Splitsko-dalmatinska županija izdvojila je 0,83 posto proračuna za zaštitu okoliša u proračunu za 2023. godinu, što ju je, pokazala je naša proračunska analiza, svrstalo na peto mjesto u odnosu na ostale županije. Podaci za 2023. godinu su posljednje dostupni koji se odnose na izvršavanje konsolidiranih proračuna.
Među planiranim sredstvima u ovogodišnjem proračunu, kako se navodi, jesu, primjerice, 2,5 milijuna eura za Program Upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima (za rashode djelatnosti javne ustanove More i krš, Centra za posjetitelje Skrivena Dalmacija, Projekt Improve River life, Projekt Aspeh, Projekt Mungos Čiovo zapad, Projekt Biopress Adria i ostalo), zatim 311 tisuća eura za Program Ekologija mora (zaštita mora, morske obale i okoliša), 118 tisuća eura za Program Ublažavanje i prilagodba klimatskim promjenama ( provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama na području općine Gradac i Podgora i za Aktivnost Zelena i plava infrastruktura i ostalo), 48 tisuća eura na Program Zaštita okoliša…
Gleda li se funkcijska kvalifikacija, na zaštitu okoliša otpada 3,4 milijuna eura ili 0,77 posto proračuna u ovoj godini.
Obalno i otočno područje SDŽ je pod stalnim pritiskom izgradnje objekata, a posebno objekata koji potiču iz glavne gospodarske grane turizma, navodi se u obrazloženju ovogodišnjeg proračuna. Vremenska i prostorna neujednačenost u turističkom sektoru na području SDŽ značajno utječe na sve sastavnice okoliša kao i na kvalitetu života lokanog stanovništva. Pritisak je značajan i unutar zaštićenih područja, područja Ekološke mreže RH i van građevinskog područja. Naime, izgradnja turističkih smještajnih i pratećih objekata, prometnica i nautičkih luka i sl. vizualno mijenja izvorna krajobrazna i ambijentalna obilježja obalnog područja SDŽ. Posljedice takvog nekontroliranog i neracionalnog korištenja prostora na najatraktivnijim lokacijama vidljive su u mnogim turističkim naseljima. Posljednjih godina za potrebe turizma dolazi i do nasipavanja obale, značajnim širenjem kopna u more i zatrpavanja prirodnog morskog dna. Kao problem se ističe i neadekvatan sustav gospodarenja otpadom, nedostatak građevina i uređaja za sakupljanje i obradu otpada te mali udio odvojeno sakupljenog otpada, a naročito u većim gradovima SDŽ. Zato se aktivnostima predmetnog programa planira sačuvati i unaprijediti kakvoća voda, mora, zraka i tla, očuvati biološka raznolikost i značajke područja prirodnih vrijednosti s posebnim ciljem zaštite zdravlja ljudi.
Akcijski plan za dinamičnu i integriranu zelenu tranziciju Splitsko – dalmatinske županije (Zelena SDŽ) sadrži niz mjera za dinamičnu i integriranu zelenu tranziciju SDŽ, koji će biti podloga za izradu ostale dokumentacije u narednom razdoblju.
Početkom godine dodijeljena su bespovratna sredstva za projekte vodno-komunalne infrastrukture vodovoda Split i Dubrovnik, te uspostavu reciklažnih dvorišta u Solinu, na Hvaru i u Muću. Splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban rekao je tom prigodom kako je riječ o drugoj fazi aglomeracije, a financijska potpora pomoći će da se preko Vodovoda i kanalizacije Split projekti dovedu do kraja i time osigura za više od 90 posto kompletna odvodnja i vodoopskrba u nekim dijelovima županije.
Provedbom projekta “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Split – Solin” planira se postići razina od 95% priključenosti stanovništva aglomeracije na sustav javne odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda te se planira priključiti dodatnih više od 4 tisuće stanovnika na sustav javne vodoopskrbe. Realizacijom projekta “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture aglomeracije Kaštela – Trogir” planira se priključenost na poboljšani sustav javne vodoopskrbe za novih 7,2 tisuće stanovnika. Time će se postići stopostotna priključenost, kao i za 111,7 tisuća stanovnika na sustav javne odvodnje i pročišćavanja, što je 98% priključenosti na sustav. (L.K.)
