Primorsko-goranska županija vrlo rano je prepoznala važnost ulaganja u energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije te je kroz proteklih 10 godina osmišljeno i uspješno realizirano niz projekata od kojih su mnogi bili pionirski u Hrvatskoj. Kvarnerski otoci bili su među prvim potpisnicima europske Deklaracije o pametnim otocima. Pokrenut je pilot projekt Unije – samoodrživi otok a gdje se i gradi zemljana fotonaponska elektrana. Najveća solarna elektrana u zemlji gradi se na Cresu, a u planu je gradnja još dviju sunčanih elektrana na tom otoku. Radi se i na energetskim obnovama, a nakon škola, slijede energetske obnove domova zdravlja.
U koordinaciji županijske energetske agencija REA Kvarner među prvim potpisnicima europske Deklaracije o pametnim otocima bili su Grad Krk, Grad Mali Lošinj, Općina Baška, Općina Dobrinj, Općina Omišalj, Općina Punat i Općina Vrbnik. U okviru inicijative “Čista energija za Europske otoke” jedno od odabranih šest pilot otočnih područja kojima je pružena tehnička mreže, i jedino takvo na području RH, bilo je područje otoka Cres-Lošinja. Krajem prošle godine predstavljen je „Tranzicijski plan prema čistoj energiji“ cresko-lošinjskog arhipelaga koji je rezultat zajedničkih aktivnosti regionalne i lokalne samouprave, građana i gospodarstva.
Županija je prije pet godina prepoznala važnost ulaganja u pametne i samodostatne otoke, pokrenuvši pilot projekt „Unije – samoodrživi otok“ koji podrazumijeva razvijanje modela održivog i samodostatnog života na otoku koji će se potom moći implementirati i u ostale slične otočne zajednice. Pilot projekt, kojega koordinira REA Kvarner, obuhvaća niz aktivnosti u području poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, energetike te pomorstva, prometa i infrastrukture, kojim se potiče samoodrživost otoka Unije, ne samo u smislu energetike, nego i općenito održivog i samodostatnog života na otoku.
Kao značajna investicija za budući razvoj otoka, kaže župan Zlatko Komadina, u suradnji s HEP-om pokrenut je projekt izgradnje zemljane fotonaponske elektrane na otoku snage do 1 MW čija se realizacija očekuje 2021. godine. Na elektranu će se nadovezati i baterijski sustav za skladištenje proizvedene energije čime se planira u značajnoj mjeri pokriti cjelogodišnje potrebe otoka za električnom energijom i unaprijediti sigurnost opskrbe energijom ove krajnje točke Lošinjskog arhipelaga. Baterijski sustav realizirat će se kroz projekt INSULAE, u kojem sudjeluje REA Kvarner, a koji je financiran sredstvima iz EU programa Obzor 2020. Kroz projekt će se u sljedeće dvije godine na Unijama provesti niz inicijativa u području pametnog upravljanja energijom i pametne vodoopskrbe.
„Osim elektrane na Unijama, sunčana elektrana gradi se i na lokaciji Orlec Trinket istok, dva kilometra sjeverno od naselja Orlec na otoku Cresu. Projekt je do ishođenja lokacijske dozvole razvijala Primorsko-goranska županija, suradnjom nadležnog Upravnog odjela, Zavoda za prostorno uređenje PGŽ i REA-e Kvarner, a realizaciju te investicije, izgradnje najveće solarne elektrane u Hrvatskoj preuzeo je HEP, kaže župan Komadina.
Priključna snaga elektrane je 6,5 MW, a očekivana proizvodnja od oko 8,5 milijuna kWh električne energije godišnje odgovara potrošnji oko 2.500 kućanstava. Vrijednost investicije HEP-a iznosi 41 milijun kuna, a očekuje se da će elektrana s radom početi u proljeće 2021. godine. HEP na na temelju sporazuma o suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Malim Lošinjem na Kvarneru razmatra izgradnju još dvije sunčane elektrane: SE Cres 2 (snage 4,14 MW, neposredno u blizini postojeće SE Cres) i SE Ustrine kod Osora (snage 9,99 MW).
Dokaz kvalitetne suradnje s otočnim jedinicama lokalne samouprave je i novi EU projekt REA-e Kvarner koji je započeo u listopadu. Cilj projekta „ISLANDER – Ubrzavanje dekarbonizacije otočnih energetskih sustava“, financiranog kroz program Obzor2020 je ubrzavanje dekarbonizacije nekoliko odabranih otočnih energetskih sustava. U prvoj fazi projekta planira se realizacija niza pilot aktivnosti na njemačkom otoku Borkum s ciljem da se energetski sustav otoka učini autonomnim te da ga se u potpunosti dekarbonizira. Druga faza projekta uključuje aktivnosti tzv. „otoka – sljedbenika“ u Škotskoj (Mainland, dio otočja Orkney), Grčkoj (Skopelos i Lefkada) i Hrvatskoj – na otoku Cresu. REA Kvarner bit će zadužena za izradu dva tzv. replikacijska plana. Prvi će Plan biti fokusiran na otok Cres, analizirat će se metodologija i intervencije koje su u okviru projekta provedene na Borkumu, s ciljem predlaganja mjera i aktivnosti koje se mogu replicirati na Cresu, dok će drugi replikacijski plan biti fokusiran na ostale otoke Kvarnerskog zaljeva.
Također, radi se i na projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije. Energetska obnova osam školskih zgrada predstavlja najveću županijsku investiciju u školstvu, a u Županiji je i realizirano više od polovice svih energetskih obnova višestambenih zgrada u RH. Sada se po istom modelu kao i za škole, kreće u energetsku obnovu domova zdravlja. Osim županijskim sredstava za te je projekte iz fondova EU, nacionalnog Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i drugih izvora povučeno je na desetke milijuna kuna.
Županijska ustanova REA Kvarner danas je jedan od vodećih aktera u području unapređenje energetske učinkovitosti i svojim radom doprinijela je energetskoj tranziciji Primorsko-goranske županije kao pametne županije koja koristi potencijal novih znanje i tehnologija za osiguravanje zelenije budućnosti novim generacijama. Bilo da je riječ o sustavima solarnog hlađenja, desalinizatorima na obnovljive izvore energije ili pak nastavku izrade akcijskih planova održivog energetskog razvitka, REA Kvarner ostaje najznačajnija poluga u postizanju zajedničkog cilja PGŽ – očuvanja okoliša i prirodne raznolikosti, ističu u Županiji. (L.K.)
