U sklopu pripreme Analize stanja poljoprivrede i izrade novog Strateškog plana razvoja poljoprivrede te mjera u poljoprivredi i ruralnom razvoju, Primorsko-goranska županija organizirala je konzultacije s poljoprivrednim proizvođačima kako bi buduće mjere bile utemeljene na stvarnom stanju na terenu. Inače, naša proračunska analiza pokazala je da je Županija lani bila prva po rastu izdvajanja za potpore poljoprivrednicima u postotnom pokazatelju, za gotovo 185 posto.
Dokument izrađuje Centar za inovativnost i transfer znanja Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a kroz razgovore sa stočarima, ovčarima i vinarima prikupljaju se konkretni problemi, prijedlozi i razvojne potrebe pojedinih sektora. Konzultacije su održane s proizvođačima na terenu, među ostalim u Fužinama i Vrbniku, gdje se je razgovaralo o stanju u stočarstvu, ovčarstvu i vinarstvu.
Župan Primorsko-goranske županije Ivica Lukanović istaknuo je kako poljoprivreda u županiji predugo nije bila razvojni prioritet te da novi strateški dokumenti ne smiju biti još jedan formalni dokument, nego temelj za mjere koje će proizvođači zaista osjetiti.
„Razina do koje smo dopustili da se poljoprivreda sroza je zabrinjavajuća. Ostala je nekolicina vrijednih ljudi koji se, često iz osobnih razloga i velike upornosti, još uvijek drže ovog teškog posla. Upravo zato želimo čuti proizvođače iz prve ruke. Ne trebaju nam strategije koje će završiti u ladici, nego dokument koji će prepoznati stvarne probleme i iz kojeg će proizaći mjere koje mogu dati rezultat“, poručio je župan.
U razgovoru sa stočarima posebno su istaknuti izazovi dostupnosti veterinarske službe, klaoničke infrastrukture, visokih troškova prijevoza, nedostatka radne snage, tehnološke zaostalosti dijela objekata i teškoća u povećanju proizvodnje. Proizvođači su upozorili da se bez rješavanja temeljnih logističkih i organizacijskih problema teško može očekivati ozbiljniji rast stočarske proizvodnje. Župan je naglasio kako upravo takve informacije moraju biti osnova budućih mjera, jer se bez razumijevanja terena ne može oblikovati kvalitetna županijska politika u poljoprivredi.
„Ako sredstva samo rasporedimo u male pojedinačne potpore, pitanje je koliko smo promijenili sustav. Moramo vidjeti gdje možemo napraviti veći učinak – kroz veterinarsku podršku, pitanje klaonica, lakši pristup uslugama, modernizaciju i bolju organizaciju tržišta. Ne kažem da potpore nisu važne, ali moramo razmišljati strateški i vidjeti što poljoprivrednicima stvarno olakšava rad“, istaknuo je.
Na sastanku s ovčarima otvorena su pitanja korištenja pašnjaka, zapuštenih i zaraslih površina, administrativnih prepreka u raspolaganju zemljištem te potrebe za boljim povezivanjem katastra, jedinica lokalne samouprave, Hrvatskih šuma i drugih nadležnih institucija. Proizvođači su upozorili da bez dostupnih i uređenih pašnjaka nema povećanja stada, a time ni ozbiljnog razvoja ovčarstva. Istaknuli su i da se ovčarstvo danas velikim dijelom održava na entuzijazmu, potporama i obiteljskom radu, dok su mladi rijetko spremni ulaziti u proizvodnju ako ne vide jasnu perspektivu.
Razgovaralo se i o plasmanu lokalnih proizvoda, osobito o potrebi da se domaće meso, mlijeko, sir i drugi proizvodi snažnije povežu s ugostiteljstvom, gastronomijom i turizmom. Zaključeno je da kvaliteta postoji, ali da lokalni proizvodi moraju dobiti bolji put do tržišta i krajnjih kupaca.
Sastanak s vinarima u Vrbniku otvorio je temu daljnjeg razvoja vinogradarstva i vinarstva, pri čemu je kao jedan od najvećih izazova istaknuto okrupnjavanje i dostupnost poljoprivrednog zemljišta. Vinari su upozorili da postoje površine koje bi se mogle staviti u funkciju, ali se zbog administrativnih prepreka, vlasničkih odnosa i postupanja pojedinih institucija teško dolazi do novih nasada. Posebno je naglašeno da bez novih vinograda i obnove starih nasada nema povećanja proizvodnog potencijala. U raspravi su vinari upozorili i na preveliku administraciju kod prijava na natječaje, složena pravila i penalizacije zbog formalnih propusta koje mogu ozbiljno financijski pogoditi projekte. Kao dodatni problem istaknuto je pitanje smještaja radne snage na gospodarstvima, osobito u turističkim sredinama u kojima je gotovo nemoguće osigurati dostupan i prihvatljiv smještaj za radnike u poljoprivredi.
Na nedavno održanoj konferenciji u svibnju na temu poljoprivrede župan je naglasio da nije cilj samo povećavati iznose potpora, nego stvoriti jasne razvojne modele koji će dati konkretne rezultate. Posebnost Županije vidi u velikoj raznolikosti prostora što je istodobno prednost i izazov. Na otocima turizam otvara mogućnost plasmana lokalnih proizvoda po višoj vrijednosti, dok Gorski kotar raspolaže velikim površinama, ali se suočava s depopulacijom i nedostatkom ljudi. „Ta različitost traži različita znanja i različite modele razvoja. Mi imamo potencijale, ali ih moramo znati pretvoriti u stvarnu proizvodnju, kvalitetan proizvod i prihod od kojeg se može živjeti“, istaknuo je župan.
Osim što su lani na godišnjoj razini povećane potpore, Županija ih posljednjih godina kontinuirano povećava, s oko 100 tisuća eura 2021. godine na oko 640 tisuća eura.
Župan je nedavno najavio i mogućnost uvođenja snažnijih stipendija za mlade poljoprivrednike, kao dio šireg sustava koji bi mladima omogućio da nakon školovanja imaju spreman poslovni plan i realnu priliku za ulazak u proizvodnju. „Razmatramo ozbiljne stipendije za desetak mladih poljoprivrednika, u iznosu od 350 do 400 eura, ali ne samo zato da završe školu, nego da kroz konkretne poslovne planove, usklađene s potencijalima prostora, nakon fakulteta imaju spreman razvojni model. Cilj mora biti da dođemo do barem 100 hektara novih kultura u ovom mandatu“, istaknuo je nedavno župan.
Župan Lukanović poručuje i kako dio problema nije u izravnoj nadležnosti Županije, ali da ih se mora jasno evidentirati i prema nadležnim državnim institucijama zastupati kao razvojna pitanja, a ne kao pojedinačne teškoće proizvođača.
„Poljoprivreda se ne može razvijati iz ureda, bez razgovora s onima koji svaki dan rade u štali, vinogradu, na pašnjaku i na tržištu. Ovi sastanci nisu formalnost, nego početak ozbiljnijeg pristupa prema poljoprivredi u našoj županiji. Želimo stvoriti sustav koji će imati znanje, podatke i stalni kontakt s ljudima koji proizvode“, rekao je župan.
Posebno je istaknuta potreba za snažnijom institucionalnom podrškom poljoprivredi, s obzirom na to da Primorsko-goranska županija nema specijaliziranu obrazovnu ili istraživačku ustanovu posvećenu poljoprivredi. Upravo zato važnim se ocjenjuje povezivanje sa Sveučilištem u Rijeci i stručnjacima koji mogu pomoći u analizi stanja, pripremi projekata i oblikovanju mjera koje će biti provedive i korisne proizvođačima.
Prikupljeni prijedlozi i zaključci sa sastanaka bit će sistematizirani u sklopu izrade nove Analize stanja poljoprivrede i budućeg Strateškog plana. Cilj je da nove županijske mjere budu usmjerene na očuvanje postojećih gospodarstava, bolju organizaciju proizvodnje, dostupnije usluge, korištenje zemljišta, modernizaciju, povezivanje s turizmom i stvaranje uvjeta za razvoj novih proizvođača. (L.K.)
