U 11 ovogodišnjih mjeseci najveći broj dozvola za strane radnike odobrene su u Istarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji. Ukupno 167 tisuća zahtjeva je dobilo pozitivno mišljenje u 11 mjeseci. Uz građevinu, najtraženija zanimanja su u turizmu.
Najviše dozvola za rad stranih državljana ove je godine, zaključno sa studenim, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, odobreno u Istarskoj županiji. U toj je županiji gotovo 22.000 zahtjeva dobilo pozitivno mišljenje, a još blizu 500 zahtjeva je u obradi. Slijedi Splitsko-dalmatinska županija s 21 tisućom odobrenih zahtjeva i više od 500 koji čekaju obradu, pa Grad Zagreb s gotovo 20,4 tisuće dozvola i još 712 zahtjeva u obradi, u Zagrebačkoj 17,2 tisuće dozvola i nešto manje od 600 zahtjeva u obradi, gotovo 16 tisuća je zahtjeva odobreno u Primorsko-goranskoj županiji uz gotovo 500 koje čeka obradu, a u Zadarskoj županiji pozitivno je mišljenja dano za 10,5 tisuća zahtjeva, a gotovo 300 je u obradi.
Ukupno 167 tisuća zahtjeva je dobilo u 11 mjeseci pozitivno mišljenje, blizu 4,6 tisuća ih je u obradi, a ukupno je zaprimljeno 203,8 tisuća. Blizu 8 tisuća je zahtjeva stornirano ili su obustavljeni, a 24,3 tisuće je odbijeno. Blizu 18.000 poslodavaca je tražilo strane radnike. U cijeloj 2023. godini pozitivno mišljenje dano je za 160,4 tisuće zahtjeva, 109,2 tisuće u 2022. godini, a 48,5 tisuće u 2021. godini.
Najtraženiji su strani radnici u građevini, a prosječna bruto plaća im je nešto više od 900 eura. Slijede konobari, čistačice, kuhari, dostavljači.. I tu se bruto plaće kreću oko 900 eura, pri čemu su najmanje dostavljačima, a najveće pomoćnim konobarima, blizu 1.000 eura. Glavni kuhari su malo manje traženi, ali i zarađuju najviše u odnosu na ostale najtraženije, u prosjeku i više od 1.000 eura bruto plaće. Naravno, u neto iznosu je to puno manje. Zato i je mnogim stranim radnicima naša zemlja samo privremena destinacija, prije odlaska u neku od zapadnih zemalja.
No postoji i zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica na domaće tržište rada, uključujući potencijalni pad plaća i povećanu konkurenciju za poslove, objašnjava nezavisni ekonomski analitičar Predrag Bejaković,. Do sada nije bilo klasičnog snižavanja plaća, ali pretjerani uvoz stranih radnika, barem u nekim sektorima i poslovima, može usporiti rast plaća. Posve je očito kako strani radnici ne otimaju mogućnosti zapošljavanja hrvatskom stanovništvu, već rade na poslovima ili na radnim mjestima koja nisu atraktivna domaćem stanovništvu. Stoga, dodaje, imaju važnu ulogu u očuvanju hrvatskog gospodarstva, koje će inače biti u jako nezgodnom položaju zbog nemogućnosti proizvodnje ili pružanja usluga, s vrlo ozbiljnim posljedicama za
cjelokupno gospodarstvo i društvo.
‘Slični su izazovi prisutni i u drugim razvijenim europskim zemljama jer neki poslovi nisu privlačni lokalnom stanovništvu’, izjavio je nedavno i istarski župan Boris Miletić dodajući pritom da je Istra i najjača turistička destinacija pa tim više je potražnja za radnicima povećana.
‘S globalizacijom i specifičnim pritiscima, sve veći broj migranata iz zemalja trećeg svijeta, većinom nekvalificiranih i/ili polukvalificiranih, ubrzano dolazi u Hrvatsku. Kao i uvijek razloga ima više, a oni se mogu grupirati u demografske i sistemsko-strukturne, objašnjava Bejaković i dodaje: Dok je broj novorođenih u Hrvatskoj početkom 1960-ih iznosio više od 76 tisuća, do kraja tog desetljeća smanjio se za gotovo 15 tisuća te je 1970. bilo nešto više od 61 tisuću novorođenih. Istina, početkom 1980-ih broj novorođenih u Hrvatskoj se povećao, ponajviše stoga što su u fertilnu dob došle brojne generacije baby-boom naraštaja rođene nakon Drugog svjetskog rata. Druga skupina razloga su velika odseljavanja iz Hrvatske u približno posljednjih desetak godina uslijed mogućnosti zapošljavanja u razvijenim zemljama EU, što obuhvaća oko 400 tisuća osoba, odnosno više od desetine stanovništva.
Sistemsko-strukturni razlozi prije svega vezani su uz kadrovski deficit. Hrvatska kao i većina drugih zemalja ima ozbiljnih problema u usklađivanju ponude i potražnje za radnom snagom. Usprkos donedavnoj razmjerno visokoj nezaposlenosti, u Hrvatskoj se povećava broj radnih mjesta za koji ne postoje odgovarajuće obrazovani i/ili kvalificirani kandidati. Podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pokazuju da značajan broj slobodnih radnih mjesta ostaje dugotrajno nepopunjen. To su radna mjesta za koja je teško pronaći kandidate i kandidatkinje s odgovarajućim znanjima, vještinama, sposobnostima i/ili radnim iskustvom. Nedostatak radnika za pojedina zanimanja u Hrvatskoj identificiran je Anketom poslodavaca koju je 2020. godine proveo Hrvatski zavod za zapošljavanje. Dok je 2014. godine 29,1% poslodavaca imalo problema s pronalaskom odgovarajućih radnika, njihov udio je porastao na 48,2% u 2020. godini. S obzirom na oblik vlasništva, ovaj problem je izraženiji kod privatnih tvrtki (56,9%), a kod javnih ili državnih poslovnih subjekata s ovim se problemom suočava samo 27,7%.
Zakonom o strancima sustav odobrenja dozvola za boravak i rad na temelju godišnje kvote i izvan godišnje kvote, zamijenjen je tako što se dozvole za boravak i rad mogu izdati na temelju mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ili bez mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Novim modelom zapošljavanja državljana trećih zemalja svrha je utvrditi je li moguć pronalazak radne snage na domaćem tržištu rada. Zato se poslodavci prvo moraju obratiti Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, koji će najduže u roku od 15 dana, provesti test tržišta rada, odnosno, utvrditi mogu li se radnici naći na hrvatskom tržištu. U slučaju nepronalaženja domaće radne snage, poslodavac podnosi zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za određenog stranca. Potom Hrvatski zavod za zapošljavanje, na temelju podnesenog zahtjeva, izdaje mišljenje ispunjava li poslodavac uvjete za zapošljavanjem strane radne snage. Nadležna policijska uprava, odnosno postaja, izdaje dozvolu za boravak i rad, uz pozitivno mišljenje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. (L. Kiseljak)
Podaci za 11 ovogodišnjih mjeseci, izvor HZZ
