Osim turizma, Šibensko-kninska županija ima i razvijenu prerađivačku industriju, za što je velikim dijelom zaslužan opstanak pa čak i širenje poslovanja u TLM-u, tu je i jaka Poduzetnička zona Podi, a jedan od važnijih projekata koji se naslanja na industriju je Centar kompetentnosti u strojarstvu. Uz taj, niz je još EU projekata, među kojima zasigurno najprivlačniji Turistička valorizacija kanala sv. Ante. U 2019. godini u Županiji je povećan broj poduzetnika i zaposlenih, rasli su prihodi i ostvarena je dobit. Naša je analiza pokazala da je Županija i vodeća po izdvajanju za subvencije poljoprivrednicima. U ovoj godini plan je nastaviti promovirati autohtone proizvode kroz projekt Taste Šibenik-Knin County, aktivnije uključivanje uzgajivače školjaka i raditi na njihovoj prepoznatljivosti, početi s gradnjom sustava za navodnjavanje Donje polje – Jadrtovac. Centra za razvoj marikulture je nedavno odobren projekt i značajan za razvoj poljoprivrede. Županija je lani imala i više rođenih beba nego u 2018.
‘Temeljne su grane gospodarstva u Šibensko-kninskoj županiji prerađivačka industrija, trgovina, turizam i graditeljstvo, koje ostvaruju oko 75 posto ukupnog prihoda, a kao strateška djelatnost gospodarstva županije izdvaja se prerađivačka industrija, koja se uglavnom temelji na preradi metala. Bogatstvo prirodnim potencijalima (klima, nezagađen okoliš i dva nacionalna parka) i kulturno-povijesnom baštinom, dobra prometna povezanost te pozicija vodeće regije nautičkog turizma, predstavlja mogućnost integrirane multisektorske suradnje kao turističkog resursa, čime postaje sve zanimljivija županija za investiranje te bilježi pozitivna gospodarska kretanja.
Gospodarstvo je izvozno orijentirano na zapadnoeuropska tržišta Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije, ali izvozi i prema BiH, Srbiji i dr. Nakon nekoliko godina uzastopnog negativnog salda, županija u 2019. godini bilježi pozitivan vanjskotrgovinski saldo u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Projekti kao što su Adriatic Business Centre, projekt osnaživanja malih i srednjih poduzeća u sektoru metala i plastike – Compete Plamet, zatim projekt Centar kompetentnosti u strojarstvu, projekt uređenja Poljane u Šibeniku, gradnja vjetroelektrana Krš – Pađene u vrijednosti od 1,8 milijardi kuna, što je druga po veličini investicija u RH, pokazuju da je županija uspješna po iznosu ugovorenih i povučenih sredstava iz fondova EU po glavi stanovnika, i to po pitanju svih operativnih programa.
Revitalizacijom fortifikacijskog sustava, obnavljanjem i valorizacijom šibenskih tvrđava, ali i drugim projektima na razini županije daje se podrška razvoju gospodarstva i poduzetništva.
Potencijali poduzetničkih zona u zaleđu županije nedovoljno su iskorišteni, što bi bio preduvjet za ravnomjerniji razvoj Šibensko-kninske županije.
Potencijali ulaganja nalaze se u bogatstvu prirodnih resursa, a već i ulaganjima javnog sektora u komunalnu infrastrukturu županija postaje sve atraktivnija turistička destinacija. Međutim, kod izgradnje infrastrukture, bilo da je riječ o niskogradnji ili visokogradnji, javljaju se problemi neuređenih i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, što predstavlja prepreku u provedbi projekata, i nedostatak adekvatne radne snage, čime se dovode u pitanje rokovi u kojima je moguće povući sredstva iz EU fondova te konačno i ostvarenje pojedinog projekta.’ – kratki je pregled stanja gospodarstva Županije koju je iznijela tamošnja gospodarska komora u publikaciji HGK Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali.
Pokazatelji za Šibensko-kninsku županiju u 2019. godini
Prema podacima FINA-e, broj poduzetnika porastao je sa 2.504 u 2018. godini na 2.583 u 2019., broj zaposlenih sa 12.852 na 13.302, prihodi su rasli sa 7,4 na 8,8 milijardi kuna, što je i najveći rast u odnosu na ostale županije, odnosno rast od 21,3 posto, a dobit je iz minusa došla 171,5 milijuna kuna dobiti.
Prema podacima HZMO-a broj osiguranika povećan je u godinu dana za 3,2 posto, a nezaposlenost je pala za 11 posto. Situacija će u 2020. godini, kao i svugdje opet pokazati lošije podatke poslovanja, kao posljedicu korone. Lani je od ožujka do svibnja prosječno 2.230 poduzetnika po mjesecu s područja Županije zatražilo pomoć zbog korone što je obuhvatilo 9.345 radnika, a od lipnja do kolovoza njih u prosjeku 30 i 55 zaposlenika. Ukupno je isplaćeno 120,2 milijuna kuna.
Izravna ulaganja su u 2018. godini bila 26,6 milijuna eura, a godinu poslije 36,9 milijuna eura. Saldo robne razmjene bio je preklani u plusu i iznosio je 140,3 milijuna kuna.
U 2019. godini smanjen je broj iseljenih u druge županije, ali povećan odlazak u inozemstvu. Prema informacijama iz rodilišta kninske i šibenske bolnice, u Šibensko-kninskoj županiji je u 2020. godini rođeno 9 djece više nego prethodne godine. U šibenskoj bolnici u 2020. godini bilo je 642 poroda, a u 2019. godini 638. U kninskoj bolnici u 2020. godini bilo je 147 poroda, a u 2019. godini 142 poroda.
Sa zadnjim danom prošle godine sedmero učenika i 13 studenata koji su ostvarili pravo na dodjelu novih stipendija za ovu školsku tj. akademsku godinu 2020./2021., potpisali su ugovore o stipendiranju. Županija trenutno stipendira 62 korisnika, i to 45 studenta i 17 učenika. Učenička stipendija iznosi 400,00 kuna, a studentska 700,00 kuna mjesečno i isplaćuju se 10 mjeseci. Za stipendiranje učenika i studenata u proračunu Šibensko-kninske županije za 2021. godinu planira se osigurati 410.000,00 kuna, iz izvornih prihoda Županije. Isto tako, za sufinanciranje programa i projekata visokoškolskih ustanova osigurat će se iznos od 220.000 kuna. Ukupno, za javne potrebe u visokoškolskom obrazovanju osigurat će se 630.000 kuna, što je na razini 2020. godine.
Naša je analiza pokazala da je Županija među vodećima po izdvajanju za subvencije poljoprivrednicima.
Lani je odobreno180 zahtjeva i isplaćeno je 1.937.661,50 kuna. Kako su nam rekli, u posljednje dvije godine primjećen je veći broj prijava mladih poljoprivrednika, a za što je moguć razlog i mjere Programa ruralnog razvoja RH iz kojih mladi poljoprivrednici mogu osigurati 50.000 eura bespovratnih sredstava.
Pojavom mlađih poljoprivrednika posebno se odrazilo na iskorake u vinarskom sektoru. Županija ima oko 7,7 % poljoprivrednih gospodarstava čiji su nositelji mlađi od 41 godine (prosjek RH je 10%), u ŠKŽ ima 5 658 PG većina od toga su OPG-ovi 5 385. Većina poljoprivrede se oslanja na sezonsku potrošnju i turizam tako da su u lani itekako otežano poslovali, pa im je svaka pomoć dobro došla.
U ovoj godini, osim uobičajene provedbe Programa potpora poljoprivredi, plan je nastaviti promovirati autohtone proizvode kroz projekt Taste Šibenik-Knin County, aktivnije uključivanje uzgajivače školjaka i raditi na njihovoj prepoznatljivosti, početi sa gradnjom sustava za navodnjavanje Donje polje – Jadrtovac. Izražavaju i zadovoljstvo što im je prošao projekt Centra za razvoj marikulture. Odobreno je ukupno 4.541.400,00 kuna odnosno 100% iznosa koji je prijavljen. Ukupan iznos projekta financira se iz EU i nacionalnih sredstava odnosno nije potrebno sufinanciranje od strane županije. Ovim projektom izgraditi će se i opremiti Purifikacijski centar u uvali sv. Petra u Šibeniku.
Purifikacijski centar bit će opremljen linijom strojeva za prihvat, čišćenje i pakiranje školjaka i sustavom za depuraciju te će se definirati upravljačka struktura Centra kao i usluge koje će Centar pružati svim zainteresiranim korisnicima, najvećim dijelom uzgajivačima školjaka u Šibensko-kninskoj županiji.
„Uspostava Centra u konačnici će doprinijeti povećanju potencijala akvakulturnih lokaliteta u našoj županiji, smanjenju negativnog utjecaja akvakulture na okoliš te će se povoljno reflektirati na opći razvoj i konkurentnost gospodarstva u Šibensko-kninskoj županiji.“, kazao je nedavno župan Goran Pauk.
Prije neki dan objavljeno je da je Županija osigurala 950.000 kuna za sufinanciranje ulaganja u marketinške aktivnosti, stručno osposobljavanje i usavršavanje i kupnju softvera, strojeva, uređaja i opreme poduzetnicima s područja Šibensko-kninske županije.
Nedavno je pak Upravnom vijeću Lučke uprave Šibenik dana suglasnost za kreditno zaduženje radi financiranja projekta ”Modernizacija lučkog područja luke Šibenik”. Izgradnjom potpuno novog pomorsko-putničkog terminala luka Šibenik dobiva međunarodni granični prijelaz sukladan strogim Schengenskim standardima. Osnovna namjera projekta povezana je sa obnovom i uređenjem postojeće infrastrukture kako bi se omogućila što efikasnija manipulacija tereta i veći prihvat brodova.
U tri godine, 2017., 2018. i 2019. Šibensko-kninska županija ugovorila je 1,6 milijardi kuna iz EU fondova.
Od EU projekata nastavlja se primjerice projekt „HOLISTIC“ (Adriatic Holistic Forest Fire Protection) – Holistički model integralne zaštite od šumskih požara. Navedena aktivnost obuhvaća održavanje cjelokupnog sustava videonadzora koji je nabavljen i uspješno implementiran u okviru strateškog projekta. U okviru projekta, kao jedna od najvećih aktivnosti po svojoj vrijednosti od cca 1.400.000 kuna nabavljen je napredni sustav videonadzora zaštite od šumskih požara. Riječ je o sustavu videonadzora sa detekcijom dima u vidljivom dijelu spektra. Nakon završetka projekta navedena oprema je u vlasništvu Šibensko-kninske županije za daljnje ostvarivanje projektnih aktivnosti u trajanju od minimalno pet godina te je potrebno planirati sredstva za njeno održavanje. Planirana sredstva za navedenu aktivnost predstavljaju iznos osiguranih vlastitih sredstava za održavanje sustava.
Inače, naša je analiza pokazala da je ŠKŽ među vodećima po izdvajanju za vatrogastvo, a na godišnjoj razini se izdvaja 1,3 milijuna kuna.
Javna ustanova potpisala je svibnju 2018. godine Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Turistička valorizacija kanala sv. Ante u Šibeniku-2. faza“ čije je trajanje produljeno do kraja ove godine. Ukupna vrijednost projekta je 26.068.218,30 kuna od čega su bespovratna sredstva EU 19.633.561,16 kuna, a sredstva prijavitelja i partnera iznose 6.434.657,14 kuna. Partneri na ovom projektu su JU Razvojna agencija Šibensko kninske županije, Šibensko kninska županija i Turistička zajednica Šibensko-kninske županije.
Stavljanjem u funkciju Posjetiteljskog centra Minerska ostvarit će se ciljevi EU projekta Turistička valorizacija kanala sv. Ante 2.faza. Kompleks Posjetiteljskog centra planiran je kao centralno mjesto za prezentaciju bioraznolikosti i prirodnih vrijednosti ciljanog područja te se njegovom izgradnjom stvara dobra podloga za razvoj poduzetničke aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta kroz indirektne efekte projekta. Nova, atraktivna posjetiteljska infrastruktura temeljem koje lokalna mala i srednja poduzeća u turističkom i ostalim vezanim sektorima mogu razvijati svoju aktivnost značajno će pridonijeti rastu lokalnog gospodarstva i smanjenju nezaposlenosti. Sukladno Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije kao nositelj projekta dužna je slijedećih 5 godina na kvartalnoj razini izvještavati o uspješnosti svih kroz projekt ostvarenih rezultata i mjerljivih pokazatelja.
Turistička valorizacija tvrđave sv. Nikole u kanalu sv. Ante je još jedan projekt. Tvrđava sv. Nikole predstavlja spomenik vrlo visoke kulturno-povijesne i umjetničke vrijednosti, značajan u nacionalnom i svjetskom kontekstu. Tvrđava je upisana u Registar kulturnih dobara RH kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro, a od 9. srpnja 2017. tvrđava je upisana na popis svjetske baštine UNESCO-a. Ovaj projekt predviđa sanaciju tvrđave i njenu djelomičnu i obazrivu prilagodbu za prihvat posjetitelja i održavanje kulturno umjetničkih manifestacija. Osim, obnove tvrđave projektom su predviđeni i infrastrukturni zahvati na poboljšanju pristupačnosti te aktivnosti unaprjeđenja sadržaja i upravljanja tvrđavom, edukacije djelatnika kao i promidžbene aktivnosti. Predviđeno trajanje projekta je 36 mjeseci. Procijenjena vrijednost projekta je 125.820.020,68 kuna.
Provedba projekta „ADRIADAPT“ A Resilience information platform for Adriatic cities and towns odobren je za financiranje iz programa INTERREG
Italy-Croatia Programme. Projekt ima za cilj promicati jačanje otpornosti obalnih gradova odnosno regija uz Jadransko more od nepovoljnih posljedica klimatskih promjena, na način da podigne razinu znanja o adekvatnim mjerama prilagodbe klimatskim promjenama odnosno pratećim planskim mjerama. Na ovaj način, projekt će omogućiti upravama u lokalnim i regionalnim sredinama da odgovore odgovarajućim politikama na izazove koje donose
klimatske promjene u obalnom pojasu projektnog područja. Ukupna vrijednost projekta je 2.223.870,00 €. Planirana sredstva za Šibensko-kninsku županiju su: 123.200,00 € (85% sredstava su iz programa INTERREG) i biti će najvećim dijelom utrošena za pripremu prostornog planiranja morskog područja. Projekt traje do kraja 2021. godine, a u 2021. godini je planiran u iznosu od 296.000,00 kuna.
Provedba projekta „PEPSEA“ Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from pollution odobren je za financiranje iz programa INTERREG ItalyCroatia Programme. Cilj projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora i očuvati biološku raznolikost Jadranske regije. Kroz provedbu projekta nabavit će se oprema za iznenadna onečišćenja mora. Oprema će biti na raspolaganju Županijskom operativnom centru Šibensko-kninske županije za provedbu plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Šibensko-kninskoj županiji. Ukupna vrijednost projekta je 2.900.570,30 €. Planirana sredstva za Šibensko-kninsku županiju su: 513.520,35 € (85% sredstava su iz programa INTERREG). Projekt traje do lipnja 2022. godine, a u 2021. godini je planiran u iznosu od 2.736.400,00 kuna. (L.K.)
