Međimurska županija imala je lani najveći proračunski suficit po stanovniku, Požeško-slavonska najveće prihode po stanovniku, Varaždinska županija najveći trend rasta prihoda po stanovniku u godinu dana, najveći ukupni suficit ostvarila je Primorsko-goranska županija, najveći trend rasta ukupnih prihoda Dubrovačko-neretvanska županija, dok je Splitsko-dalmatinska imala lani najveći proračun. Pokazala je to naša analiza napravljena iz podataka konsolidiranih proračuna županija.
Prosječni ukupni prihodi svih vrsta lokalnih jedinica, u razdoblju od 2017. – 2019. pokazali su rastući trend, no u 2020. trend rasta se nastavio samo u županijama. Kako su lani u analizi pokazali u Institutu za javne financije, u prvoj pandemijskoj godini, zbog pandemije i razarajućih potresa u Zagrebu i na Baniji godinu su obilježili nezapamćeni pritisci na javne financije, uslijed kojih su na svim razinama vlasti znatno povećani deficiti, nakon suficita godinu prije.
Ukupni prihodi u 2020. u županijama uključujući i Grad Zagreb iznosili su 29,7 milijardi kuna, bez Zagreba 18,9 milijardi kuna, dok su u 2021. godini porasli na 33,5 milijardi kuna, odnosno 21,4 milijardi bez Grada Zagreba.
Najveće prihode po stanovniku od 11 tisuća kuna imala je lani Požeško-slavonska županija, slijedi ju Varaždinska sa 9,4 tisuće kuna, Šibensko-kninska sa 9,1 tisućom, Virovitičko-podravska sa 9 tisuća kuna i Ličko-senjska sa gotovo 9 tisuća kuna. Varaždinska županija bila je vodeća po trendu rasta prihoda po stanovniku, za 1,34 tisuće kuna, za 1,33 tisuće su rasli u Požeško-slavonskoj županiji te Šibensko-kninskoj za 1,3 tisuća kuna. U Virovitičko-podravskoj porast prihoda po stanovniku na godišnjoj razini bio je 901 kunu, a u Ličko-senjskoj za 984 kune.
Najveći suficit po stanovniku imala je Međimurska županija, 441 kunu, Požeško-slavonska županija 362 kune, Primorsko-goranska 279 kuna, Zagrebačka županija 133 kune i Splitsko-dalmatinska 105 kuna. Najveći ukupni suficit ostvarila je lani Primorsko-goranska županija, za 74,3 milijuna kuna, Međimurska županija je imala proračunski višak od 46,7 milijuna kuna, Splitsko-dalmatinska 44,7 milijuna kuna, Zagrebačka 39,9 milijuna i Požeško-slavonska 23,3 milijuna kuna suficita.
Najveći rast ukupnih prihoda u postocima zabilježila je Dubrovačko-neretvanska županija, za 20,34 posto, Vukovarsko-srijemska za 20,27 posto, Bjelovarsko-bilogorska za 19,46 posto, Koprivničko-križevačka za 17,99 posto i Istarska za 17,32 posto. Najveće proračune su u načelu imale najveće županije – Splitsko-dalmatinska, Varaždinska, Istarska, Primorsko-goranska i Osječko-baranjska županija.
U Šibensko-kninskoj županiji ukupni proračunski prihodi po stanovniku bili su lani 9.135 kuna i u odnosu na godinu prije porasli su za 1.300 kuna.
U 2021. godini prihodi su bili veći nego u 2020. jer je 2020. godina u kojoj su zbog pandemije zarazne bolesti Covid-19, prihodi smanjeni. U 2021. godini gospodarstvo se malo oporavilo.
‘Teže je procijeniti gospodarska kretanja tj. visinu prihoda jer smo, u usporedbi s 2020., 2021. planirali u neizvjesnosti zbog Covida, zbog zatvaranja gospodarstva i nije se znalo što će biti. Trenutno traje rat u Ukrajini, velika je inflacija…. Ali, Vlada RH je donijela mjere za ublažavanje inflacije, posebno energenata, pa se očekuje malo rasterećenje. U 2020. su bila četiri rebalansa, u 2021. je bila su dva rebalansa, a u tekućoj 2022. je zasad bio jedan rebalans.’ – kažu u Županiji.
U Virovitičko-podravskoj županiji ukupni prihodi po stanovniku u 2021. godini bili su 9.075 kuna, što je porast od 901 kune u godinu dana.
‘Naplaćeni prihodi i primici 2019. iznosili su 427.989.397,25 kuna, 2020. godine 608.373.536,69 kuna a 2021. godine 667.646.066,94 kune. U tim iznosima sadržani su prihodi i primici proračunskih korisnika (15 osnovnih škola, 8 srednjih škola, 1 učenički dom, 4 zdravstvene ustanove i 6 ostalih proračunskih korisnika). Prihodi koji se odnose na samu županiju također bilježe trend povećanja. 2019. godine ostvareni su u iznosu od 150.314.680,23 kune, 2020. godine u iznosu od 191.866.583,95 kuna te 2021. godine u iznosu od 194.353.691,88 kuna. Velikim dijelom je to i zbog odluke Vlade RH vezano uz fiskalnu decentralizaciju koja je svima nama i županijama i gradovima i općinama omogućila veća sredstva’ – naglasio je župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, te dodao:
– Kada gledamo samo izvorne županijske prihode oni su kroz prethodne 3 godine gotovo konstantni i iznose oko 50.000.000 kuna a decentralizirana sredstva su oko 40.000.000 kuna.
Veliki udio u županijskim prihodima su ostvareni prihodi od pomoći. Virovitičko-podravska županija s molim izvornim prihodima ne može odraditi baš mnogo toga pa uz pomoć razvojne agencije VIDRA i Poduzetničkog inkubatora, prijavljuje se na brojne natječaje i ostvaruje sredstva po raznim projektima financiranim iz EU sredstava ali i iz nacionalnih izvora.
‘Prihodi od pomoći u 2019. godini iznosili su oko 55.000.000 kuna, 2020. godine oko 69.000.000,00 kuna, a 2021. godine oko 76.000.000 kuna – istaknula je pročelnica Službe za javne financije Virovitičko-podravske županije Ankica Garaj.
Projektima sufinanciranim iz EU sredstava kao i nacionalnim pomoćima u prethodne tri godine izgrađeni su i opremljeni: sustavi navodnjavanja, Tehnološko-inovacijski centar, Mreža inkubatora, Centar za posjetitelje, Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, prometni Master plan razvoja funkcionalne regije Istočna Hrvatska. Napravljena je rekonstrukcija nadstrešnica u multifunkcionalnu građevinu za potrebe poljoprivrednih i gospodarskih manifestacija te niz energetskih obnova na školskim i zdravstvenim objektima. U tijeku je provedba još nekoliko projekata: rekonstrukcija objekta za Centar za kulturu zdravlja, rekonstrukcija objekta za Centar za podršku, savjetovanje i osnaživanje, izrada dokumentacije za Centar za pametnu poljoprivredu i ICT djelatnosti, Istraživanje geotermalnih potencijala na području Virovitičko-podravske županije, izrada dokumentacije za Sušionicu povrća te projekt Razvoja širokopojasnog interneta na području određenih općina.
– Pored ovih projekta kojima se nešto gradi i rekonstruira, Virovitičko-podravska županija dugi niz godina provodi i projekte kojima se podiže standard kao npr.: – projekti kojima se osiguravaju sredstva za rad pomoćnika u nastavi, projekt osiguravanja školske prehrane za djecu u riziku od siromaštava, projekt Školska shema kojim se osigurava mlijeko, voće i povrće u školama, projekt Školski medni dan…. – dodala je pročelnica Službe za javne financije Virovitičko-podravske županije Ankica Garaj.
Svi navedeni projekti najvećim dijelom financirani su iz pomoći, a bez pomoći, s malim izvornim prihodima bili bi neprovedivi.
Primorsko-goranska županija imala je lani 279 kuna suficita po stanovniku, sa 74.259.000 vodeća po ukupnom suficitu te sa 1,47 milijardi kuna među vodećima po visini ukupnih prihoda u proračunu.
‘Proračun PGŽ je trenutno u fazi izrade II. Izmjena i dopuna koje će biti upućene Županijskoj skupštini na donošenje krajem listopada. Jedan od razloga je usklađenje plana prihoda s njihovim ostvarenjem, posebno poreza na dohodak koji je u ljetnim mjesecima naplaćen više od planiranog. To povećanje prihoda od poreza na dohodak, koji je osim dobre turističke sezone, povećanja ekonomske aktivnosti i veće zaposlenosti rezultat inflatornih pritisaka na plaće, smanjuje, ali ne uklanja sve neizvjesnosti i rizike koji proračunu prijete na rashodnoj strani. Naime, svjedoci smo značajnog povećanja cijena gotovo svih proizvoda i usluga, posebno energenata tako da će navedeno povećanje prihodne strane, osim za ubrzavanje pojedinih kapitalnih projekata u II. Rebalansu poslužiti za ublažavanje porasta rashoda redovnog poslovanja Županije i njenih proračunskih korisnika. Mjere koje je Vlada RH donijela svakako će pomoći prevladavanju zimskog razdoblja u smislu troškove energenata, ali treba spomenuti da su one privremenog karaktera. Ovdje valja spomenuti da su PGŽ i njeni proračunski korisnici ove godine značajno izbjegli povećanje rashoda za električnu energiju zbog višegodišnjeg ugovora o opskrbi temeljem kojeg su koristili povoljnije cijene električne energije ugovorene 2019. godine, kada nisu bili prisutni ovakvi poremećaji na tržištu električne energije.
Na kraju treba dodati da, s obzirom na sve navedeno, pomalo čudi da tijekom ove godine, ali i za sljedeću godinu nisu od strane države povećana bilančna prava za decentralizirane funkcije što svakako povećava neizvjesnost proračunskih korisnika koji se financiraju iz decentraliziranih funkcija. Naša županija će upravo u II. Rebalansu osigurati dodatna sredstva za pokriće povećanih rashoda za energente i rashoda za zaposlene ustanova školstva koji se inače financiraju iz decentraliziranih sredstava.’ – prokomentirao je pročelnik Krešimir Parat.
Osječko-baranjska županija s proračunskim prihodima od gotovo 1,4 milijarde kuna bila je u top pet županija.
Od većih izazova u planiranju proračuna, u Županiji izdvajaju COVID i inflaciju.
U vrijeme pandemije bolesti COVID-19 uz mjere koje je uvela Vlada RH za ublažavanje posljedica pandemije, dodatno su na rashodnoj strani proračuna planirana sredstva za poduzetnike kako bi im se olakšalo premošćivanje jaza nastalog zbog smanjenja prihoda. Nadalje, inflacija, odnosno veliko povećanje cijena energije i materijala, uz postojeću visinu proračunskih prihoda predstavlja veliku neizvjesnost, a samim tim i problem kod sastavljanja proračuna.
Vlada RH donijela je paket mjera za suzbijanje energetske krize koji se odnosi i na javni sektor, pa se stoga očekuje da će ta neizvjesnost biti znatno ublažena barem za razdoblje od šest mjeseci, odnosno do 31. ožujka 2023. godine.
Proračun Osječko-baranjske županije za 2022. godinu iznosi 901.411.288,69 kuna. U tom su iznosu uključeni i financijski planovi proračunskih korisnika kojima je Osječko-baranjska županija nadležni proračun. Za 94 proračunska korisnika kojima smo nadležni proračun, to je iznos od 1.207.194.451,53 kuna. Navedeno znači da visina sredstava Županijskog proračuna iznosi 694.216.837,16 kuna, odnosno svega 36,51% gore navedenog iznosa. U našem primjeru iz tih se sredstava namjenski moraju koristi sredstva pomoći (349.676.829,71 kuna), sredstva za financiranje minimalnih standarda decentraliziranih funkcija (128.614.915 kuna), kao i svi namjenski viškovi prihoda, te prihodi kojima je Zakonom o proračunu i drugim posebnim zakonima određeno korištenje (primjerice: zakup i prodaja poljoprivrednog zemljišta, kapitalni prihodi, prihodi od prodaje financijske imovine). Najizdašniji nenamjenski prihodi županija su porez na dohodak i porez na cestovna motorna vozila koji, na primjeru našeg proračuna zajedno iznose 131 milijun kuna.
Problem je i što Županije nemaju manevar za reagiranje u slučaju slabijeg punjenja.
‘Županije nemaju mogućnosti samostalnog uvođenja nekih poreza, naknada, renti, nemaju prihode od prireza – kao što je to slučaj kod gradova i općina, što znači da u županijama naplata svih prihoda ovisi o zakonskim propisima koji se donose na razini države i da nisu u mogućnosti utjecati na visinu proračunskih sredstava svojih proračuna, a s druge strane, uvijek postoji rizik da izmjene zakonskih propisa utječu na znatno smanjenje sredstava kojima će u proračunima raspolagati. Iz tog razloga često smo bili u problemu kod sastavljanja proračuna za iduću godinu jer nismo znali na koji će se način nadoknaditi izgubljeni prihodi.’ – komentiraju u Županiji.
Nastojeći da svaki proračun bude i razvojni i socijalni, nedostatna financijska sredstva nadoknađivali su stoga, kako kažu, povlačenjem sredstava iz EU fondova po čemu su jedna od boljih županija u Republici Hrvatskoj. Županijski proračun, radi prilagodbe realnog ostvarenja prihoda i obveza plaćanja, tijekom godine najčešće ima dvije izmjene i dopune. (L.K.)
