Lani je najveći rast prometa nekretninama, u odnosu na godinu prije, zabilježen u Primorsko-goranskoj, Požeško-slavonskoj, Varaždinskoj, Zagrebačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji, pokazuju podaci Porezne uprave.
Top pet županija s najvećim rastom prodaje nekretnina na godišnjoj razini su: Primorsko-goranska, za 23 posto, Požeško-slavonska za 21 posto, Varaždinska za 15 posto, Zagrebačka županija za 12 posto te Sisačko-moslavačka i Ličko-senjska za 8 posto. Rast prometa zabilježile su još Krapinsko-zagorska županija, za 7 posto i Virovitičko-podravska, za 1 posto. Najveći pad imalo je istarsko tržište nekretnina.
Odnosno ukupno u 7 županija je povećan promet nekretnina, što pokazuje pad interesa za kupnjom nekretnina.
Kako se navodi u Poreznoj upravi, pregled ne sadrži podatke o ukupnoj kupoprodaji nekretnina, nego isključivo o kupoprodaji za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice te i napominju da su podaci podložni promjenama uslijed dodatnih ažuriranja.
Smanjio se je i interes stranaca za domaćim nekretninama. Po interesu prednjače Slovenci (28 posto) i Nijemci (25 posto).
Unatoč rastu prodaje u nekim županijama, hrvatsko tržište nekretnina bilježi pad transakcija u gotovo svim kategorijama, uz osjetno smanjenje interesa stranih kupaca, među kojima sada prednjače Slovenci
Lani je u Hrvatskoj prodano 26.801 stan, što je 1809 stanova manje nego godinu dana prije, a čak blizu 4.000 manje nego u rekordnoj 2022. godini. Kuća je lani prodano 3.916, 770 manje nego 2023. godine. (L.K.)
