Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković vodio je u utorak online sastanak sa županima i predstavnicima lokalne samouprave.
Premijer Plenković podsjetio je na odluke i protuepidemijske mjere koje je Vlada donosila u proteklo vrijeme, kao i mjere pomoći godpodarstvu. Podsjetimo, na jučerašnjoj sjednici Vlade predstavljene su mjere koje se odnose se na više od 80.000 ljudi, a ići će u tri pravca. Nastavit će se s mjerom za očuvanje radnih mjesta, u iznosu od 4.000 kuna po radniku tijekom obustave rada uz oslobađanje plaćanja doprinosa, za što će se osigurati otprilike 320 milijuna kuna, odnosno 470 milijuna kuna kada se pribroje doprinosi.
Povrh toga, pokrit će se dio ili svi fiksni troškovi tijekom obustave rada za sektore koji su sada pogođeni novim mjerama, ukoliko imaju pad prihoda veći od 60% u prosincu. Ta bi mjera prema procjenama trebala iznositi oko 250 milijuna kuna.
Uz to, u suradnji s agencijom HAMAG BICRO, pripremljen je novi paket tzv. covid-kredita u iznosu od 1,3 milijarde kuna.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk istaknuo važnost ovakvih susreta upravo zbog svih izazova s kojima se lokalna i regionalna samouprava suočava na terenu: “Zahvaljujem Vladi Republike Hrvatske na kontinuiranom proaktivnom pristupu, posebice u novim uvjetima u kojima smo se svi morali naučiti funkcionirati. Očekujemo da će nove mjere usmjerene na suzbijanje širenja bolesti COVID-19 u naredna tri tjedna polučiti uspjeh i djelomice rasteretiti zdravstveni sustav”.
Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs iznio je nove informacije o stanju u školama po županijama, ocijenivši da bi zatvaranje škola za društvo bila najskuplja mjera.
“U Ministarstvu sigurno nemamo nikakvog interesa da ne pošaljemo ili pošaljemo škole na online varijantu, odnosno da ih zatvorimo. Jednako tako, isključivo imamo na umu da bez obzira na to što se čini da je zatvaranje škola najjeftinija i najlakša mjera, ona je dugoročno gledano najskuplja mjera za društvo u cjelini, koja se teško može kompenzirati”, istaknuo je na sastanku ministar Fuchs. Iznio je najnovije podatke, prema kojima po modelu nastave A (u školi) radi 783 škola, odnosno 57,57 posto. Po mješovitom modelu B rade 72 škole, odnosno 5,3 posto, dok po modelu C (online) radi 116 škola, odnosno 8,53 posto.
“Dakle online nastava ili kompletno zatvaranje škola u Hrvatskoj funkcionira praktički od početka i sukladno situacijama u pojedinim županijama. U startu smo imali mali broj, ali se sad nešto povećava”, istaknuo je ministar. U kombinaciji modela rade škole gdje se nastava izvodi licem u lice, ali zbog izolacije su određeni razredi na online nastavi. Tako po kombinaciji A i B modela radi 86 škola, odnosno 6,32 posto, po kombinaciji A i C radi 301 škola, što je 22,13 posto, dok po kombinaciji B i C rade dvije škole.
U ovom trenutku je 1886 Covid pozitivnih učenika, a u samoizolaciji ih je 11588. Djelatnika je pozitivno 765, a 628 ih je u samoizolaciji.
Online sastanku su nazočili i ministar zdravstva Vili Beroš, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović te ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak koji su iznijeli nove epidemiološke podatke.
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk istaknuo je i da se pokrenutom izmjenom Zakona o porezu na dohodak općinama, gradovima i županijama nadoknađuje oko dvije milijarde kuna prihoda koje će izgubiti zbog porezne reforme. Zato će od sljedeće godine udio u porezu na dohodak općina i gradova umjesto 60, biti 74 posto, a županija umjesto 17, 20 posto.
‘Naša analiza pokazuje da bi se time udio općina i gradova povećao za preko 23,3 posto, dok bi se županije zadržavale na rastu od 17,6 posto, što je poprilična razlika i sa sobom nosi veliku novčanu cifru. Smatramo da bi ta raspodjela trebala biti ravnomjerna, ravnopravna, u omjeru 20,8 za županije i 73,2 posto za gradove i općine’, rekao je Pauk.
Problem je što se izmjenama zakona spominje da bi se sredstva iz Fonda za izravnanje prebacila u državni proračun i smatrala bi se tekućim pomoćima iz državnog proračuna. Pauk je upozorio da bi to kod jednog dijela županija moglo izazvati problem jer će one time imati udio pomoći veći od 10 posto ukupnih prihoda poslovanja i samim time će temeljem zakonskih odredbi morati korigirati plaće i osnovice.
Između ostalog, podsjetio je kako posljednje dvije godine zagovaraju izmjenu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u cilju pravednijeg ograničenja u masi plaća za županije, gradove i općine.
‘Ograničenje od 20 posto jako dira županije i svi smo na toj granici’, nastavio je i predložio da se ta decentralizirana sredstva ne tretiraju kako se sada tretiraju, već da se uključe u masu sredstava iz koje se utvrđuje ograničenje od 20 posto.
‘Decentralizirana sredstva su sredstva koja osigurava i određuje država da bi obavili određene poslove koje nam je prepustila iz oblasti zdravstva, školstva i socijale te djelatnici koji tu rade definitivno zaslužuju da se njihova plaća tretira kako sam predložio’, poruka je predsjednika Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninskog župana. (HZŽ,L.K.)
