Neki od važnijih prometnih projekata na području pet slavonskih županija su primjerice gradnja koridora 5C, Srijemska granična transverzala, obnova željezničkih pruga, ulaganje u Zračnu luku Osijek, riječne luke u Osijeku, Vukovaru i Slavonskom Brodu, gradnja Transportno logističkog centra u Vinkovcima… Ukupno je predviđeno uložiti u prometnu infrastrukturu u sljedećem razdoblju na istok Hrvatske oko 5 milijardi kuna. Završen je i nacrt Prometnog master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska, kojemu je cilj, kako stoji u tom dokumentu, postizanje učinkovitog i održivog prometnog sustava koji će odgovarati potrebama gospodarstva i stanovnika na prostoru funkcionalne regije Istočna Hrvatska. Master plan je strateški dokument koji će predstavljati strateško utemeljenje za sve buduće prometne projekte, ubrzati pripremu prometnih projekata u zoni obuhvata i povećati vjerojatnost njihovog financiranja iz europskih fondova i drugih financijskih izvora.
Prema dužini i gustoći cestovne mreže Istočna Hrvatska je najnerazvijenija regija. Na njenom prostoru nalazi se 18,3% ukupne duljine cesta u Hrvatskoj, a gustoća cestovne mreže je ispod državnog prosjeka. To je posljedica, piše u nacrtu master plana, zapostavljanja transverzalnih prometnih pravaca, zatim prometna izoliranost uslijed konfiguracije prostora u središnjem zapadnom dijelu Istočne Hrvatske (brežuljkasti teren). Većina naselja je nizinskog karaktera i uz glavne prometnice, stoga nije bilo potrebno graditi razgranatu i gustu cestovnu mrežu. Četiri županije funkcionalne regije po duljini cestovne mreže (kvantiteti), spadaju u cestovno nerazvijenija područja u Hrvatskoj ukoliko usporedimo ukupnu duljinu i gustoću cestovne mreže te se u tom pogledu može reći da ne zadovoljavaju aktualnu prometnu potražnju. Izuzetak je Osječko-baranjska županija koja je na petom mjestu po ukupnoj duljini cestovne mreže u RH, međutim s ispod prosječnom gustoćom.
O nizu cestovnih projekata već smo i pisali. Neki je dan prilikom posjeta Osječko-baranjskoj županiji resorni ministar Oleg Butković rekao da postoji ozbiljna suradnja MRREU i Ministarstva mora prometa i infrastrukture upravo po pitanju važnih prometnih, ne samo cestovnih pravaca i infrastrukture nego u budućem razdoblju i planovi obnove željezničke infrastrukture, pruge Osijek-Virovitica, isto tako i obnova Zračne luke Osijek, dakle projekti vrijedni više od 1,5 milijarde kuna samo na području OBŽ, odnosno i pripremi su investicije više od 5 milijardi kuna za pet županija istočne Hrvatske – rekla je ministrica Nataša Tramišak i dodala kako je Koridor 5c vrlo važan prometni pravac za cijeli istok Hrvatske, spajanje na Paneuropske koridore s Budimpeštom, važan je i za spajanje istoka Hrvatske u europske integracije. Značajna je okosnica za budući ekonomski i održivi razvoj ovog područja.
Projekt SBS nastavit će se razvoj projekta na području OBŽ i ostalih županija i u novom programskom razdoblju 2021.-2027. Ugovor o izgradnji poddionice autoceste A5 Most Halasica-Beli Manastir, na međunarodnom prometnom 5C koridoru, vrijedan 443 milijuna kuna, potpisan je krajem travnja ove godine.
– U proljeće smo potpisali ugovor za izgradnju dionice od 17,5 kilometara, radovi idu dobro, čak i ispred dinamičkog plana, i do ljeta 2022. godine pustit ćemo u promet ukupno 25 kilometara autoceste od Osijeka prema Belom Manastiru. Ostaje nam 5 km za koje će Hrvatske ceste do kraja ove godine dobiti lokacijsku dozvolu, u 2021. godini i građevinsku, a sredinom godine raspisat ćemo natječaj za taj preostali dio autoceste – rekao je ministar Butković.
Ovaj projekt je ukupne vrijednosti 450 milijuna kuna i financira se uz pomoć međunarodne kreditne institucije EBRD-a i HBOR-a, a s obilaznicom Belog Manastira i već gotovom obilaznicom Petrijevaca ulaganja u OBŽ u izgradnju i obnovu cestovne infrastrukture je oko 750 milijuna kuna. Tako se Projekt SBS upravo na ovim projektima ocrtava i ide svojim tijekom.
Nedavno je i osječko-baranjski župan Ivan Anušić najavio početak obnove željezničkog kolodvora u Osijeku kao i obnovu spomenutog željezničkog koridora Osijek – Virovitica – Zagreb.
– Čeka nas jedno novo razdoblje ulaganja i modernizacije željezničkog prometa. Moramo svi raditi na tomu da se infrastruktura to jest pruge na prostoru cijele Hrvatske zanove, kako bi omogućili i nabavku modernih vozila koja će na tim relacijama prometovati većim brzinama. Iskustva su drugih zemalja, kao i velikih svjetskih gradova, da se uglavnom – prometuje vlakom, pa bi to trebala biti i naša budućnost – rekao je nedavno župan Anušić.
Nadalje, jedan od strateških projekata Vukovarsko-srijemske županije je Srijemska granična transverzala Ilok – Šarengrad – Bapska –Tovarnik – Nijemci – Lipovac- Strošinci, kojemu je vrijednost 665 milijuna kuna. Cilj projekta je, kako ističu u toj Županiji, omogućiti kvalitetno povezivanje najistočnijeg dijela RH, odnosno Grada Iloka i naselja uz granicu s autocestom A3 u dužini od 39,20 km kako bi se za 21 km skratio put od autoceste A3 do Iloka. Prostor uz istočnu granicu Republike Hrvatske, odnosno najistočniji hrvatski grad Ilok, ograničen je u prometnoj povezanosti s ostalim područjem Republike Hrvatske, u smjeru istok-zapad. Izgradnjom Srijemske granične transverzale od Iloka do Lipovca, omogućit će se kvalitetno povezivanje najistočnijeg dijela Republike Hrvatske, odnosno Grada Iloka i naselja uz granicu, odnosno transverzalno povezivanje krajnjeg istoka s cestovnim prometnim sustavom RH.
Projekt se sastoji od 4 faze.
Župan Božo Galić od važnosti za VSŽ ističe još niz prometnih projekata, kao što je primjerice X. koridor koji povezuje 11 zemalja Srednje i Jugoistočne Europe. U općenitom smislu, poveznica je zapadne i južne Europe. Ukupna duljina koridora iznosi oko 2.360 km, a duljina pruga X. koridora u Hrvatskoj je 434 km (odnosno 18,4 %). Tu je i spomenuti koridor 5C, također bitan za VSŽ. Kao i projekt modernizacije i obnove dionica željeznice Vinkovci-Vukovar i Okučani-Vinkovci. Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za modernizaciju pružne dionice Vinkovci-Vukovar (18,71 km) ukupne vrijednosti 77,7 milijuna kuna i prihvatljivih troškova u iznosu 516,3 milijuna potpisan je u svibnju prije dvije godine. Dionica Okučani – Vinkovci duga je 131 km i sastavni je dio glavne (koridorske) željezničke pruge M104 Novska – Tovarnik – državna granica s Republikom Srbijom. Nalazi se na koridoru RH1, a u europskim okvirima sastavni je dio osnovne Transeuropske prometne mreže (TEN-T). Lani u svibnju HŢ Infrastruktura potpisala je s konzorcijem tvrtki Ugovor za „Izradu studijske dokumentacije modernizacije željezničke dionice Okučani –Vinkovci“ vrijedan 10,7 milijuna kuna.
Jednokolosiječna pruga Vinkovci – Vukovar duljine 18,7 km od iznimne je važnosti za gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije, Slavonije, ali i mnogo šire. Izgrađena je davne 1878. godine, a danas je poveznica koridora RH1 (bivšeg X. paneuropskog koridora) i TEN-T koridora Rajna – Dunav, dakle željezničkog pravca Salzburg – Villach – Ljubljana – Zagreb – Beograd – Skopje – Solun te riječnoga plovnog puta na Dunavu. Time povezuje Prioritetnu os 1 i Prioritetnu os 2 Operativnog programa Promet i tako stvara bazu za postizanje intermodalnosti, jedne od karakteristika kojima teži suvremeno prometno povezivanje u Europi.
Kako stoji u opisu projekta, nadogradnja i elektrifikacija omogućit će povećanje opsega željezničkog prometa i prekrcaja roba u luci Vukovar te bolju povezanost željezničkog putničkog prijevoza Vukovarsko-srijemske županije s glavnim prometnim koridorima i drugim županijama, a osobito će pozitivno utjecati na udobnost i sigurnost putovanja u sklopu dnevnih migracija putnika. Modernizacijom dionica Vinkovci – Vukovar biti će osposobljena za brzinu vlakova od maksimalno 120 km/h, čime će se vrijeme putovanja skratiti za oko 50 posto te će vožnja u putničkom prijevozu trajati 20 minuta, a u teretnom 30 minuta. Elektrifikacijom dionice osigurat će se ekonomski i energetski isplativiji te ekološki održiv željeznički promet. Povećat će se kapacitet dionice i poboljšati pristup luci Vukovar, čime će ona, smještena na TEN-T koridoru Rajna – Dunav, biti kvalitetno povezana s Koridorom RH1, bivšim X. paneuropskim koridorom.
Tu je i izuzetno bitan projekt ”Transportno-logistički centar Vukovarsko-srijemske županije”.
Kako smo već pisali, plan je formiranje suvremenog distributivno-logističkog centra (Hub) u Vinkovcima za područje šire regije u ovom dijelu Istočne Europe, u kojem će se odvijati sve aktivnosti koje se odnose na prijevoz, logistiku i distribuciju robe (za nacionalni i međunarodni tranzit), za najraznovrsnije subjekte/korisnike usluga, na komercijalnoj osnovi. U studenome prošle godine potpisan je ugovor o financiranju tehničke dokumentacije u vrijednosti od 3,1 milijun kuna.
Lokacija TLC VSŽ biti će na nekadašnjem teretnom kolodvoru grada Vinkovca koji nije u funkciji. Željeznički kolodvor u Vinkovcima bio je jedan od najvećih srednjoeuropskih teretnih stanica u bivšoj Jugoslaviji, ali je s ratnim zbivanjima izgubio tu ulogu. Projekt TLC VSŽ svojom veličinom ulaganja ima regionalni, a nakon dovršetka cjelokupne investicije, imat će i nacionalni značaj. Projekt je namijenjen razvoju transportno – logističke djelatnosti te vraćanju značaja Grada Vinkovca i Vukovarsko – srijemske županije kao važnog prometnog čvorišta.
Područje Istočne Hrvatske, kako piše u nacrtu master plana, relativno je dobro pokriveno mrežom željezničkih pruga – pruge Istočne Hrvatske čine ukupno 28,5% željezničke mreže HR. Svakako je jedan razlog, iako ne i presudan, konfiguracija terena. Pruge na ovom području građene su krajem 19. i početkom 20. stoljeća prvenstveno zbog iskorištavanja prirodnih bogatstava ovih krajeva, a tek u dvadesetom stoljeću poprimaju današnju funkciju u prometnom smislu.
Europska komisija je u ožujku 2018. godine odlučila uspostaviti željezničko-teretni koridor Alpe-Zapadni Balkan koji je trebao početi funkcionirati ove godine. Glavna trasa koridora prati Salzburg – Villach – Ljubljanu – Linz – Graz – Maribor – Zagreb – Vinkovci/Vukovar – Tovarnik – Beograd – Sofiju – Svilengrad (granica između Bugarske i Turske). Predloženi koridor će dopuniti preostale željezničke teretne koridore u regiji Jugoistočne Europe, naročito
putem omogućavanja pristupa regijama koje do sada nisu bile obuhvaćene mrežom željezničkih koridora. Također će osigurati alternativno preusmjeravanje na dva postojeća koridora, odnosno koridore Orijent/Istočni Mediteran i Rina-Dunav. U sklopu ovog novog koridora nalazit će se pruge M104 Novska – Tovarnik – DG i M601 Vinkovci – Vukovar.
Željeznička infrastruktura kojom upravlja HŽ Infrastruktura povezana je sa željezničkom infrastrukturom u lukama. Kolodvori povezani željezničkom vezom sa željezničkom infrastrukturom u lukama su Osijek Donji Grad, Slavonski Brod i Vukovar.
Luka Osijek prepoznala je neadekvatnost lučke infrastrukture na unutarnjim plovnim putovima u RH te trenutno provodi izgradnju terminala za prekrcaj rasutih tereta s kojim će osječka luka osigurati povećanje kapaciteta, bolju povezanost te razvoj i rast konkurentnosti.
Najvažnija luka na Dunavu je luka Vukovar u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Luka Vukovar zauzima područje od 8 ha uz kapacitet zatvorenih skladišta od 5.500 tona te kapacitet otvorenih skladišta od 25.000 tona.
Kako smo i često pisali i projekt luke Vukovar je jedan od strateških. Vrijednost projekta je 180,1 milijuna kuna. Kako kažu u Županiji, projektom se želi doprinijeti jačanju sektora unutarnje plovidbe i poticanje gospodarskog razvoja u regiji kroz poboljšanje konkurentnosti luke, postizanje visoke kvalitete lučkih usluga, povećanje konkurentnosti luke na međunarodnom tržištu i osiguranje održivog razvoja luke Vukovar. U prvoj fazi projekta je planirana izgradnja slijedećih objekata: terminal za rasute terete, terminal za komadne terete, višenamjenski terminal, manipulativne površine, otvorene skladišne površine, željeznička infrastruktura te prometnice unutar planiranog zahvata. Druga faza projekta bi se trebala realizirati u slučaju prolaska kanala Dunav-Sava a predviđa izgradnju zatvorenog skladišta, administrativne zgrade te rekonstrukciju kolodvora Vukovar.
Luka Slavonski Brod nalazi se na raskrižju cestovnih i željezničkih putova koji spajaju istok Europe i Sredozemlje te trenutno provodi značajna infrastrukturna ulaganja koja će uvelike doprinijeti boljem pozicioniranju luke na teretnom tržištu, a posebice u pogledu kontejnerskog prometa. Važnost luke Slavonski Brod naglašava i Europska Unija definirajući osnovne smjernice o prometnom razvoju i povezanosti Europe. S obzirom da Europska Unija potiče korištenje ekoloških prihvatljivijih oblika prijevoza teret te s obzirom da je promet kontejnera unutarnjim plovnim putovima u EU u porastu (od 2009. do 2017. porast od 11,3%). Nadalje, teret iz luke Slavonski Brod usmjeren je prema Bosni i Hercegovini u kojoj se na rijeci Savi nalazi luka Šamac, jedina riječna luka u BiH u kojoj se prekrcavaju kontejneri. Na taj način luka Slavonski Brod izgradnjom kontejnerskog terminala još bi se aktivnije uključila u tokove kontejnerskog prometa na rijeci Savi. Izgradnjom kanala Dunav-Sava povećala bi se plovnost Save, skratilo vrijeme potrebno za prijevoz tereta i omogućila potpuna prometna funkcionalnost za prekrcaj kontejnera u luci Slavonski Brod. Osim toga, kanalom Dunav-Sava luka Slavonski Brod biti će povezana nastavno i na Dunav čime se otvaraju dodatni prometni pravci za kontejnerski promet.
Površina lučkog područja Slavonski Brod veličine je cca 800.000 m², a predviđeno je za izgradnju industrijskih postrojenja, skladišta, lučkih terminala i slično. Lučka uprava Slavonski Brod izgradila je u lučkom području Slavonski Brod, vertikalnu obalu za pristajanje brodova i prekrcaj generalnog tereta, dužine cca 120 m s manipulativnim platoom površine 2.500 m².
Kako nam je nedavno rekao župan Danijel Marušić, realizacijom projekta na rijeci Savi omogućit će se kvalitetan i brz protok roba riječnim, cestovnim i željezničkim putem sto će otvoriti put, prijeko potrebnom, gospodarskom razvoju istočne Hrvatske.
Sam projekt Luke Brod predviđen je za pretovar ukupno 1,5 milijuna tona tereta: kontejnerskog, rasutog, tekućeg i kabastog. Vrijednost radova je oko 130 milijuna kuna s PDV-om, a sufinancira se iz CEF-a i kreditom iz HBOR-a. Nositelj projekta je Lučka uprava Slavonski Brod uz potporu resornog Ministarstva, a za projekt su dobivena i bespovratna sredstva iz EU u iznosu od 50 milijuna kuna. Uz pomoć resornog ministarstva RH-a osigurana su i dodatna sredstva u iznosu od 80 milijuna kuna na temelju kredita koji se uspješno realizira, tako da što se tiče radova i potrošnje sredstava sve se izvršava prema predviđenim planovima.
‘Očekujemo kako bi u sljedećih par godina trebali realizirati plan o pretovaru milijun i 500 tisuća tona tereta. Doduše, u toj prvoj fazi roba će dolaziti željeznicom i distribuirati se dalje cestovnim prijevozom, a tek manjim dijelom Savom. No, prema sadašnjim planovima resornog Ministarstva Sava bi za dvije godine trebala biti plovna tako da će onda dobar dio te robe prijeći na plovni put što je i konačni cilj izgradnje Luke koja nudi jeftiniji transport’ – ističu u Luci Brod čije je gradilište, smješteno četiri kilometra jugoistočno od Slavonskog Broda, predstavlja jedno od najvećih u ovom dijelu Hrvatske.
Da bi, kada bude u cijelosti gotov, Luka dala svoj maksimum trebat će riješiti plovni put rijekom Savom, što Hrvatska rješava u suradnji sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, ali i izgraditi istočnu veznu cestu koja bi, prema najavama, trebala biti riješena već ove godine.
Kada je u pitanju uređenje plovnog puta rijeke Save, čija je plovnost punim gazom manja od 50 posto dana u godini, rečeno je u nekoliko navrata kako bi građevinska dozvola morala biti riješena do kraja 2020. godine. Cilj je doći na plovnost Save tijekom deset mjeseci, kao što je otprilike plovan i Dunav.
U „Strategiji razvoja turizma RH do 2020. godine“ dan je i cilj da Hrvatska postane jedno od vodećih turističkih i biciklističkih odredišta Mediterana. Ova strategija postavlja prioritete za organiziranje turističkih biciklističkih staza, uključujući povezivanje većih kontinentalnih urbanih središta s okolicom (Osijek, Slavonski Brod, Vukovar), područja uz velike rijeke (Drava, Sava, Dunav) i područja uz termalna središta (zona Daruvar – Lipik) i glavna vinogorja
(Požeško-kutjevačko, Brodsko, Đakovačko, Baranjsko).
Cilj Zračne luke Osijek je steći status bazne zračne luke za cargo promet kroz potpunu opremljenost za promet svih vrsta roba i preusmjeravanje dijela prometa roba za ovu regiju koja dolazi preko zapadnoevropskih zračnih luka. Potrebno je privući opće logističke aktivnosti i međunarodno otpremništvo na Zračnu luku Osijek, uspostaviti redovne cargo linije te s cargo operatorima uspostaviti kontinuirane „ad hoc“ linije.
Zračna luka u Osijeku ima značaj za cijeli istok zemlje. Zračna luka Osijek smještena je uz državnu cestu D2 Osijek – Vukovar, 20 km jugoistočno od centra Osijeka, te 18 km zapadno od Vukovara.
U sklopu izrade prometnog Master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska provedeno je anketno istraživanje o navikama putovanja. Prema načinu putovanja, odnosno odabiru prijevoznog sredstva, najčešći način putovanja je onaj u kojem ispitanici koriste automobil kao vozači, takvih je od svih evidentiranih putovanja bilo njih 53,9%. Na drugom mjestu s udjelom od 16,8% su putovanja u kojima se do odredišta dolazilo pješice. Na trećem mjestu s udjelom od 12,5% su putovanja automobilom, no s ispitanicima u svojstvu putnika odnosno suputnika. Biciklom je obavljeno 9% putovanja, dok je autobusom obavljeno 3,8%. Ostali načini putovanja zastupljeni su manje od 1%.
Turizam na području funkcionalne regije Istočna Hrvatska ne utječe na povećanje prometa u vrijeme turističke sezone. Provedeno istraživanje u Master planu pokazuje da je u vrijeme turističke sezone povećanje prometnog opterećenja primjetno samo na autocestama kao posljedica turističkog
prometa u tranzitu. Najveće koristi Schengena ostvaruju se u trgovini i prijevozu tereta generalno te manjim troškovima za putnike, budući da isti predstavlja putovanje bez granica. Analiza stanja pokazuje da su potrebna i moguća unaprjeđenja pristupačnosti na području urbane aglomeracije i urbanih područja. Za poboljšanje pristupačnosti urbane aglomeracije (Osijek) nužna je i reorganizacija prometnog sustava i izgradnja novih prometnica, dok je, za ostala urbana područja, poboljšanje pristupačnosti primarno potrebno tražiti u reorganizaciji prometnog sustava a zatim u izgradnji novih
prometnica.
Analiza odnosa ulaganja u prometni sustav i prometne potražnje pokazale ja da s aspekta ulaganja u cestovni prometni sustav moguće zamijetiti da je ukupan broj kilometara i gustoća cestovne mreže uglavnom imala blagi rast, gotovo stagnaciju. Nadalje, kada se promatraju ulaganja ŽUC-eva – dvije županije bilježe trend stagnacije ili pada ukupnih promatranih ulaganja po kilometru u odnosu na početak promatranog razdoblja, a tri županije bilježe trend rasta. Pritom broj kilometara asfaltiranih cesta u većini županija ili stagnira ili blago raste. To implicira da većina ulaganja odlazi u održavanje postojećeg sustava, a manje u daljnji razvoj. Nadalje, u izvještajima nekih ŽUC-eva se spominju naselja koja još nemaju asfaltni pristup, što implicira da postoje razvojne potrebe koje nisu zadovoljene dosadašnjim ulaganjima. S aspekta potražnje u cestovnom prometnom sustavu, moguće je zamijetiti rast
potencijalne potražnje (promatrane kroz broj registriranih vozila) i realizirane potražnje (promatrane kroz kretanje prosječnog godišnjeg dnevnog prometa).
U željezničkom prometnom sustavu, rast broja putnika je zabilježen jedino u Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok se u svim ostalim županijama bilježi pad. Što se tiče prometa robe, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija bilježe rast, dok ostale županije bilježe pad. Ulaganja u željeznički sustav, posebice u one projekte od kojih se očekuje najveći utjecaj na području ove funkcionalne regije, su prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju bila minimalna. U posljednje vrijeme nekoliko značajnih projekata je u pripremi i/ili provedbi (ulaganja u pruge i željeznički vozni park), a neki su i dovršeni (npr. rehabilitacija željezničke pruge Vinkovci – Tovarnik – Državna granica). Potencijalni pozitivan utjecaj tih projekata na prometnu potražnju će biti moguće ocijeniti tek u narednom razdoblju. Ono što je vidljivo jest da je period nedostatka investicija uglavnom bio popraćen padom prometa robe i putnika u većini
županija funkcionalne regije. Uzevši u obzir da će se ovim Master planom, na temelju analize postojećeg stanja i uz pomoć prometnog modela, sintetizirati i utvrditi potrebe za razvoj prometnog sustava funkcionalne regije koje će biti formulirane kroz ciljeve i mjere, u ovom trenutku je teško kvantitativno izraziti jesu li financijska ulaganja do sada odgovarala prometnoj potražnji i ukupnim razvojnim potrebama. No, iz činjenice da su u sklopu analize postojećeg stanja utvrđeni problemi i prijetnje koje treba rješavati i izbjeći, te prilike koje treba iskoristiti proizlazi da postoje potrebe za razvoj koje do sada nisu realizirane što implicira da je barem jednim dijelom takvo stanje uzrokovano ne odgovarajućom visinom financijskih ulaganja.
Financijski planovi pojedinih županijskih uprava za ceste (npr. Virovitičko-podravske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije) navode da s dostupnim financijskim sredstvima nije moguće postići 100% ispunjenje standarda redovitog održavanja sukladno Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta, dok je kod nekih (ŽUC BPŽ) prethodno potrebno uložiti značajna sredstva da bi se ceste uopće dovele na razinu na kojoj ih je moguće održavati
sukladno propisanom standardu. Moguća promjena sustava izvora financiranja, temeljem detaljne analize, utvrdila bi se mogućnost optimizacije korištenja postojećih financijskih sredstava i/ili povećanja iznosa dostupnih financijskih sredstava kroz postojeći ili novi sustav izvora financiranja županijskih i lokalnih cesta kako bi se osigurala njihova održivost.
Dosadašnji izostanak održavanja i razvoja primjerene željezničke mreže prema gospodarskim i proizvodnim zonama i lukama razlog je odvijanja logističkih radnji putem cestovne mreže, no planirani razvoj i modernizacija luka Vukovar, Osijek i Slavonski Brod omogućit će porast udjela transporta tereta željeznicom. Danas velik udio postojećih industrijskih kolosijeka nije u funkciji, pretežito zbog gašenja ili stečaja većih gospodarskih subjekata, kao ni 19 kilometra lokalne pruge L205 Nova Kapela – Našice od Čaglina do otpremništva Našicecement. Postojeći industrijski kolosijeci zahtijevaju značajna ulaganja u održavanje zbog čega se razvoj novih gospodarskih i proizvodnih zona manjeg obima na području FRIH prvenstveno temeljio na
korištenju postojeće i razvoju nove pristupne cestovne infrastrukture. (L.K.)
