Najnovije statističko izvješće HZMO-a za prosinac 2021. godine pokazuje da je na kraju godine bilo više osiguranika (što se uglavnom može tumačiti kao broj zaposlenih) nego godinu prije. Najveći rast bio je u Zagrebačkoj, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali je broj na mjesečnoj razini manji u svim županijama. Na mjesečnoj razini ipak je kod nekih županija broj obrtnika povećan, a najviše u Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Varaždinskoj županiji, a ukupan broj poljoprivrednika je u odnosu na studeni veći, pri čemu su najveći porast imale Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija. Slika o broju zaposlenih i korisnika mirovina je i dalje slaba, a najbolji omjer imaju Međimurska, Varaždinska i Istarska županija.
Najmanja razlika u broju osiguranika i korisnika mirovina je na kraju prosinca bila u Međimurskoj županiji, sa 1,69 osiguranika tj. zaposlenih po jednom umirovljeniku, u Varaždinskoj županiji je odnos bio 1,59, u Istarskoj županiji 1,57, Dubrovačko-neretvanskoj 1,41 i Primorsko-goranskoj 1,37. Za cijelu zemlju taj omjer iznosi 1,28, isti kao i na kraju studenoga, ali manji u odnosu na ljetne mjesece, kada je zbog sezone bilo i više zaposlenih, ponajprije u jadranskim županijama.
BROJ OSIGURANIKA I BROJ KORISNIKA MIROVINA TE NJIHOV ODNOS
Izvor: HZMO
Što se tiče broja osiguranika, ukupno ih je na kraju prosinca prošle godine bilo 1.571.672, što je 11.459 manje nego na kraju studenoga, a pad zaposlenih osjetan je bio u svim županijama. U odnosu na kraj 2020. bilo je 35.372 osiguranika više, a samo su dvije županije imale manji broj zaposlenih. Najveći rast, usporedi li se prosinac prošle godine s prosincem 2020. godine, imala je Zagrebačka županija s rastom od 3,53 posto, Istarska 3,45 posto, Zadarska 3,18 posto, Splitsko-dalmatinska 2,84 posto te Krapinsko-zagorska 2,81 posto. Slijedi Šibensko-kninska s rastom broja osiguranika od 2,70 posto, Primorsko-goranska 2,60 posto, Karlovačka 2,50 posto, Sisačko-moslavačka 2,02 posto, Virovitičko-podravska 2 posto…
Točnije podatke trebao bi dati DZS, koji je upotpunio svoju statistiku i sada pokazuje točniji broj uključivanjem primjerice izaslanih radnika i mladih za koje poslodavci koriste poreznu olakšicu. HZMO pak u statistiku uzima osiguranika s produženim osiguranjem i mlade na stručnom osposobljavanju koji nisu zasnovali radni odnos. Odnosno, HZMO prikuplja podatke o broju osoba koje su obveznici plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, dok DZS prikuplja podatke o broju osoba koje su zaposlene temeljem ugovora o radu, no u načelu trendovi su isti.
BROJ OSIGURANIKA (31.12.2020.)
Izvor: HZMO
BROJ OSIGURANIKA (31.12.2021.)
Izvor: HZMO
No iako je broj zaposlenih smanjen kod pravnih i fizičkih osoba, ipak, broj obrtnika je na mjesečnoj razini imao rast u nekoliko županija – Zagrebačkoj, 6 više, Sisačko-moslavačkoj 16 više, Varaždinskoj 8 više, Koprivničko-križevačkoj 3 obrtnika više, Požeško-slavonskoj 7 više, 11 više u Brodsko-posavskoj, 1 više u Zadarskoj i 3 više u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Ukupan broj obrtnika ipak je bio manji nego u studenome, ali je zato broj poljoprivrednika porastao u ukupnom iznosu na mjesečnoj razini za 65. Od županija, veći broj poljoprivrednika u odnosu na studeni zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj, Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Ličko-senjskoj, Virovitičko-podravskoj, Požeško-slavonskoj, Brodsko-posavskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Vukovarskoj-srijemskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Istarskoj županiji.
OSIGURANICI PREMA ŽUPANIJAMA I KATEGORIJAMA OSIGURANJA
Izvor: HZMO
Podsjetimo se, broj obrta u RH bio je na kraju 2021. godine veći za 6,35 posto, odnosno 5 758 u odnosu na zadnji dan 2020. godine. Više je obrta u godinu dana otvoreno u svim županijama. Najviše Požeško-slavonska za 10,4 posto, Koprivničko-križevačka za 9,7 posto, Brodsko-posavska za 8,76 posto, Osječko-baranjska za 8,75 posto i Sisačko-moslavačka za 8,09 posto, a slijede Varaždinska županija sa 7,63 posto više obrta, Zagrebačka 7,34 posto, Primorsko-goranska 6,9 posto, Virovitičko-podravska 6,83 posto, Splitsko-dalmatinska 6,27 posto, Međimurska 5,89 posto, Krapinsko-zagorska 5,49 posto, Karlovačka 5,06 posto, Zadarska 4,86 posto, Istarska županija 4,46 posto, Vukovarsko-srijemska 4,31 posto, Šibensko-kninska 4 posto, Bjelovarsko-bilogorska 3,24 posto, Ličko-senjska 2,63 posto i Dubrovačko-neretvanska 1,45 posto. Grad Zagreb je povećao broj obrta za također visokih 7,68 posto.
Podsjetimo da je i prema posljednjim podacima HZZ-a nezaposlenost pala u svim županijama na godišnjoj razini. Krajem prosinca prošle godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje registrirano je 125.715 nezaposlenih, što je za 34.130 osoba ili 21,4 posto manje nego u prosincu 2020. U postocima, najveći pad nezaposlenih, u odnosu na kraj 2020. godine imale su Istarska županija – 35,3 posto, Varaždinska županija 31,4 posto, Sisačko-moslavačka – 30 posto, Karlovačka županija – 29,8 posto i Koprivničko-križevačka – 24,5 posto. (L. Kiseljak)
