Belišće, Đakovo, Našice i Osijek s po 1 %.
Putem tog programa građani su mogli obnoviti vanjsku ovojnicu, krovište, vanjsku stolariju, postaviti energetski učinkovitu unutarnju rasvjetu, ali i obnoviti unutarnje dijelove zgrade i postaviti dizalo u zgradama u kojima istoga nema ili obnoviti dotrajalo.
Iz Vukovarsko-srijemske županije stiglo je 634 prijava građana za obnovu obiteljskih kuća.
‘Županija svakako pripomaže u informiranju građana o mogućnostima energetske obnove i primjene obnovljivih izvora energije. Očekivano je da je s područja naše županije veliki broj prijava jer su i energetske potrebe velike.
Uzmite samo za primjer područja zahvacena ratom na kojima je država radila obnovu kuća – a koje nikada nisu ni ožbukane a kamoli izolirane… Isto tako, veliki broj građana je radio pripremu dokumentacije poslije 2015.
godine, obzirom da je donesen program energetske obnove za narednih pet godina, a natječaj, kako je poznato, nije bio do ovoga mjeseca. Ako bi svi prijavljeni dobili sredstva od Fonda, to bi značajno popravilo energetsku sliku objekata na području županije. No, to su oni koji su se uspjeli prijaviti, a odobrenih će biti možda 1/3 jer Fond za cijelu RH dodjeljuje nedovoljno sredstava. Prijavljenih bi bilo i više da je sustav Fonda normalno funkcionirao, tj. da je dopustao prijavu svim zainteresiranim građanima a ne samo nekima.’ – prokomentirali su nam u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Iz Brdodsko-posavske županije stiglo je 450 prijava.
Prema podacima Ministarstva graditeljstva Brodsko-posavska županija je do kraja prošle godine ugovorila 10,5 milijuna kuna za obnovu 12 stambenih zgrada. No, za 66 projekata energetske obnove javnih zgrada vrijednih 256 milijuna kuna je pri samom vrhu u odnosu na ostale županije. Stoga i ne čudi što je velik interes iskazan i za energetsku obnovu obiteljskih kuća.
U lipnju su u sklopu trećeg ciklusa energetske obnove škola na području Županije potpisana dva ugovora za obnovu Obrtničke i Srednje medicinske škole u Slavonskom Brodu.
S obzirom da se očekivao veliki interes, planirani budžet od 171 milijun kuna povećan je za dodatnih 40 milijuna kuna, kako bi što veći broj građana već ove godine dobio sredstva za energetsku obnovu svojih domova. Fond planira objaviti novi javni poziv u 2021., tako da će se svi zainteresirani građani imati prilike prijaviti i u sljedećoj godini. Od ukupnog iznosa predviđenog za sufinanciranje energetske obnove obiteljskih kuća, 32 milijuna kuna namijenjeno je za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana koji su u opasnosti od energetskog siromaštva.
S do 60% bespovratnih sredstava, građanima će se sufinancirati povećanje toplinske zaštite svih elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora: energetska obnova vanjskog zida, stropa, poda, krova (sva potrebna oprema i radovi vezani uz povećanje toplinske zaštite, uključujući npr. hidroizolaciju, zamjenu konstrukcijskih elemenata krova i dr. – detalji se propisuju u javnom pozivu); zamjena stolarije ovojnice grijanog prostora novom te cjelovita energetska obnova, koja podrazumijeva kombinaciju mjera na vanjskoj ovojnici i ugradnje sustava za korištenje OIE (sustavi s sunčanim toplinskim pretvaračima, sustavi na drvnu sječku/pelete, dizalice topline zrak-voda, voda-voda ili zemlja-voda i fotonaponski sustavi za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju).
Maksimalni iznosi sufinanciranja određeni su za svaku pojedinačnu mjeru, a kombinacijom različitih mjera kućanstvo može dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava.
Obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošnje tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu. (L.K.)
